Difference between revisions 49886 and 49904 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

== A ==

*[[Alf Ross]]
**"[P]ozivanje na pravdu jeste ista stvar kao lupanje po stolu: emocionalni izražaj koji pretvara nečiji zahtjev u apsolutni postulat." (''[[O pravu i pravdi]]'')

*[[Antun Branko Šimić]]
**"(...) Nad grobom ljudskog ubijača pravda bjesni i ljudi mru 
::i umrijet će još mnogi. Pravda smrću zbori. 
::I tko bi znao dokle će još ovaj koji tolike pomori 
::da rukom svoje pravde mrtav dalje mori! (''Veliki ubijač'')

*[[Aristotel]]
**I kao što je [[čovjek]] kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'') 
**"Prema tome, jasno je da su jedni ljudi po prirodi slobodni, a drugi robovi, i da je za robove i korisno i pravedno da robuju." (''Ibid.'')
**"[P]ravedno i pravično su jedno isto, pa iako je oboje dobro, ipak je pravično bolje. Teškoća je u tome što pravično, svejednako bivajući pravedno, nije i pravedno prema [[zakon]]u, već je popravka zakonski pravednoga. To je stoga što je zakon uvijek uopšten, a ima pojedinačnih slučajeva o kojima se ništa ispravno ne može izreći na uopšten način. Stoga u takvim slučajevima gdje je nužno govoriti uopšteno, ali gdje nije moguće to činiti ispravno, zakon uzima u obzir slučajeve koji se najčešće javljaju, znajući dobro za mogućnost pogreške. On ipak nije zbog toga ništa manje ispravan, jer pogreška nije u zakonu ni u zakonodavcu, nego u naravi same stvari; jer ljudski postupci su od takve ''neravnomjerne'' građe. Kada, dakle, zakon govori uopšteno, a javi se slučaj koji je izuzetak od opšteg pravila, onda je ispravno, tamo gdje je zakonodavac propustio da nešto predvidi ili pogriješio uopštavajući, da se njegov propust ispravi dodajući ono što bi i sam zakonodavac rekao kada bi bio prisutan, i što bi unio u zakon da je mogao da predvidi takav slučaj [...] I to je bit pravičnog - da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uopštenosti nepotpun." (''[[Nikomahova etika]]'')   
**"Tako je pravedno ono što je zakonito i jednako, a nepravedno ono što je protuzakonito i nejednako [...] Budući se protuzakonit čovjek pokazao nepravednim a zakonit pravednim, bjelodano je kako su sve zakonite stvari nekako i pravedne, jer sve stvari koje su postavljene zakonodavstvom, te su i zakonite, te kažemo da je svaka pojedina od njih i pravedna. Zakoni propisuju ο svim stvarima, težeći zajedničkom probitku, ili za sve ili za one najbolje ili za moćnike (prema kreposti) ili što god slično; tako da na jedan način pravednim nazivamo sve stvari koje tvore i čuvaju blaženstvo i njegove sastavine u državnom zajedništvu." (''Ibid.'')
**"Od onoga što je građanski pravedno jedno je prirodno, drugo je zakonsko; prirodno je ono što svugdje ima istu moć, a ne da se nekomu čini ovako a drugomu onako; zakonsko je ono pri kojem u početku nije bilo važno je li ovako ili onako, ali kad je jednom postavljeno, onda je važno hoće li se ratni zarobljenik otkupljivati za jednu minu, i hoće li se kao žrtva prinositi jedna koza a ne dvije ovce, te zakonske odredbe za brojne pojedinosti, npr. žrtva u počast Braside, i različite pučke odluke. Nekima se čini kako su sve odredbe takve, jer ono što je po naravi nepromjenljivo je i svugdje ima istu moć, kao što oganj jednako gori i ovdje i u Perziji, dok vide kako su promjenljive stvari koje su pravedne [...] Isto tako nisu posvuda iste one stvari koje su pravedne ne po naravi, nego po ljudima, jer nisu isti ni državni ustavi, ali ipak svugdje postoji samo jedan koji je najbolji prema naravi." (''Ibid.'')

