Difference between revisions 47802 and 49280 on bswikiquote

----

==Citati==

*[[Andrei Marmor]]
**"Legitimnost ustava mora ležati u rješenjima koja nudi za probleme s kojima smo suočeni, a ne u ciljevima, koliko god oni bili plemeniti i pohvalni, koje su tvorci ustava imali. Preporučljivo je imati na umu da su tvorci ustava također mogli imati ciljeve i namjere koje nisu tako plemenite i pohvalne." (''[[Tumačenje i pravna teorija]]'')

*[[Danny Priel]]
(contracted; show full)amosvjesnog sebe kao takvog. Tvrdim da takav smisao demos-legitimiteta nije samo suštinski za demokratiju, već i za sam konstitucionalizam: na osnovu ovog demos-legitimiteta tek funkcionalne institucije vladavine (one koje bi inače posjedovale input i autput legitimnost) transformišu se u istinski "ustavne", jer se počinju razumijevati kao institucionalni izražaji prava demosa da sam vlada." (''Of the People: Democracy, the Eurozone, and Lincoln’s threshold criterion'')


*[[Philip Pettit]]
**"Pitanje pravde je u tome da li je prisilno nametnuti poredak prihvatljiv ili opravdan ili poželjan; pitanje legitimiteta je u tome da li je prisilno nametanje poretka prihvatljivo ili opravdano ili poželjno. Oba pitanja pretpostavljaju nužnost prisilne države. Jedno pitanje odnosi se na vjerodajnicu društvenog poretka nametnutog od države, a drugo na vjerodajnicu načina na koji je nametnut-drugačije rečeno, o pravu države da ga nametne. Ideali su različiti jer je barem logički moguće za pravedan društveni poredak da bude nametnut na nelegitiman način i za nepravedan poredak da bude nametnut na legitiman način [...] Poredak će biti društveno pravedan utoliko što regulira vodoravne odnose ljudi jednih prema drugima na pogodan način, tretirajući ih kao jednake. A poredak će biti politički legitiman samo utoliko što regulira njihove vertikalne odnose sa državom ili kolektivitetom na pogodan način, davajući im jednak status u odnosu na vlast pod kojom žive." (''Legitimacy and Justice in Republican Perspective'')
**"Pravda je ideal za društveni poredak koji je nametnut od države, legitimnost je ideal za to kako društveni poredak treba biti nametnut. To da je društveni poredak pravedan daje građanima poseban, sadržajno-nezavisan razlog za pokoravanje nametnutim zakonima. To što je društveni poredak legitiman - da ga država nameće legitimno - daje im poseban razlog da prihvate režim. Razlika između pokoravanja zakonima i prihvatanja režima dolazi do izražaja u slučaju gdje građani cijene da je nametnuti društveni poredak nepravedan na različite načine, ali ipak priznaju da je legitiman. Legitimnost zahtjeva od građana da se suprotstavljaju zakonima koje drže nepravednim, ukoliko zaista odluče da im se suprotstave, samo unutar sistema; zahtjeva od njih da istraže samo one puteve koje sistem ostavlja otvorenim, gdje ti putevi uključuju, u krajnjoj instanci, građansku neposlušnost." (''Ibid.'')
**"[M]islim da bi mogao biti veoma dobar razlog - i ne samo razlog lične razboritosti - da se stane sa otporom prema određenoj vrsti nelegitimnog režima, naročito jer otpor uključuje rizike nasilja i haosa. Ovo iz razlga što koliko god nelegitiman da jeste, možda još uvijek ima mogućnosti da se režim učini legitimnim tako što će ga se tretirati kao da je legitiman: to jeste, što ćemu se suprotstavljati samo unutar sistema. Bez da je u potpunosti legitiman, sistem u tom smislu može biti legitimizirajući. A legitimiziranost može vjerovatno biti pribježišni razlog da se izbjegne otvoreni otpor i da se suprotstavlja državi samo iz sâmog sistema." (''Ibid.'')⏎
⏎
*[[Richard Fallon]]
**"[T]emelji prava, uključujući ustavno pravo, leže u sociološkom okrilju i prihvatanju pravila, normi, i interpretativnih praksi. Ustav je pravo jer je prihvaćen kao takav [...] To nikako ne znači, međutim, da se pravna legitimnost urušava u sociološku legitimnost. Kao što sam već istakao, jednom kada ustav dostigne status temeljnog prava, onda zakoni koji su propisno proglašeni u skladu s njim posjeduju pravnu legitimnost, čak i ako imaju relativno malo sadržinske ili autoritativn(contracted; show full)na doprinosi, koliko god minimalno, mijenjanju građu iz koje pravo nastaje i u odnosu na koje se ispituje. Čak i ako su rijetki slučajevi u kojima osoba stvarno ulazi u praktična promišljanja u ocjenjivanju zahtjeva prava, ti slučajevi doprinose, zajedno sa sudskim slučajevima i općom javnom debatom, u oblikovanju nekih aspekata društvenog svijeta u kojem mi živimo: 'građa' iz koje pravna normativnost nastavlja da se javlja." (''Ibid.'')

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}