Difference between revisions 2472677 and 2472687 on bswiki

{{razlikovati|Bosanci}}
{{Glavno značenje|Bošnjaci}}
{{EtničkaInfokutija
| grupa         = Bošnjaci<br/>Бошњаци
| slika         = <table border=0 align="center">
 <tr>
    <td>[[Datoteka:Molnár Elisabeth and Mary on the coronation of Cherles II of Hungary (cropped).png|100x100px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Grb Kotromanica.jpg|100x100px]]</td>
(contracted; show full)i'' se često koristi za ''bosanske muslimane''. Ovaj termin u praksi nije u potpunosti tačan jer nisu svi Bošnjaci pripadnici [[islam|islama]] ili – općenito – ijedne religije. Pojam ''Bošnjaci'' se često poistovjećuje i s pojmom ''[[Bosanci]]'', iako se ovaj izraz koristi isključivo za označavanje svih stanovnika Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost.

Više od dva miliona Bošnjaka danas živi na [[Balkan|Balkanu]], s proc
ijenjenihom od dodatnih milion koji su se naselili i koji žive širom svijeta. Više slučajeva [[Genocid u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja i genocida u BiH]], a koje su izvršili [[Srbi]] i [[Hrvati]] u BiH, su imali su ogroman utjecaj na teritorijalni raspored stanovništva. Zbog ovoga, jednim dijelom,<ref>Odbor za vanjske poslove, Senat SAD-a, etničko čišćenje Bosne i Hercegovine (Ured američke Vlade, štampano 1992.)</ref> veoma dobro primjećena [[bošnjačka dijaspora]] postoji i djeluje u velikom broju zemalja uključujući [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Australija|Australiju]], [[Švedska|Švedsku]], [[Turska|Tursku]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. I u svom regionu i širom s(contracted; show full)kom ''Bosniaque'' (1695. g. ili ranije) ili njemačkom ''Bosniak'' (1737. g. ili ranije).<ref name=OED>{{cite book |chapterurl=http://oed.com/search?searchType=dictionary&q={{urlencode:Bosniak}} |chapter=Bosniak |title=Oxford English Dictionary|publisher=Oxford University Press|edition=3rd|month=|date=September 2005|isbn=<!-- 0198611862 --> |ref=Reference-OED-Bosniak}}</ref> Moderna pravopisna tumačenja se mogu naći u ''Penny Cyclopaedi
a''-iji'' iz 1836. godine (v. 231/1): "Stanovnici Bosne se sastoje od Bošnjaka, rase slavenskog porijekla."<ref name=OED/> U slavenskim jezicima, ''-ak'' je čest sufiks koji se dodaje riječima da bi se stvorila imenica muškog roda, što se, primjerice, također može naći i u etnonimima [[Poljaci|Poljak]] (''Polak'') i [[Slovaci|Slovak]] (''Slovák'').

Najranija potvrda za pojavu etnonima ''Bošnjanin'' je historijski pojam [[Bošnjani]]n ([[latinski jezik|lat.]] ''Bosniensis''), koji označava ljude srednjovjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]].<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=called+the+bosnjani&dq=called+the+bosnjani&hl=sv&sa=X&ei=tkCIUdTXJunj4QTz9oCIAg&redir_esc=y|title=''Mitovi i granice u jugoistočnoj Evropi''|author=Pål Kolstø |year=2005|work= |publisher=Hurst & Co. |accessdate=}}, str. 120: ''(...) srednjovjekovna Bosna je bila zemlja jednog naroda, jednog bosanskog naroda koji se zvao Bošnjani, a koji je pripadao trima konfesijama.''</ref> Prema ''Hrvatskoj enciklopediji'', u izdanju [[Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"|Leksigografskog zavoda "Miroslav Krleža"]], "''Bošnjaci'' jesu naziv za podanike bosanskih vladara u predosmanlijskom dobu, podanike sultana u osmanlijskom dobu, odnosno današnji naziv za najbrojniji od tri konstitutivna naroda u BiH. ''Bošnjak'', kao i stariji naziv ''Bošnjanin'' (lat. ''Bosnensis''), prvobitno je bilo ime koje je označavalo pripadnost srednjovjekovnoj [[bosanska država|bosanskoj državi]]."<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8952 Bošnjaci]; ''Bošnjaci, naziv za podanike bosanskih vladara u predosmansko doba, po(contracted; show full)stvo'' i ''bošnjaštvo'' su međusobno blisko povezani, jer Bošnjaci vezuju svoj identitet s Bosnom i Hercegovinom.<ref>{{cite book |url=http://books.google.se/books?id=AP7QCteb0o0C&pg=PA229|title=Imigranti u američkoj historiji: dolazak, prilagođavanje i integracije:  Bošnjaci (Muslimani) i bošnjački Amerikanci, 1870–1940|author=ed. Elliott Robert Barkan|year=2013|page=229|work= |publisher= ABC-CLIO |accessdate=17 November 2013}}</ref>

