Difference between revisions 48563 and 48564 on bswikiquote

----

== Citati ==⏎
{{ABC}}

==B==

*[[Brian Leiter]]
**"Ako razumijemo ideju ''moralne obaveznosti'' ili ''moralne privlačnosti'' u čisto psihološkom smislu – što je tačno način na koji trebamo, tvrdio sam, čitati [[H. L. A. Hart|Harta]] – onda se praktična korisnost rješavanja Demarkacionog problema mijenja. Ono što je pravno valjano nije nužno moralno obavezno, i što je moralno privlačno nije nužno pravno obavezno: to su dvije ključne (često implicitne) tvrdnje pobornika pozitivističkog odgovora na Demarkacioni problem. Ali ovo se čini važnim naglasiti jer ''ljudi uistinu misle da je moral prevladavajući u praktičnom rasuđivanju''. U svijetu u kojem ljudi, na primjer, gledaju na ''moralnu obavezu'' kao jednaku u praktičnom rasuđivanju sa 'bilo bi prijatno', teško je vidjeti zašto bi Demarkacioni problem bio važan. Možda su pravne norme ''moralno obavezne'', ali to ne odgovara na pitanje šta se treba činiti. I možda su pojedine norme moralno privlačne: to ne odlučuje, uopće, pitanje da li ih sudija treba primijeniti."(''The Demarcation Problem in Jurisprudence: A New Case for Scepticism'')

==C==

*[[Carl Schmitt]]
**"Normativna nauka do koje [[Hans Kelsen|Kelsen]] želi uzdići pravnu nauku u svoj njenoj čistoći ne može biti normativna u tom smislu da pravnik prosuđuje stvari po svome slobodnom činu; on se ne može samo pozivati na vrijednosti koje su mu dane (pozitivno dane). Izgleda da je time postala moguća neka objektivnost, ali ne i nužna veza s pozitivnošću. Vrijednosti na koje se pravnik poziva njemu su doduše dane, ali se on prema njima odnosi s nadmoćnošću koja ih relativizira. Jer on može konstruirati jedinstvo polazeći od svega što ga pravno zanima, pod uslovom da ostane naprosto "čist". Ali jedinstvo i čistost lako se dobivaju kada se s velikom upornošću ignorira prava teškoća, i kada se iz formalnih razloga, kao nečisto, isključuje sve što se suprotstavlja sistemnosti. Onome ko ni za šta ne odgovara i ostaje čvrsto zatvoren u metodologiju, ne pokazujući ni najmanjim konkretnim primjerom po čemu se njegova pravna nauka razlikuje od one dotadašnje, lako je da kritikuje. Zazivanje metodologije, izoštravanje pojmova sa metodologijskog stanovištva i oštroumna kritika vrijede samo kao priprema. Ako, s obrazloženjem da je pravna nauka nešto formalno, ne dođemo na stvar, ostajemo unatoč svim naporima u predsoblju pravne nauke." (''[[Politička teologija]]'')
**"Što je neku odluku donijelo nadležno mjesto, to nju čini relativno, pa prema okolnostima i apsolutno nezavisnom od ispravnosti njenog sadržaja, i prekida dalje rasprave o sumnjama koje još mogu postojati. Odluka u trenu postaje nezavisna od argumenata na kojima se zasniva, i poprima samostalnu vrijednost. To se u svem svom teorijskom i praktičnom značenju očituje u učenju o pogrešnom državnom aktu. Netačna i pogrešna odluka zadobiva pravnu snagu. Netačna odluka sadržava jedan konstitutivni momenat, upravo zbog svoje netačnosti. Ali sama ideja odluke podrazumijeva da uopće i ne može biti apsolutno deklarativnih odluka. Sa stanovišta sadržaja norme koja leži u osnovi odluke, taj konstitutivni, svojevrsni momenat odluke nešto je novo i strano. Odluka je, normativno posmatrano, nastala ni iz čega. Pravna snaga odluke je nešto drugo nego rezultat njenog obrazlaganja. Norma ne služi kao referentna tačka, već upravo obrnuto: tek u odnosu na neku referentnu tačku određuje se šta je norma, i šta je normativna tačnost. Iz norme se ne izvodi nikakva referentna tačka, već samo kvalitet nekog sadržaja. Ono što je formalno svojevrsno pravnom smislu leži u opreci prema tom sadržajnom kvalitetu, a ne u opreci prema kvantitativnoj sadržajnosti neke uzročne veze. Jer trebalo bi zapravo da se po sebi razumije da ovu drugu opreku pravna nauka ne uzima u obzir." (''Ibid.'')

