Difference between revisions 46748 and 46786 on bswikiquote

----

== Citati ==

*[[Brian Leiter]]
**"Ako razumijemo ideju ''moralne obaveznosti'' ili ''moralne privlačnosti'' u čisto psihološkom smislu – što je tačno način na koji trebamo, tvrdio sam, čitati [[H. L. A. Hart|Harta]] – onda se praktična korisnost rješavanja Demarkacionog problema mijenja. Ono što je pravno valjano nije nužno moralno obavezno, i što je moralno privlačno nije nužno pravno obavezno: to su dvije ključne (često implicitne) tvrdnje pobornika pozi(contracted; show full)azlozima koji po sebi nisu ni pravne norme ni pravno priznati razlozi. (2) Svaka dopuštajuća pravna norma je također i isključujuće dopuštenje, to jeste, to je dopuštenje za izvršenje normativnog akta i drugo-razredno dopuštenje da se ne djeluje po razlozima za ne djelovanje po normativnim aktima, koji sami nisu pravne norme ili pravno priznati razlozi. (3) Svako pravno pravilo koje dodijeljuje ovlaštenja je povezano prema pravno mandatornim ili dopuštajućim normama." (''Ibid.'')


*[[Kenneth Einar Himma]]
**"Često se misli da je konceptualna istina o pravu da je ono normativno u nekom smislu koji zahtijeva filozofsko objašnjenje (t.j. Teza normativnosti) [...] Bitno je istači na početku da postoje dva različita tumačenja Teze normativnosti: (A) Konceptualna je istina da su zakoni normativni u smislu da ''stvarno'' nude razloge za djelovanje; i (B) Konceptualna je istina da su zakoni normativni samo u slabijem smislu da ''tvrde'' da nude razloge za djelovanje. / (A) i (B) razlikuju se, onda, u tom bitnom aspektu:  dok (A) zauzima stanovište da pravo ne može da ne ponudi razloge za činjenje onoga što pravo zahtijeva (iako taj razlog može biti prevagnut drugim razlozima za nečinjenje onoga što pravo zahtijeva), (B) podrazumijeva da pravo može tvrditi da nudi razloge za činjenje onoga što pravo zahtijeva, ali da neuspijeva u pružanju bilo kakvih razloga. / Kakva vrsta objašnjenja se zahtijeva za normativnost prava zavisi koje gledište neko prihvata. Dokle god neko prihvata (A), mora ponuditi objašnjenje toga kakve razloge za djelovanje pravo karakteristično nudi. Dokle god neko prihvata (B), mora ponuditi objašnjenje koje pokazuje kako je moguće da pravo ponudi razloge za djelovanje [...] [Ja] pretpostavljam da je (A) tačan način poimanja konceptualne normativnosti prava, što je truizam o pravnoj praksi među zvaničnicima i pravnim praktičarima." (''A Comprehensive Hartian Theory of Legal Obligation: Social Pressure, Coercive Enforcement, and the Legal Obligations of Citizens'')
**"[P]roblem pravne normativnosti ne treba se miješati sa onim državne [[Legitimitet|legitimnosti]]. Problem državne legitimnosti najčešće se poima na način da se tiče indentifikovanja uslova pod kojima je ''moralno dopušteno'' za pravni autoritet da prinudno ograničava ponašanje. Rješavanje problema državne legitimnosti uobičajeno se smatra da zahtijeva pokazivanje kako pravne norme dovode do sadržajno-nezavisnih ''moralnih'' dužnosti pokoravanja koje se duguju državi. Ako se to može pokazati, država se smatra opravdanom u prinudnom osiguravanju poštivanja tih dužnosti. Problem pravne normativnosti ne tiče se toga kako pravo može ili uspijeva u nuđenju ''moralnih'' razloga za djelovanje, već kako pravo pruža razloge za djelovanje koji su svojstveni za ''pravo''. Neko može imati pravne dužnosti da vrši djela koja krše njegove moralne dužnosti [...] Ponovo, treba ponoviti da problem ovdje nema ništa s ''moralnim'' legitimitetom i opravdanjem izvršenja zakona ili ''moralnim'' autoritetom prava; stvar je ''pravne'' prakse, opravdanja, i pravnog autoriteta." (''Ibid.'')   
**"Teza ekvivalencije: konceptualna je istina da je ''P'' pravno dužan da učini ''a'' u okolnostima ''C'' ako i samo ako postoji neka pravna norma koja, u okolnostima ''C'', zahtijeva od ''P'' da učini ''a''. / Teza ekvivalencije ističe da, u konceptualnom smislu, mandatorne pravne norme (t.j. norme koje zahtijevaju neko djelovanje ili propuštanje) stvaraju pravne dužnosti. Dok mandatorna pravna norma ne mora dovoditi do moralnih (ili ''stvarnih'') dužnosti, ona stvara pravne dužnosti ako je, kao što sugeriše uobičajena upotreba i pravna praksa, Teza ekvivalencije tačna." (''Ibid.'')  
**"[Modifikacija Hartove teorije družtvene dužnosti]: ''X'' ima društvenu dužnost da učini ''p'' ako i samo ako (1a) ''X'' je član relevantne grupe budući da ima internu tačku gledišta prema mandatornoj normi ''N'' vladajućom nad ''X'' koja zahtijeva da ''X'' učini ''p'', ili (1b) ''X'' prešutno pristaje na primjenu norme, od strane grupe, na ''X''-ovo ponašanje; te (2b) članovi grupe se općenito prilagođavaju ''N''; ili (2b) ''N'' je norma nametnuta od grupe na nečlanove koji se općenito prilagođavaju normi i voljni su da se prilagođavaju normama koje su u suprotnosti sa njihovim žudnjama, u najmanju ruku, da bi izbjegli sukob sa članovima grupe; i (3) ''N'' je podržana značajnim društvenim pritiskom jer (4) ''N'' se smatra bitnom jer je nužna za održanje društvenog života ili neke visoko poštovane njene odlike." (''Ibid.'')⏎
⏎
*[[Léon Duguit]]
**"Društvo i socijalna norma jesu nerazdružive činjenice." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'')

*[[Nikola Visković]]
(contracted; show full){{Wikipedia}}

[[de:Regel]]
[[eo:Normo]]
[[it:Regola]]
[[lt:Taisyklė]]
[[pl:Reguła]]
[[sk:Norma]]