Difference between revisions 46031 and 46041 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[Aleksandar Goldštajn]]
(contracted; show full)stoje, dakle, pravna načela koja su jača od svakog pravnog propisa, tako da je zakon, koji je suprotan njima, bez važenja. Ta načela nazivamo prirodno pravo ili umno pravo. Svakako da oko njih postoje izvjesne nedoumice, ali vjekovni rad im je ipak dao trajnu čvrstinu, i sa tako dalekosežnom saglasnošću mišljenja sakupio ih je u takozvanim deklaracijama prava čovjeka i građanina, da te nedoumice može održati samo još namjerna skepsa." (''Ibid.'')

==H==

*[[H. L. A. Hart]]
**"
Pravni sistem moderne države odlikuje se jednom vrstom ''vrhovne vlasti'' unutar njenog teritorija i ''nezavisnošću'' od ostalih sistema, koje još uvijek nismo proizveli u našem jednostavnom obrascu." (''[[Koncept prava]]'')
**"[M]oraju postojati, gdje god je u pitanju pravni sistem, neke osobe ili skup osoba koje daju prijetnjama poduprta uopćena naređenja kojima se ljudi uglavnom pokoravaju, i mora se općeuzev vjerovati da će te prijetnje najvjeovatnije biti izvršene u slučaju nepokornosti. Ta osoba ili skup osoba mora imati unutrašnju vrhovnu vlast i vanjsku nezavisnost." (''Ibid.'')
**"Pravo je skup obaveza kao primarnih i sekundarnih normiMali je broj pitanja o ljudskom društvu koja su ozbiljni mislioci postavljali i na njih odgovarali s takvom upornošću, na tako različite, čudne, pa čak i paradoksalne načine kao što je pitanje: 'Šta je pravo?' [...] [S]tanje u ovoj nauci koje se ne može porediti s ostalim naukama, koje su izučavane na sistematski način kao posebne akademske discipline." (''[[Koncept prava]]'')
**"Ako je stvar općeg znanja, kako je moguće da se pitanje: 'Šta je pravo?' toliko održalo i da su na njega dati toliki različiti i čudnovati odgovori? Da li je to zbog toga što, pored sasvim jasnih svakodnevnih slučajeva u kojima su utemeljeni pravni sistemi savremenih država, a nikome ne pada napamet da sumnja da su u pitanju pravni sistemi, takođe postoje i nejasni slučajevi, i što kada govorimo o njihovom 'pravnom svojstvu' oklijevaju ne samo prosječno obrazovani ljudi, već i pravnici? Slučajevi ove vrste su prvenstveno primitivno i međunarodno pravo [...]" (''Ibid.'')
**"Najjednostavniji pravni lijek za neodređenost, koja postoji u uređenju u kojem vladaju primarna pravila, jeste uvođenje onoga što ćemo nazvati 'pravilom priznanja'. Njim se određuje neko svojstvo ili svojstva koja se, ugrađena u predloženo pravilo, smatraju konačnom, pozitivnom indikacijom da je u pitanju pravilo grupe iza kojeg treba da stoji socijalni pritisak koji ta grupa vrši. To pravilo priznanja može poprimiti veliki broj različitih formi, jednostavnih ili kompleksnih. To može, kao što je to slučaj u prvim pravnim sistemima mnogih društava, da bude ništa više nego autoritativna lista ili tekst pravila koja se mogu naći u pisanom dokumentu ili urezana na kakvom javnom spomeniku [...] [O]dlučujući tu korak predstavlja stav da se pozivamo na pisani akt ili inskripciju kao autoritativan akt, tj. da je to pravi način da se oslobodimo sumnji da li pravilo postoji ili ne. Tamo gdje takav stav postoji, nalazimo i sekundarno pravilo u jednostavnoj formi: pravilo koje nam konačno pruža mogućnost da identifikujemo obavezu kao primarno pravilo. / U razvijenom pravnom