==D==⏎
⏎
*[[Danny Priel]]
**"Kada govore o pravu na apstraktan način pravni filozofi često se bave razjašnjavanjem i razumijevanjem odnosa između četiri različita koncepta, često bez jasnog razlikovanja između njih: valjanost pravnih normi, sadržaj pravnih normi, normativnost prava, i legitimnost prava. Za pravnu normu se kaže da je valjana ako i samo ako je član klase normi koje mogu biti identifikovane (na neki još nepreciziran način) kao pripadajuće određenom pravnom sistemu. Valjanost pravne norme, drugim r(contracted; show full), pravne norme se sastoje iz tri ili četiri elementa, od kojih su dva glavna: dispozicija i sankcija. Pored njih, sve pravne norme imaju pretpostavku sankcije, dok samo uslovne norme (opće ili pojedinačne) imaju i pretpostavku dispozicije. Dispozicija i sankcija su alternativna pravila ponašanja. Zato kršenje dispozicije predstavlja uslov za primjenu sankcije. Taj uslov opisuje pretpostavka sankcije, dok uslov za primjenu dispozicije opisuje pretpostavka dispozicije." (''Ibid.'')


==F==⏎
⏎
*[[Friedrich Nietzsche]]
**"Svako ko je zbacio postojeću običajnu normu dosad je uvijek slovio najprvo kao loš čovjek; ali ako poslije toga, kao što se događalo, ljudi nisu bili kadri pobuniti se, nego bi se time zadovoljili, onda bi se postupno izmijenio i predikat, a historija barata gotovo isključivo tim lošim ljudima koje se kasnije proglašavalo dobrima." (''[[Misli o moralnim predrasudama]]'')

*[[Fuad Muhić]]
(contracted; show full)
**"[P]ravi cilj norme sastoji (se) u zaštiti aktuelnog (sadašnjeg) interesa vladajućih društvenih klasa i slojeva do čije se spoznaje došlo evoluicionističkim, objektivnim i vezanim tumačenjem pravne norme ili akta na osnovu njenog mjesta i uloge u sistemu prava i pravnom poretku." (''Ibid.'')


==H==⏎
⏎
*[[Hans Kelsen]]
**"Ali, iako su valjanost i učinkovitost dva potpuno različita pojma, ipak postoji jedna vrlo važna veza između njih. Norma se smatra važećom samo pod uvjetom da pripada sistemu normi koji je, u cjelosti uzevši, učinkovit. Prema tome, učinkovitost je valjanost a ne razlog valjanosti. Norma ne vrijedi zato što je učinkovita; ona vrijedi ako je poredak kojemu pripada u cijelosti učinkovit." (''[[Opća teorija države i prava]]'') 
(contracted; show full)
**"Neka norma ne vrijedi stoga, što ima određeni sadržaj... nego zato što je bila na određen način... stvorena. Stoga i upravo zbog toga jest dio pravnog poretka, čije su norme bile stvorene u skladu s tom temeljnom normom. I upravo zato pravo može biti bilo koji proizvoljni sadržaj."(''Die Rechtsordnung als hierarchisches System von Zwangsnormen'') 


==J==⏎
⏎
*[[Jevgenij Pašukanis]]
**"Isto onako kao što bogatstvo kapitalističkog društva uzima oblik ogromnog nagomilavanja roba, samo se društvo pokazuje kao beskonačni niz pravnih odnosa [...] Pravni odnos između subjekata jeste samo druga strana odnosa između proizvoda rada koji su postali robom [...] Pravni odnos je primarna ćelijica pravnog tkiva i samo u njoj pravo vrši svoje realno kretanje. Pravo, kao skup pravnih normi u poređenju s tim, je samo mrtva apstrakcija." (''[[Opća teorija prav(contracted; show full)azlozima koji po sebi nisu ni pravne norme ni pravno priznati razlozi. (2) Svaka dopuštajuća pravna norma je također i isključujuće dopuštenje, to jeste, to je dopuštenje za izvršenje normativnog akta i drugo-razredno dopuštenje da se ne djeluje po razlozima za ne djelovanje po normativnim aktima, koji sami nisu pravne norme ili pravno priznati razlozi. (3) Svako pravno pravilo koje dodijeljuje ovlaštenja je povezano prema pravno mandatornim ili dopuštajućim normama." (''Ibid.'')