*[[Arturo Graf]]
**"Znanje i pravda govore, dok [[neznanje]] i nepravda urliču."

*[[Avishai Margalit]]
**"[K]ofein se smatrao suštinskim za kafu, ili u najmanju ruku kao doprinoseći faktor glavnoj karakteristici kafe, onoj stimulansa. Uklanjajući kofein iz kafe jednom je bilo nezamislivo. Ali mi možemo ukloniti kofein iz kafenih zrna, tako stvarajući piće koje se takmiči sa kafom: kafa bez kofeina. [[Mir]] je kofein pravde: on poboljšava pravdu. Ali mir, kao i kafa bez kofeina, može se takmičiti sa pravdom. Između mira i pravde može postojati balansiranje, isto kao i između kafe i kafe bez kofeina. Upravo zbog takvih situacija balansiranja između mira i pravde ja govorim o napetosti između njih." (''[[O kompromisu i trulim kompromisima]]'')

== B ==

*[[Baltazar Bogišić]]
**"Pravdi je [[nasilje]] najgori protivnik." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 1011.)

*[[Biblija]] 
**"Usliši, Gospode, pravdu, čuj glas moj, primi u uši molitvu moju ne iz usta lažljivih. / Od lica Tvog neka izađe sud moj, oči Tvoje neka pogledaju na pravicu. / Ispitaj srce moje, obiđi noću; u ognju me okušaj, i nećeš naći nepravde moje [...] A ja ću u pravdi gledati lice Tvoje; kad se probudim, biću sit od prilike Tvoje." (''Psalam'' 17)
**"Jedno nepravedno razdraženje / ne može se opravdati, / jer pokret onoga koji se razdražuje / odvlači ga u vlastitu propast." (''Deuterokanonske knjige'', Siracida)
**"Kad nepravda otvori ruke, on se raduje / isto tako prekršitelji će / potpuno nestati." (''Deterokanonske knjige'', Siracida)
**"Ako izvršavaš pravdu, ti ćeš / ju i dosegnuti / i njome ćeš se ogrnuti kao / jednim slavljeničkim ogrtačem [...] Lav u zasjedi vreba svoju žrtvu, / tako i grijeh vreba one koji / vrše nepravdu." (''Deterokanonske knjige'', Siracida)
**"Zar možda Bog izvrće [[pravo]]? Zar Svemoćni izvrće pravednost?" (Stari zavjet, ''Job'', 8:3)

