Difference between revisions 47234 and 47247 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[Aleksandar Goldštajn]]
(contracted; show full)istema, a ne drugih, i prema tome ispod pažnje opće jurisprudencije. Također sam kazao da čak i ako se može braniti samo fokusiranost na sama pravila, filozofija prava bi opet bila osiromašena ukoliko ne bi pridavala nikakvu pažnju određujućoj ulozi aspiracije zakona prema koherenciji među normama koje sadrži i oblicima razumne argumentacije koja je uključena kako u održavanju konzistentnosti, tako i u primjeni normi u pojedinim slučajevima." (''The Concept and the Rule of Law'')


*[[Jevgenij Pašukanis]]
**"U razvitku juridičkih kategorija sposobnost vršenja poslova razmjene jeste samo jedna od konkretnih manifestacija općeg svojstva pravne i poslovne sposobnosti. Međutim, historijski je upravo akt razmjene dao ideju subjekta, kao apstraktnog nosioca svih mogućih prvnih ovlaštenja. Samo se u uslovima robne privrede rađa apstraktna pravna forma, tj. sposobnost da se ima pravo uopće, odvaja se od konkretnih pravnih zahtjeva. Samo neprestano premještanje prava koje nastaje na tržištu stvara ideju njihovog nepokretnog nosioca. Na tržištu se onaj koji stavlja obaveze i sam obavezuje. Iz položaja stranke koja zahtijeva on najednom prelazi u položaj stranke koja je obavezana. Tako se stvara mogućnost apstrahovanja od konkretnih razlika između subjekta prava i njihovog podvođenja pod jedan pojam vrste. / Isto onako kao što su aktima razmjene razvijene robne proizvodnje prethodili slučajni akti razmjene i takvi oblici kao, npr., uzajamno darivanje - pravnom subjektu i sferi pravne vlasti koja se oko njega prostire morfološki prethodi naoružani pojedinac, ili češće - grupa ljudi, rod, horda, pleme, koji su sposobni da u sporu, u bici, odbrane ono što je uslov njihovog postojanja. Ova tijesna morfološka veza jasno sjedinjava sud sa dvobojem, stranke u procesu sa stranama u oružanoj borbi. Uporedo sa porastom socijalnih regulativnih snaga subjekt gubi materijalnu opipljivost. Njegova lična energija se zamjenjuje socijalnom moći. tj. klasnom organizacijom, koja nalazi svoj najviši izraz u državi. Ovdje bezličnome i apstraktnom subjektu odgovara kao njegov refleks bezlična i apstraktna državna vlast koja djeluje sa idealnom jednakošću i neprekidnošću u prostoru i vremenu [...] Samo pri potpunom razvitku buržoaskih odnosa pravo dobija apstraktni karakter, svaki čovjek postaje čovjekom uopće, svaki rad se svodi na društveno-korisni rad uopće, svaki subjekt postaje apstraktnim juridičkim subjektom. Istovremeno i norma poprima logički savršenu formu apstraktnog općeg zakona. / Tako je juridički subjekt u nebesa uzdignut apstraktni posjednik robe. Njegova volja, shvatajući je u pravnom smislu, ima svoju realnu osnovu u želji da otuđuje stičući i da stiče otuđujući. Da bi se ta želja ostvarila, nužno je da želje posjednika robe idu jedna drugoj u susret. Juridički se taj odnos izražava kao ugovor ili saglasnost nezavisnih volja. Stoga je ugovor jedan od centralnih pojmova u pravu [...] Izvan ugovora sami pojmovi subjekta i volje postoje u pravnom smislu samo kao mrtve apstrakcije [...] Akt razmjene, dakle, koncentriše u sebi, kao u fokusu, najbitnije momente, kako za političku ekonomiju tako i za pravo [...] [S]amo razvitak tržišta stvara mogućnost i nužnost pretvaranja čovjeka koji prisvaja stvari putem rada (ili pljačke) u pravnog vlasnika [...] [F]orma prava kao takva ne krije u sebi u našoj prelaznoj eposi one neograničene mogućnosti koje su se u njoj otkrivale za buržoasko-kapitalističko društvo u času njegovog rađanja. Naprotiv, ona nas samo privremeno zatvara u svoje uske horizonte. Ona postoji samo zato da bi konačno sebe iscrpila." (''[[Opšta teorija prava i marksizam]]'')⏎
⏎
*[[John Austin]]
**"''Postojanje'' prava je jedna stvar: njegova ''vrlina'' ili ''mana'' je druga stvar. Da li pravo ''jeste'', jedno je pitanje: da li ''treba'' da bude, ili da li se slaže sa datim ili pretpostavljenim testom, drugo je i različito pitanje. Čak i da se razlikuje od datog ili pretpostavljenog testa, pravo kojeg je odredila država, ili pravo nametnuto presudom, ''jeste''(contracted; show full)[[de:Gesetz]]
[[en:Law]]
[[fr:Loi]]
[[it:Legge]]
[[lt:Įstatymas]]
[[pl:Prawo]]
[[pt:Lei]]
[[tr:Yasa]]