*[[Carl Schmitt]]
**"Normativna nauka do koje [[Hans Kelsen|Kelsen]] želi uzdići pravnu nauku u svoj njenoj čistoći ne može biti normativna u tom smislu da pravnik prosuđuje stvari po svome slobodnom činu; on se ne može samo pozivati na vrijednosti koje su mu dane (pozitivno dane). Izgleda da je time postala moguća neka objektivnost, ali ne i nužna veza s pozitivnošću. Vrijednosti na koje se pravnik poziva njemu su doduše dane, ali se on prema njima odnosi s nadmoćnošću koja ih relativizira. Jer on može konstruirati jedinstvo polazeći od svega što ga pravno zanima, pod uslovom da ostane naprosto "čist". Ali jedinstvo i čistost lako se dobivaju kada se s velikom upornošću ignorira prava teškoća, i kada se iz formalnih razloga, kao nečisto, isključuje sve što se suprotstavlja sistemnosti. Onome ko ni za šta ne odgovara i ostaje čvrsto zatvoren u metodologiju, ne pokazujući ni najmanjim konkretnim primjerom po čemu se njegova pravna nauka razlikuje od one dotadašnje, lako je da kritikuje. Zazivanje metodologije, izoštravanje pojmova sa metodologijskog stanovištva i oštroumna kritika vrijede samo kao priprema. Ako, s obrazloženjem da je pravna nauka nešto formalno, ne dođemo na stvar, ostajemo unatoč svim naporima u predsoblju pravne nauke." (''[[Politička teologija]]'')
**"Što je neku odluku donijelo nadležno mjesto, to nju čini relativno, pa prema okolnostima i apsolutno nezavisnom od ispravnosti njenog sadržaja, i prekida dalje rasprave o sumnjama koje još mogu postojati. Odluka u trenu postaje nezavisna od argumenata na kojima se zasniva, i poprima samostalnu vrijednost. To se u svem svom teorijskom i praktičnom značenju očituje u učenju o pogrešnom državnom aktu. Netačna i pogrešna odluka zadobiva pravnu snagu. Netačna odluka sadržava jedan konstitutivni momenat, upravo zbog svoje netačnosti. Ali sama ideja odluke podrazumijeva da uopće i ne može biti apsolutno deklarativnih odluka. Sa stanovišta sadržaja norme koja leži u osnovi odluke, taj konstitutivni, svojevrsni momenat odluke nešto je novo i strano. Odluka je, normativno posmatrano, nastala ni iz čega. Pravna snaga odluke je nešto drugo nego rezultat njenog obrazlaganja. Norma ne služi kao referentna tačka, već upravo obrnuto: tek u odnosu na neku referentnu tačku određuje se šta je norma, i šta je normativna tačnost. Iz norme se ne izvodi nikakva referentna tačka, već samo kvalitet nekog sadržaja. Ono što je formalno svojevrsno pravnom smislu leži u opreci prema tom sadržajnom kvalitetu, a ne u opreci prema kvantitativnoj sadržajnosti neke uzročne veze. Jer trebalo bi zapravo da se po sebi razumije da ovu drugu opreku pravna nauka ne uzima u obzir." (''Ibid.'')==K==

*[[Kenneth Einar Himma]]
**"Često se misli da je konceptualna istina o pravu da je ono normativno u nekom smislu koji zahtijeva filozofsko objašnjenje (t.j. Teza normativnosti) [...] Bitno je istači na početku da postoje dva različita tumačenja Teze normativnosti: (A) Konceptualna je istina da su zakoni normativni u smislu da ''stvarno'' nude razloge za djelovanje; i (B) Konceptualna je istina da su zakoni normativni samo u slabijem smislu da ''tvrde'' da nude (contracted; show full)'; ili (2b) ''N'' je norma nametnuta od grupe na nečlanove koji se općenito prilagođavaju normi i voljni su da se prilagođavaju normama koje su u suprotnosti sa njihovim žudnjama, u najmanju ruku, da bi izbjegli sukob sa članovima grupe; i (3) ''N'' je podržana značajnim društvenim pritiskom jer (4) ''N'' se smatra bitnom jer je nužna za održanje društvenog života ili neke visoko poštovane njene odlike." (''Ibid.'')


==L==⏎
⏎
*[[Lav Josifovič Petražickij]]
**"Norme prve vrste, jednostrano-obavezne, nezahtjevne, čisto imperativne norme nazivaćemo moralnim normama. / Norme druge vrste, obavezno-zahtjevne, imperativno-atributivne norme nazivaćemo pravnim normama." (''[[Teorija prava i morala]]'')

*[[Léon Duguit]]
**"Društvo i socijalna norma jesu nerazdružive činjenice." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'')