*[[Blaise Pascal]]
**"Na čemu će čovjek zasnovati uređenje svijeta kojim želi da upravlja? Na hiru svakog pojedinca? Kakva bi to bila zbrka! Na pravdi? Čovjek za nju ne zna. / Izvjesno, kada bi on za nju znao, ne bi ustanovio onu maksimu, najrašireniju od svih koje postoje među ljudima: da svako treba da se upravlja po običajima svoje zemlje; sjaj istinske pravičnosti ovladao bi svim narodima, i zakonodavci ne bi uzimali kao uzor, namjesto te postojane pravde, maštarije i hirove Persijanaca i Nijemaca. Vidjeli bismo tu pravdu ukorijenjenu u svim svjetskim državama i u svim vremenima, umjesto što ne viđamo ništa pravdeno ili nepravedno što ne bi promijenilo to svoje svojstvo s promjenom podneblja. Tri stepena razlike među uporednicima ruše cijelo pravosuđe; jedan podnevak odlučuje o istini; temeljni zakoni mijenjaju se nakon malo godina posjedovanja; pravo ima svoja doba; ulazak Saturna u znak Lava upozorava nas da je nešto postalo zločin. Smiješne li pravde koju ograničava jedna rijeka! Šta je istina s ove strane Pirineja, zabluda je s one druge. / Ljudi proglašavaju da pravda nije u tim običajima, već da leži u prirodnim zakonima, koji su poznati u svim zemljama. I oni bi to, izvjesno, tvrdoglavo podržavali kao lakoumni slučaj što je posijao ljudske zakone naišao barem na jedan koji bi bio univerzalan. Ali je lakrdija takvih razmjera, da su ljudski hirovi postali toliko raznovrsni da nema nijednog takvog zakona. / Krađa, rodoskrvnuće, djeceubistvo, ocoubistvo, sve se to znalo svrstati među kreposne čine. Ima li išta šaljivije nego to da neki čovjek ima pravo da me ubije zato što stanuje s onu stranu vode, i što je njegov vladar u svađi s mojim, mada ja nisam ni u kakvoj svađi s njim?" (''[[Misli (Pascal)|Misli]]'')
**''"Veri juris''. Mi ga više nemamo: kad bi smo ga imali, ne bi više uzimali za pravilo pravde da svako slijedi običaje svoje zemlje. Tu su ljudi, nemogavši naći pravdu, našli silu, itd." (''Ibid.'')
**"Pravda je ono što je ustanovljeno; i tako će se svi naši ustanovljeni zakoni nužno smatrati pravednima i bez ispitivanja, zato što su ustanovljeni." (''Ibid.'')
**"''Pravda''. Kao što moda utvrđuje šta je prijatno, tako ona utvrđuje i pravdu." (''Ibid.'')
**"Jedna su univerzalna pravila: zakoni zemlje u običnim stvarima, i večina u drugim stvarima. Otkud to dolazi? Od sile koja je u njima. I otud dolazi da kraljevi, koji imaju silu na drugoj strani, ne slijede većinu svojih ministara. Jednakost imovine je bez sumnje pravedna; ali, ne mogavši postići da se svako silom pokorava pravdi, ljudi su postigli da bude pravedno pokoravati se sili; ne mogavši osiliti pravdu, ljudi su opravdali silu, kako bi pravda i sila bile zajedno, i da bude mir, koji je najviše dobro." (''Ibid.'')
**"Dobar dio života proveo sam vjerujući da postoji pravda; i u tome se nisam varao jer ona postoji, onoliko koliko je Bog htio da nam je objavi. Ali ja to nisam tako shvatao, i u tome sam se varao; jer sam vjerovao da je naša pravda bitno pravedna, i da imam načina da je raspoznam i da o njoj sudim. Ali sam toliko puta pogriješio u ispravnom suđenju da sam na koncu osjetio nepovjerenje prema sebi, a zatim i prema drugima. Vidio sam da su sve zemlje i ljudi promijenljivi; i tako, poslije mnogih promjena u sudu o istinskoj pravdi, spoznao sam da je naša narav samo neprekidna promjena, i od onda se više nisam mijenjao; a i kad bih se promijenio, time bih potvrdio svoje mnijenje." (''Ibid.'')
**"''Pravda, sila''. - Pravedno je da se slijedi ono to je pravedno, nužno je da se slijedi ono što je najsilnije. Pravda bez sile je nemoćna; sila bez pravde je tiranska. Pravda bez sile se poriče, jer uvijek ima nevaljalaca; sila bez pravde se optužuje. Treba, dakle, objediniti pravdu i silu, i radi toga nastojati da ono što je pravedno bude jako, ili da ono što je jako bude pravedno. / Pravda je podložna sporenju, sila je lako prepoznatljiva i neosporna. Tako pravdi nismo mogli dati silu, jer je sila porekla pravdu i rekla da je ona nepravedna, i rekla je da je ona sama pravedna. I tako, ne mogavši učiniti da ono što je pravedno bude jako, učinili smo da ono što je jako bude pravedno." (''Ibid.'')

*[[Branislav Nušić]]
**"Pravda je često puta teža ljudima od nepravde."

== C ==

*[[Carl Schurz]]
**"Kada je pravda, da ostane pravda; kada je [[nepravda]] da se napravi Pravda."