Za vrijeme trajanja osman
lijske vlasti, riječpojam ''Bošnjak'' se odnosilao na sve stanovnike Bosne; turski pojmovi kao što su ''Boşnak milleti'', ''Boşnak kavmi'' i ''Boşnak taifesi'' (svi znače, otprilike, ''bosanski narod''), korišteni su u [[Osmansko carstvo|Carstvu]] za opisivanje Bosanaca u etničkom ili "plemenskom" smislu; i doista, osmanlijski putnik i pisac iz [[17. vijek|17. vijeka]], [[Evlija Čelebija]], u svom djelu ''Sejahatnama'' ([[turski jezik|tur.]] ''Seyahatnâme'') govori da su ljudi u Bosni, kao narod, poznati pod imenom ''Bošnjaci''.<ref>Evlija Čelebi, Putopis: odlomci o jugoslavenskim zemljama, (Sarajevo: Svjetlost, 1967), str. 120</ref> Međutim, koncept [[nacija|nacije]] je bio stran [[Osmanlije|Osmanlijama]] u to vrijeme – ideju da su muslimani i kršćani neke vojne pokrajine mogli imati bilo koji zajednički ''sur-konfesionalni'' identitet po osjećaju pripadnosti istom i ne treba spominjati. Stanovnici Bosne sebe su nazivali različitim nazivima: od ''Bošnjaka'', u punom smislu značenja te riječi, s temeljima kao teritorijalnom oznakom, kroz niz regionalnih i vjerskih imena (''Bosanac'' i ''Musliman''), pa sve do suavremenih nacionalnih, tj. narodnih (ponovo ''Bošnjak''). U tom smislu, kršćanski Bosanci nisu opisivali sebe kao da su Srbi ili Hrvati prije [[19. vijek|19. vijeka]], ili tačnije – sve do [[Okupacioni period|Okupacije]] 1878. godine, kada je sadašnja ''troetnička'' stvarnost Bosne i Hercegovine konfigurirana indirektno na temelju religijske pripadnosti.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73|title=Bosna i Hercegovina: Prodana tradicija|author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |accessdate=30 October 2012}}, str. 73: ''Štaviše, prijevod nečije vjeroispovijesti u srpsku ili hrvatsku narodnost, nije imao važnost za stanovništvo tog područja, jer se Bošnjaci prije devetnaestog stoljeća nikada nisu opisivali kao Srbi ili Hrvati.''</ref>


















===''Oživljavanje''Preporod===
Bošnjaci su općenito definirani kao [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] narod na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] čiji se članovi identificiraju Bosnom i Hercegovinom kao matičnom državom i dijelom takvog zajedničkog naroda od kojeg je većina [[muslimani|muslimanislamske]] vjeroispovijesti. Ipak, čelnici i intelektualci bošnjačke zajednice imaju različite stavove o tome šta to tačno znači ''biti Bošnjak''. Neki mogu ukazivati na islamsko naslijeđe, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu povezanost s bosanskom (i hercegovačkom) teritorijom i historijom.<ref>{{cite book|title=Religija i Hladni rat: Globalna perspektiva|editor=Philip Emil Muehlenbeck|page=183|publisher=Vanderbilt University Press|year=2012|url=http://books.google.com/books?id=ytEC2bOstFUC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false}}</ref> Štaviše, pojedinci izvan Bosne i Hercegovine mogutakođer vjerovatno imatiju svoje lične interpretacije, također. Neki ljudi, poput Crnogorca Abdula Kurpejovića, vide islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu, ali na taj način da se ona odnosi isključivo na slavenske muslimane u Bosni.<ref name=Dimitrovova>Dimitrovova, Bohdana. "[http://www.seep.ceu.hu/issue22/dimitrovova.pdf Bosniak or Muslim? Dilemma of one Nation with two Names]." ''Southeast European Politics, Vol. II, No. 2.'', Oktobar 2001.</ref> Ipak, drugi smatraju sve slavenske muslimane u bivšoj Jugoslaviji – uklj(contracted; show full)ompanion to Politics of the World 2nd. ed.''|author=J. Krieger (ed)|publisher=Oxford University Press|year=2001|pages=476}}</ref> za razliku od prethodne [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]],<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&pg=PA134|title=Religijska razdvajanja i politička netolerancija u Bosni i Hercegovini|last=Velikonja |first=Mitja |year=2003 |publisher=Texas A&M University Press|page=134|isbn=1-58544-226-7}}</ref> mogućnost 
da se etničkiog izjasnite kao šnjavanja "Bošnjak" je odbijana (''neprihvatljiva'').<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65|title=Ambivalentni mir: vanjska gradnja mira, prijetnja identitetu i rekoncilaciji u Bosni i Hercegovini|last=Kostic|first=Roland|year=2007|publisher=Uppsala univerzitet; Izvještaj br. 78, Odjel za istraživanje mira i sukoba i program studije holokausta i genocida|pages=65}}</ref> Kao politički kompromis, Ustav Jugoslavije bio je izmijenjen i dopunjen 1968. godine da bi se uveli ''[[Muslimani (narod)|Muslimani]]'' – u narodnom (ne u vjerskom) smislu; to je značilo samo prepoznavanje konstitutivnog naroda, ali ne i Bošnjaka i, a time i bosanskog imena. Prije toga, velika većina Bošnjaka se izjašnjavala kao ''etnički neopredijeljeni musliman'' ili – u manjoj mjeri – ''neopredijeljeni Jugoslaven'' u popisima koji su se odvijali u Jugoslaviji, jer su ostale dostupne opcije bile ''Srbin-musliman'' i ''Hrvat-musliman''.<ref>{{cite book|title=Religion and the Cold War: A Global Perspective|editor=Philip Emil Muehlenbeck|page=184|publisher=Vanderbilt Un(contracted; show full)x27;', u razgovoru s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] u vezi s ustavnim reformama 1971. godine<ref>{{cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/79477 |title=AUTOHTONE NACIONALNE MANJINE I USTAVNE PROMJENE 2009.–2010. |last1=Horvat |first1=Ana |date=March 2010|publisher=Fakultet prava (Univerzitet u Zagrebu) |accessdate=2014-06-17|language=Bosnian|page=574}}</ref>}}


Nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Jugoslavije početkom 1990-ih, velika većina Muslimana se željela 
deklariraizjasniti koristeći ime ''Bošnjak''. U septembru 1993. godine, u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanskog rataiH|rata u BiH]], Drugi bošnjački sabor formirao je osnovu za službenu ponovnu uspostavu historijskog etničkog imena ''Bošnjak'' i negodovanja zbog bivšeg terminpojma ''Musliman'' koji je bio u upotrebi tokom [[SFRJ|SFR Jugoslavije]].<ref name="Imamovic" /> Danas, izborni zakon Bosne i Hercegovine, kao i [[Ustav Bosne i Hercegovine]], priznaju rezultate [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popisa stanovništva 1991. godine]] koji se odnose na Bošnjake koji su, pored Srba i Hrvata, jedan od tri konstitutivna naroda u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, i najveća etnička grupa u zemlji.

U ostalim ex-jugoslavenskim zemljama sa značajnom slavenskom muslimanskom populacijom usvajanje imena ''Bošnjak'' je manje dosljedno. Učinci tog fenomena najbolje se mogu vidjeti u cenzupopisima. Naprimjer, Ccrnogorski popis stanovništva iz 2003. godine zabilježio je 48.184 ljudi koji su registrirani kao ''Bošnjaci'' i 28.714 koji su registrirani kao ''Muslimani'' (u narodnom smislu). Iako crnogorski slavenski Muslimani čine jednu etničku zajednicu sa zajedničkom kulturom i historijom, ova zajednica je podijeljena o tome hoće li se registrirati kao ''Bošnjaci'' (odnosno usvojiti bošnjački narodni identitet) ili kao ''Muslimani'' u narodnom smislu.<ref name=Dimitrovova/> Slično tome, Sslovenski popis stanovništva 2002. godine bilježi 8.062 ljudi koji su registrirani kao ''Bosanci'', vjerovatno naglašavajući (velikim dijelom) odluku mnogih sekularnih Bošnjaka da se prvenstveno identificiraju na taj način (situacija koja se donekle može usporediti s [[Jugoslavija|jugoslavenskom]] opcijom tokom [[socijalizam|socijalističkog]] perioda). Međutim, takvi ljudi čine manjinu (čak i u zemljama poput [[Crna Gora|Crne Gore]], gdje je to značajan problem), dok je velika većina slav(contracted; show full)! [[SFRJ|SFR Jugoslavija]] || 1.729.932 (8,4%) || 1.999.957 (8,9%) || 2.344.573 (10,0%)
|}


==Historija==
{{Main|Historija Bošnjaka|Historija Bosne i Hercegovine}}

===Odnosi s
a susjednim nacionalizmom===
Kao plodno tlo za konflikte između različitih religija, nacionalnih mitologija i koncepata državljanstva, veliki dio historiografije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od [[19. vijek|19. vijeka]] bio predmet konkurentnih nacionalističkih tvrdnji za širenje srpskih i hrvatskih hegemonističkih težnji u Bosni i Hercegovini, inherentno se ispreplićući u složenoj prirodi [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanskog rata]] na kraju [[20. vijek|20. vijeka]].<ref>{{cite book|u(contracted; show full)
{{BiHPortal}}

[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Narodi Bosne i Hercegovine]]

{{Link GA|no}}