Difference between revisions 48068 and 48648 on bswikiquote

----

== Citati ==

*[[Azem Vlasi]]
**"Svi u regionu smo u nekom vidu ograničenog suvereniteta. Nema slobodnih političara, nema zemalja sa samostalnom politikom. Politički procesi se uglavnom odvijaju po diktatima Brisela i Vašingtona. Ali takvi kakvi smo, ne znači da je to tako loše. Zapravo to je glavni garant da će mir potrajati." (''za "Feral Tribune"'') 

*[[Carl Schmitt]]
(contracted; show full)olje]], izražene mnoštvom glasova, svesti na jednu volju; što znači, da imenuju čovjeka ili skupinu koji će djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve što čini ili određuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiču mira i sigurnosti od značenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva suveren, i kaže se da ima suverenu vlast, i svako drugi njegov je podanik." 

*[[Žan Žak Ruso]]
**"
Suverenitet se ne može predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne može otuđivati(...)narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu ništa odlučiti konačno." (''[[Društveni ugovor]]'')

*[[Ustav]] Francuske iz 1958.
**"Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja preko svojih predstavnika i referendumom." (čl. 3.)

*[[Ustav]] Italije iz 1948.
**"Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja u oblicima i u granicama određenim Ustavom." (čl. 1.)

*[[Ustav]] Španije iz 1978. 
**"Suverenitet počiva u španskom narodu iz kojeg proizilaze sve državne vlasti." (čl. 1.Prva i najvažnija posljedica dosad ustanovljenih načela jest da samo opća volja može upravljati snagama države u skladu sa svrhom za koju je ova osnovana, a to je zajedničko dobro: jer ako je suprotstavljenost pojedinačnih interesa stvorila potrebu da se uspostave društva, saglasnost tih istih interesa učinila je to uspostavljanje mogućim. Društvenu vezu stvara ono što je u tim različitim interesima zajedničko, i kada ne bi bilo neke tačke u kojoj se svi interei slažu, nikakvo društvo ne bi moglo postojati. I jedino prema tom zajedničkom interesu treba upravljati društvom. / Tvrdim, dakle, da se suverenost, koja je samo izvršavanje opće volje, nikada ne može otuđiti, te da suverena, koji je samo jedno skupno biće, ne može niko predstavljati nego on sam; vlast se može prenijeti, ali ne i volja [...] Ako dakle narod naprosto obeća da će se pokoravati, on tim činom sebe raspušta, gubi svoje svojstvo naroda. Čim postoji gospodar, nema više suverena, i političko tijelo je razoreno [...] Iz istog razloga iz kojeg je suverenost neotuđiva, ona je i nedjeljiva. Jer volja ili jest opća, ili nije; ona je volja cjelokupnog naroda, ili samo jednog njegovog dijela. U prvom slučaju, ta izražena volja je akt suverenosti i predstavlja zakon. U drugom slučaju, to je samo pojedinačna volja, ili neki akt državne uprave; u najboljem slučaju to je uredba." (''[[Društveni ugovor]]'', II: 1-2)
**"[V]olju poopštava manje broj glasova a više zajednički interes koji te glasove ujedinjuje: jer, kod opće volje svako se nužno podvrgava uslovima koje nameće drugima; u raspravi o bilo kojoj pojedinačnoj stvari nestaje ono zadivljujuće slaganje interesa i pravde što zajedničkim odlukama daje obilježje pravičnosti, jer nema zajedničkog interesa koji sjedinjuje i poistovjećuje pravilo suca s pravilom stranke. / S koje god strane da se vratimo na to načelo, uvijek dolazimo do istog zaključka; naime, da društveni ugovor uspostavlja među građanima takvu jednakost da svi oni preuzimaju obaveze pod istim uslovima, i treba da uživaju ista prava. Tako po svojoj naravi ugovora svaki akt suverenosti, to jest svaki vjerodostojan akt opće volje, jednako obavezuje ili povlašćuje sve građane, tako da suveren poznaje samo naciju u cjelini a ne razlikuje nikoga od onih koji je sačinjavaju. Šta je, dakle, akt suverenosti u pravom smislu? To nije sporazum nadređenoga i podređenoga, već sporazum tijela i svakog od njegovih udova: sporazum legitiman, jer je njegova osnova društveni ugovor; pravičan, jer je zajednički svima; koristan, jer njegov predmet može biti samo opće dobro; i čvrst, jer za njega jamči javna sila i vrhovna vlast. Dok god su podanici potčinjeni samo takvim sporazumima, oni se ne pokoravaju nikome osim vlastitoj volji; a pitati se dokle se protežu prava suverena a dokle prava građana znači pitati se do koje mjere građani mogu da se obavezuju prema sebi samima, svaki pojedinačno prema svima i svi prema svakome pojedinačno." (''Ibid.'', II: 4)
**"Suverenost se ne može predstavljati, iz istog razloga zbog kojeg se ne može otuđiti; ona se u bitnome sastoji u općoj volji, a opću volju ne može se predstavljati: ona je ili ona koja jest, ili neka druga; sredine nema. Poslanici naroda dakle nisu niti mogu biti njegovi predstavnici, oni su samo njegovi povjerenici; oni ne mogu donositi nikakve konačne odluke. Ništav je svaki zakon koji narod nije osobno potvrdio; to uopće i nije zakon." (''Ibid.'', III: 15)

== Poslovice ==


== Također pogledajte ==

*[[Država]]

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}