*[[Chaim Perelman]]
**"Pravilo pravednosti nas uči da je jedno djelo formalno pravedno ako jednog člana neke određene kategorije tretiramo na način koji odgovara načinu na koji trebaju biti tretirani svi članovi te kategorije." (''Eine Studie über die Gerechtigkeit'')
**"[...] [N]ešto kao pravedna ljubav ne može postojati, jer se ljubav temelji na subjektivnom osjećaju prema voljenoj osobi kao jedinoj i nepovredivoj. Ljubav ne proizlazi iz tačne procjene kvaliteta i mana kod voljene osobe te prednosti i nepogodnosti koje ona donosi. Ljubav prema tome ne odmjerava mane voljenog bića, a kvalitete vidi u metafizičkom obliku. Za pravednost vrijedi samo odmjeravanje, odnosno na nju ne utječu drugi razlozi. Ono što je naklonost u ljubavi, to je kod pravednosti nepristranost [...]"

*[[Ciceron]]
**"(...) [T]reba da objasnimo narav [[Pravo|prava]], a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer [[zakon]] je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (''Zakoni'', v-vi)
**"Ali od svega o čemu učeni ljudi raspravljaju zacijelo ništa nije značajnije od toga da jasno shvatimo da smo rođeni za pravdu, i da pravo nije zasnovano na mnijenju već na prirodi (...) Slijedi, dakle, da je priroda u nas usadila ''osjećaj za'' pravo kako bismo jedni s drugima dijelili ''dobra'' i kako bismo se ispomagali (...) Ako bi ljudi, u saglasnosti s prirodom, smatrali da im, kako kaže pjesnik, "ništa prirodno nije strano", svi bi podjednako poštivali pravo; jer, onima kojima je podarila um, priroda je podarila i ispravan um, dakle i zakon, koji je ispravan um ''u obliku'' naloga i zabrana. Ako im je podarila zakon, podarila im je i pravo." (''Ibid.'', x)
**"Ali je najbezumnije smatrati da je pravedno sve što se nalazi u narodnim uredbama ili u zakonima. Da li su takvi i zakoni koje su donijeli tirani? (...) Jer, samo jedno pravo povezuje ljudsku zajednicu, i jedan ga zakon ustanovljava: onaj zakon koji prema ispravnom umu zapovijeda i zabranjuje. Bio on negdje zapisan ili ne, nepravedan je onaj ko ga ne poštuje. Ali ako se pravda sastoji u pokoravanju pisanim zakonima i narodnim uredbama, i ako, kao što govore oni koji to tvrde, sve treba mjeriti korisnošću, onda će onaj ko smatra da mu to donosi korist zanemariti i kršiti zakone. Tako se događa da uopšte nema nikakve pravde ukoliko nema prirode kao mjerila; a ona pravdu koja se zasniva na koristi potkopava neka druga korist." (''Ibid.'', xv)

== E ==

*[[Epikur]]
**"Za sva živa bića koja nisu mogla sklopiti ugovore o tome da jedni drugima ne nanose štetu ništa nije ni pravedno ni nepravedno. A isto vrijedi i za narode koji nisu mogli ili nisu htjeli sklopiti ugovore da jedni drugima ne nanose štetu." (''Maksime'', XXXVII)
**"Pravda sama po sebi ne postoji, nego je ona u međusobnom ljudskom saobraćaju, u bilo kojem kraju i svaki puta, neki dogovor da se šteta ne nanosi i ne trpi." (''Ibid.'', XXVIII)
**"Nepravda nije po sebi zlo, nego to postaje kada se čovjek boji sluteći da neće ostati neprimijećen izvršiteljima kazne, koji su postavljeni da paze na takve stvari." (''Ibid.'', XXXIV)
**"Među stvarima koje se uobičajeno smatraju pravednima, svaka za koju je potvrđeno da koristi uzajamnom skupnom životu poprima pečat prava, bila ona ili ne bila ista za sve. Ako se donese kakav [[zakon]] iz kojeg ne izlazi korist za uzajamni skupni život, on više nema narav prava." (''Ibid.'', XXXVII)
**"Pravedan je čovjek najmanje podložan društvenom nemiru, a nepravedan je njime ispunjen u najvećoj mjeri." 