sistemu, pravila priznanja su sigurno mnogo kompleksnija; tu se, umjesto identifikovanja pravila pozivanjem na neki tekst ili listu, to čini pozivanjem na neko opće svojstvo koje je prisutno u primarnim pravilima. Može to biti činjenica da je pravilo donijelo određeno tijelo, ili da su uspostavljene običajnom praksom, ili da je to problem odnosa tih pravila prema sudskim odlukama. Štaviše, gdje kao kriterijum identifikacije koristimo više od jednog svojstva, moguće je predvidjeti odredbu za slučaj njihove međusobne suprotnosti, time što ćemo ih poredati po redu prvenstva, kao u slučaju subordinacije običaja ili precedenata u odnosu na zakon parlamenta, gdje je ova 'prvenstveni izvor' prava [...] [P]ravila sada ne predstavljaju samo razdvojeni, nepovezani skup elemenata, već su, jednostavno, objedinjena u cjelinu [...] [D]ošli smo do klice pojma pravne validnosti." (''Ibid.'')
**"U društvu koje poznaje pravo nailazimo, stoga, na one koji gledaju na njegova pravila s unutrašnjeg stanovišta kao prihvaćene standarde ponašanja, a ne samo kao pozudana predviđanja onoga što će ih zadesiti, pred državnim zvaničnicima, ukoliko ne budu poštovali ta pravila. Međutim, njime su obuhvaćeni i oni prema kojima, ili zbog toga što su zločinci ili čisto bespomoćne žrtve sistema, ovi pravni standardi moraju biti primijenjeni silom ili zaprijećenom silom; njih se pravila dotiću samo kao izvori moguće kazne. Raznotežu između ovih dvaju elemenata određuju mnogobrojni različiti faktori. Ako je sistem pravičan i istinski obezbjeđuje vitalne interese svih onih od kojih zahtijeva poslušnost, onda može steći i očuvati odanost većine gotovo za uvijek, i shodno tome očuvati svoju stabilnost. S druge strane, to može biti tvrd sistem koji se održava isključivo zbog interesa vladajuće grupe, s tendencijom da postaje sve represivniji i nestabilniji, s latentnom opasnošću od prevrata. Između ova dva ekstrema možemo naići na različite kombinacije ovih stavova u odnosu na pravo, često kod istih pojedinaca." (''Ibid.'')
**"Sve dotle dok su ljudska bića u stanju da dođu do potrebne podrške drugih ljudi, što bi im omogućilo da dominiraju nad drugima, ona će se koristiti pravnim formama kao jednim od svojih sredstava. Zli ljudi će donositi zla pravila koja će drugi sprovoditi u njihovo ime. Ono što je sigurno najpotrebnije da bi se omogućilo da ljudi jasnije razumiju pravila kada se suoče sa javnom zloupotrebom vlasti, jeste da sačuvaju osjećaj da obezbjeđenje nečega kao pravno valjanog ne zavisi od pitanja poslušnosti, i da, bez obzira na auru kraljevske vlasti ili autoriteta koju može posjedovati postojeći sistem, zahtjevi njegovi moraju konačno biti podvrgnuti moralnoj provjeri. Ovaj osjećaj, da iznad postojećeg sistema ima nečega, na šta pojedinac pozivajući se u krajnjem slučaju mora riješiti svoje probleme poslušnosti, svakako da je vjerovatnije da će se zadržati među onima koji su naviknuti na misao da pravna pravila mogu biti nepravedna, nego među onima koji smatraju da ništa nepravedno bilo gdje ne može imati status prava." (''Ibid.'')

*[[Hamurabi]]
**"[K]ad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost pravu u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da(contracted; show full)[[de:Gesetz]]
[[en:Law]]
[[fr:Loi]]
[[it:Legge]]
[[lt:Įstatymas]]
[[pl:Prawo]]
[[pt:Lei]]
[[tr:Yasa]]