==N==⏎
⏎
*[[Nikola Visković]]
**"[P]ravna norma je društveni zahtjev [...] sankcioniran fizičkom prisilom koji je nastankom, primjenom i prestankom vezan za organizaciju političke vlasti i formalno-sadržajno određen u jednom hijerarhijskom sistemu istovrsnih zahtjeva u kojem se koherentnost, potpunost i određenost postižu posebnim tehnikama i koji ima funkciju ostavrenja specifičnih društvenih interesa i ciljeva." (''[[Pojam prava: prilog integralnoj teoriji prava]]'')
(contracted; show full)astite i/ili opće interese'', te ih rado izvršavaju [...] [N]eke osobe se ponašaju u skladu sa traženjem normi [...] zbog toga što se boje ''u normama predviđene kazne''. Prvi čimbenik češće djeluje među pripadnicima vladajućih slojeva, koji većinom pravne norme opravdano osjećaju kao svoje; drugi čimbenik više djeluje među pripadnicima podčinjenih i diskriminiranih skupina, koji dobar dio pravnog sustava trpe kao neprijateljsku prisilu." (''Ibid.'')


==M==⏎
⏎
*[[Matthew Kramer]]
**"Postojeća norma ''N'' je među zakonima pravnog sistema ako i samo ako svaki od sljedeća dva uslova je zadovoljen: (i) ''N'' je sama redovno tretirana od zvaničnika sistema kao opravdavajući osnov za presuđujuće odluke, ili ''N'' se izvodi iz povenijencije koja se redovno tretira od zvaničnika kao opći izvor za obavezujuće osnove presuđujućih odluka. / (ii) Ili je ''N'' proizvod jednog ili više autorit(contracted; show full)va sadržina svodi isključivo na dispoziciju [...] Ustavne norme, ako i nemaju obaveznu pravnu snagu koja ih čini neposredno primjenjivim, odnosno ako ne obavezuju zakonodavce na donošenje pravnih normi koje će imati takvu pravnu snagu, ipak predstavljaju pravne norme. Stepen njihove neposredne obavezne pravne snage može da bude manji od onoga koji imaju ostali opšti pravni akti, ali njihov normativni karakter ne dolazi u sumnju." (''[[O ustavu: teorijsko-komparativna studija]]'')


==O==⏎
⏎
*[[Oleg Mandić]]
**"Svaka pravna norma ima dvostruku funkciju. U prvom redu, ona daje pravnu formu nekom društvenom odnosu, koji postoji, ili ga stvara ''ex novo'' [...] Svaka pravna norma bez razlike, pored svoje neposredne pravne funkcije ima također posrednu, političku." (''[[Sistem i interpretacija prava]]'')

==R==⏎
⏎
*[[Radomir Lukić]]
**"Pri postavljanju normi čovjek se, dakle, kreće između spontanog poretka, koji ne želi, i idealnog, koji želi, ali ga ne može dostići, i postavlja normativan poredak, koji je minimum s kojim se može zadovoljiti (što, praktično, znači da dispozicijama svojih normi dodaje još i sankcije, predviđajući da će se ljudi ponašati i po ovima)." (''[[Teorija države i prava (Lukić)|Teorija države i prava]]'')
(contracted; show full)v koga je izrečena sankcija, u slučaju da sam svojim ponašanjem može da ostvari sankciju, u istom je položaju kao i kad svojim ponašanjem treba da ostvari dispoziciju. On se, naime, slobodno i samostalno ponaša onako kako propisuje sankcija, potpuno na isti način kao i u slučaju dispozicije. Tako, npr., kad sankcija propisuje da se ima platiti dužan iznos novca, dužnik primjenjuje sankciju plaćanjem tog iznosa isto kao i da primjenjuje dispoziciju." (''Ibid.'')
 
*[[Robert Samek]]

**""Normativni sistem je hijerarhijski sistem bezličnih propisa, u kome je donošenje nižih normi naređeno ili dopušteno višim (normama). Norme takvog sistema nisu tvorevine stvarnih akata volje normativnog autoriteta, već su postulirane atomske jedinice sistema koje su isto tako vještačke kao i sam sistem." (''[[Pravna tačka gledišta]]'')

==S==⏎
⏎
*[[Scott J. Shapiro]]
**"Ja ću koristiti izraz "norma" da označim bilo koji standard - opći, individualizirani, ili partikularizirani - koji treba da upravlja ponašanjem i da služi kao osnov za ocjenjivanje ili kritiku. Striktna pravila, pravilo postavljeno na temelju posljedica iz prakse, pretpostavke, principi, standardi, smjernice, planovi, recepti, naredbe, maksime i prijedlozi - svi mogu biti norme. Štaviše, moralni, pravni, religijski, institucionalni, racionalni, logički, porodični, i (contracted; show full)
[[de:Regel]]
[[eo:Normo]]
[[hr:Norma]]
[[it:Regola]]
[[lt:Taisyklė]]
[[pl:Reguła]]
[[sk:Norma]]