== F ==

*[[François de La Rochefoucauld]]
**"Ljubav prema pravdi kod većine je ljudi samo strah da ne bi pretrpjeli nepravdu."

*[[Friedrich von Schiller]]
**"Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati."

== G ==

*[[Giorgio Del Vecchio]]
**"Pravda označuje harmoniju, skladnost, kakvu bilo srazmjernost." (''[[Pravo, pravda i država]]'') 
**"U istočnom svijetu, a naročito tamo gdje vlada monoteističko i etičko shvatanje svemira, predikat pravde predaje se prije svaga božanstvu da se označi nepogrešna srazmjera i unutrašnja harmonija njegovih volja." (Ibid.)
**"Jasno je da bi druge vrline, osobenije, priličile manje, ili ne bi, uopće, ni najmanje priličile božanstvu, kao što mu - ovo treba imati na umu - ne bi priličila ni vrlina pravde kada bi se ova shvatila u uskom ili 'pravom' smislu kao izvršenje obaveza koje se može zahtijevati od drugih." (Ibid.) 
**"Što se tiče dužnosti ljudi, vršenje pravde, po ovom istom shvatanju sastoji se u tome da čovjek poštuje, u potpunosti i ne izmjenjujući je niukoliko volju božanstva, ulazio ili ne u to poštovanje kakav odnos prema drugim subjektima. Molitva, žrtva, proslavljanje prazničnih dana, na primjer, smatraju se, kao 'dužnosti pravde' isto toliko koliko ne ubiti ili ne ukrasti: i pravedan čovjek je onaj koji u potpunosti ispunjava sve te dužnosti." (Ibid.)
**"Temida nije ništa drugo do personifikacija samog odnosa misli ili 'savjeta' Zeusa." (Ibid. - ''o grčkoj božici pravde Temidi'') 
**"Njen lik postaje moćniji i strožiji, i, neki put, i svirep, zbog čega se njoj pripisuje ne toliko funkcija arbitražnog sudije, koliko funkcija neumoljive osvetnice i izricatelja kazne. Ovaj ideološki proces, koji nam otkriva mitologija, ide očevidno korak u korak sa ojačanjem autoriteta države i sa progresivnim razlikovanjem prava od ostalih pravila ponašanja u pozitivnom poretku." (Ibid. - ''o grčkoj božici pravde Dike'') 
**"Ideju pravde potvrđuje - to ćemo vidjeti, ako dobro uđemo u ovo pitanje - ne bilo koja skladnost ili sličnost, već samo ona koja se pojavljuje, ili može da se pojavi, u odnosima između više lica; ne svaka srazmjernost između predmeta, ma kakvi oni bili, već upravo ona, koja je, prema danteovom stihu hominis ad hominem proportio. Pravda je, izražena svojim punim značenjem, načelo koordinacije između bića pravnih subjekata." (Ibid.) 
**"(...) pravda, koja postaje najviša, dakle, u zahtjevu, da svaki subjekat bude priznat od drugih onoliko koliko vrijedi, da se svakome dodijeli od drugih ono što mu pripada." (Ibid.) 

*[[Georges Danton]]
**"Ako još ima pravde, tada se nemam čega bojati. Ako je nema, znači da se boje oni koje hoće moju glavu. Ja, dakle, nemam zbog čega bježati." 

