Difference between revisions 2613452 and 2655525 on bswiki

{{Preuređivanje}}
{{Prijevod}}

'''Istanbul''' ([[turski]]: ''İstanbul'', [[grčki]]: Κωνσταντινούπολις, [[latinica|latinično]]: ''Konstantinoúpolis'', na [[bosanki jezik|hrvatskom]] se još naziva ili nazivao ''Carigrad'' i ''Konstantinopol''), grad smješten na [[Bosfor]]skom moreuzu, nekadašnja je prijestonica triju velikih carstava - [[Rimska imperija|rimskog]] (330.-395.), [[bizant]]skog (395.-145(contracted; show full)a što danas povjesničari zovu Bizant ili Bizantsko Carstvo (ovaj termin uveden je tek u 18. vijeku). Ovo je carstvo imalo grčku kulturu te je postalo središte pravoslavlja, nakon odvajanja od rimske Crkve. U ovom se carstvu nalazilo mnoštvo crkvi, uključujući Aju Sofiju, najveću svjetsku katedralu. Grad je još uvijek sjedište carigradskog patrijarha, duhovnog vođe [[Pravoslavlje|pravoslavne Crkve]].

=== Osmansko Carstvo ===

''Glavni članci: [[Osmansko Carstvo]] i [[Pad Carigrada]]''


[[Datoteka:Constantinople-Photo-Panoramic view.png|mini|središte|500px|Panoramski pogled na grad, oko 1870.]]⏎
⏎
Nakon opsade duge 53 dana, [[29. svibnja]] [[1453]]. godine, sultan [[Mehmed II.|Mehmed II. Osvajač]] ušao je u Carigrad kroz veliku rupu u Teodezijevim zidovima koju je napravio njegov [[top]]. Carigrad je 1453. godine postao treća prijestolnica Osmanskog Carstva.

Veliki bazar i Palača Topkapı podignuti su nekoliko godina nakon turskog osvajanja. U gradu su podignute džamije, kao džamija Fatih, zajedno s pripadajućim školama i kupalištima. U grad je naseljeno novo stanovništvo koje se sastojalo od židova, kršćana i muslimana, koji su doseljeni iz svih dijelova Carstva.

Za vladavine [[Sulejman I.|Sulejmana]] država doživljava veliki umjetnički i arhitektonski razvitak. Arhitekt [[Sinan]] u gradu je napravio mnoge džamije i druge zgrade, a osmanska keramička umjetnost i kaligrafija također doživljava procvat.

<center>
<gallery>
Slika:Street in Eyüp.jpg|Ulica u Eyüpu u 1890-ima.
Slika:OldGalatasaray1.jpg|Stara Palača Galata
Slika:OldBeyoglu.jpg|Beyoğlu (Pera)
Slika:Tophane Place Istanbul.jpg|Trg Tophane u 1890-ima.
</gallery>
</center>

[[Datoteka:Konstantinopel 1910.png|200px|desno|mini|Carigrad 1910. godine]]Tophane Place Istanbul.jpg|Trg Tophane u 1890-ima.
</gallery>
</center>

[[Sufizam|Sufije]], koji su u to vrijeme bili vrlo rašireni po islamskom svijetu, i koji su imali veliki broj slijedbenika, te sudjelovali u osvajanju grada, doselili su se u grad. U osmansko vrijeme u gradu je bilo aktivno preko 100 [[tekija]]. Veliki broj ovih tekija postoji i dan danas, neke u obliku džamija, a neke kao muzeji, npr. Cerrahilik (''Cerrahiyye'', [[osmanski turski]]: ﻰﺣﺍﺮﺟ), tekija u [[Fatih]]u, džamije i [[Turbe (mauzolej)|turbe]] Sünbül Efendi i Ramazan Effendi, tako(contracted; show full)|}
|}

<small> Napomena: Broj stanovnika do 1914. procijenjen je i varira oko 50% ovisno o istraživanju. Brojevi od 1927. do 2000. dobiveni su popisima stanovništva. Brojevi za 2005. i 2006. predviđanja su. </small>

== Gospodarstvo ==


[[Datoteka:Levent_financial_district_in_Istanbul.jpg|mini|desno|350px|Pogled na financijski okrug [[Levent]] noću]]⏎
⏎
Istanbul je središte turskog gospodarstva, čemu doprinosi povoljan geografski položaj. Grad pridonosi s oko 21.2% u turskom [[BDP]]-u. U Istanbulu se skuplja oko 40% ukupnih turskih poreza, te grad zapošljava petinu turskih industrijskih radnika. Od 1980. godine, rast je istanbulskog BDP-a oko 5% godišnje.

(contracted; show full)
Kao začetnika Drugog nacionalnog arhitektonskog pokreta, smatra se [[Bruno Taut]] (1880. - 1938.). On je napravio točnu analizu osmanskog stila, kao pročelnik katedre na Akademiji lijepih umjetnosti u Istanbulu i kao šef građevnog odjela u Ministarstvu obrazovanja u Ankari. Time je stvoren posebni turski građevni stil. Primjer:

* İstanbul Ünivertesisi, Fen Fakültesi, 1942.

==== Višestruki građevni stilovi od 1960-ih ====


[[Datoteka:Skyline of Maslak in Istanbul on June 23 2005.jpg|mini|desno|420px|Moderni Istanbul]]⏎
⏎
Istanbulsku arhitekturu zadnjih decenija obilježavaju višestruki stilovi u kojima se mogu naći svi elementi od sinanskog razdoblja pa do najnovijih trendova u gradnji. Zbog velikog broja stilova, grad je postao pokusna zona moderne arhitekture.

* građevine arhitekta [[Sedad Hakkı Eldem|Sedada Hakkıja Eldema]] u "turskom" stilu:
** Sosyal Sigortalar Külliyesi (1970.),
** Atatürk Kütüphanesi (1976.)
** Koç Holding A.S. Nakkaştepe Tesisleri (1986.)
* neboderi:
(contracted; show full)* {{tr simbol}}[http://www.istanbultarihi.net Historija Istanbula]
* {{fr simbol}}[http://www.ifea-istanbul.net Stranica francuskog instituta u Istanbulu]
*{{en simbol}}[http://maps.turkeyodyssey.com/city/maps_of_istanbul.php Karte grada]

<!--{{Svjetska baština u Turskoj}}
[[Kategorija:Istanbul| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Gradovi na Putu svile]]-->