*[[Gustav Radbruch]]
**"Pravednim [se] mogu nazvati primjena nekog zakona ili pokoravanje tom zakonu, ali i sam taj zakon." (''[[Filozofija prava]]'')
**"Pravda na pojedinačan slučaj gleda sa gledišta opće norme, pravičnost u pojedinačnom slučaju traži njegov vlastiti zakon, koji, međutim, isto tako, mora biti mogućno uzdići na stepen općeg zakona - jer, pravičnost, kao i Pravda, na kraju krajeva, ima uopćavajući karakter. Tako, u razlici između pravde i pravičnosti, vidimo već ranije nagovještenu metodološku razliku između deduktivnog razvoja ipravnog prava iz općih načela i intuitivnog saznanja ispravnog prava iz prirode stvari." (Ibid.)
**"Tamo gdje nastaje sukob između pravne sigurnosti i pravde, između zakona koji se sadržinski može pobijati, ali je pozitivan, i između pravednog prava, koje, međutim, nije pretočeno u formu zakona, uistinu postoji sukob pravde sa samom sobom, sukob između prividne i stvarne pravde... Sukob između pravde i pravne sigurnosti bi se mogao riješiti na taj način da pozitivno pravo, koje osigurava propis i moć ima prednost i onda kad je sadržinski nepravedno i nesvrsishodno, osim u slučaju kad pozitivni zakon u toliko nepodnošljivoj mjeri proturiječi pravdi, da zakon kao 'neispravno pravo' mora odstupiti pred pravdom. Nemoguće je povući oštru liniju između slučajeva zakonskog neprava i zakona koji važe uprkos neispravnoj sadržini; međutim, svom oštrinom se može povuči jedna druga granica: tamo gdje se čak i ne teži za pravdom, gdje se jednakost, koja čini jezgro pravde, svjesno osporava prilikom donošenja propisa pozitivnog prava, tu zakon nije, recimo, samo "neispravno pravo", on, šta više, uopće nema prirodu prava. Jer, pravo se, pa ni pozitivno pravo, ne može definisati drugačije nego kao poredak i propisivanje koji su po svom smislu namjenjeni da služe pravdi." (Ibid.)
**"Zahtjevi jednog pravosuđa su zakonitost, težnja za pravdom i pravna sigurnost. Nijedne od tih pretpostavki nema u političkom krivičnom pravosuđu Hitlerovog doba." (''Ibid.'')
**"Ako niko nije sposoban da utvrdi šta je pravedno, onda neko mora propisati šta treba da bude po pravu [...] Ali, ma koliko nepravedno da se pravo po svojoj sadržini i uobliči - pokazalo se da ono uvijek, već samim svojim postojanjem ispunjava ''jednu'' svrhu, svrhu pravne sigurnosti. Služeći zakonu bez obzira na njegovu pravednost, sudija ipak ne služi samo slučajnim svrhama samovolje." (''Ibid.'')

== H ==

*[[H. L. A. Hart]]
**"Postoji, dakle, izvjesna složenost u strukturi ideje pravde. Možemo reći da nju čine dva dijela: jedno uniformno ili konstantno svojstvo, sažeto u načelu: "Prosuđuj iste slučajeve na isti način" i promjenjivi ili različit kriterijum koji se uzima pri uvrđivanju kada, iz bilo kojeg razloga, slučajevi nisu isti ili su različiti. Pravda, u ovom smislu, podsjeća na pojmove: "pravi", "visok", "topao", koji implicitno upućuju na standard koji zavisi od klasifikacije stvari na koju se odnose [...] Pravda je, međutim, mnogo složenija od ovih pojmova zato što promjenjivi standard koji u sebi nosi elemente relevantne sličnosti između različitih slučajeva koji su njim obuhvaćeni ne samo da se mijenja s vrstom predmeta na koji se primjenjuje, već se često može osporiti i kada se ima na umu jedna jedina vrsta predmeta. / U nekim slučajevima, doduše, sličnosti i razlike među ljudskim bićima, koje su relevantne kada se govori o kritici pravnih radnji kao pravednih ili nepravednih, sasvim su očigledne. Ovo je prvenstveno slučaj kada nas ne zanima pravda ili nepravda ''zakona'', već njegova ''primjena'' u određenim slučajevima." (''[[Koncept prava]]'')
**" [I]ako većina omraženih zakona može biti pravedno primijenjena, imamo pred sobom, u samom pojmu primjene općeg pravila, bar klicu pravde." (''Ibid.'')

*[[Hannah Arendt]]
**"U Eichmannovu slučaju presuda, čija su prva dva odjeljka napisana kao odgovor na teoriju višeg cilja, teoriju koja je svoje zagovornike imala i u sudnici i izvan nje, nije u tom pogledu mogla biti ni jasnija ni konkretnija: sud se morao oduprijeti svim pokušajima proširenja predmeta suđenja [...] Zato na pitanje o suđenju Eichmannu koje se najčešće postavljalo: Kakva je korist od njega?, postoji samo jedan mogući odgovor: Donijet će pravdu." (''[[Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla]]'')
**"Ukratko, pravo nije nudilo nikakvu alternativnu otmici. / Oni koji su uvjereni da je pravda, i samo pravda, jedina svrha zakona bit će skloni opravdati čin otmice, premda ne kao presedan nego, naprotiv, kao očajnički čin koji nema presedana i koji ga ne stvara, čin koji se morao poduzeti zbog nezadovoljavajućeg stanja međunarodnog prava. S toga stajališta, za ono što je Izrael učinio postojala je samo jedna prava alternativa: umjesto što su ga oteli i prebacili u Izrael, izraelski su agenti Eichmanna mogli ubiti, tada i tamo, na ulicama Buenos Airesa. Ta se mogućnost u raspravama o suđenju vrlo često spominjala i, što je prilično čudno, najgorljivije su se za nju zalagali oni koje je otmica najviše zgranula. Taj prijedlog, budući da su činjenice slučaja bile nesporne, nije bio bez vrijednosti, ali oni koji su ga iznosili zaboravili su da onaj ko uzme zakon u svoje ruke može poslužiti pravdi jedino ako je spreman situaciju okrenuti na takav način da zakon može ponovo djelovati i da njegov čin, barem posmrtno, bude opravdan [...] Obojica su se odmah predali policiji i zahtijevali da im se sudi. I jedan i drugi iskoristili su suđenje kako bi svijetu pokazali kakvi su zločini nad njihovim narodima nekažnjeno počinjeni [...] Očite su prednosti takva rješavanja sukoba između zakonitosti i pravde. Tačno je da je suđenje ponovo "spektakl", pa i obična predstava, ali njen "junak", onaj koji je u središtu drame, u kojeg su uprti svi pogledi, sada je istinski junak. Istovremeno, očuvan je sudski karakter procesa jer nije posrijedi "spektakl s unaprijed dogovorenim ishodom" nego sadrži jedan element "neumanjiva rizika" koji je [...] neminovan činitelj svih suđenja. Također, ono ''J'accuse'', koje je sa stajališta žrtve toliko bitno, zvuči naravno mnogo uvjerljivije kad ga izgovori čovjek koji je morao uzeti zakon u svoje ruke nego kad dođe iz usta službenika koji ništa ne stavlja na kocku." (''Ibid.'')

*[[Hans Kelsen]]
**"[[Pravo]] i pravda su dva različita pojma. Pravo koje se razlikuje od pravde jest pozitivno pravo. Ovdje je riječ o pojmu pozitivnog prava: nauka pozitivnog prava se mora jasno razlikovati od filozofije pravde." (''[[Opća teorija države i prava]]'')
**"Pošto je čovječanstvo podijeljeno na mnoštvo nacija, klasa, religija, profesija itd., koje se često razlikuju jedna od druge, to postoji veliko mnoštvo veoma različitih ideja pravde; suviše mnogo da bi čovjek mogao da govori prosto o "pravdi"." (''Ibid.'')
**"Pravda je iracionalna ideja. Ma koliko neophodna bila za ljudsko htijenje i akciju, ona je nedostupna saznanju. Ako se posmatra s gledišta racionalnog saznanja, postoje samo interesi, i otud sukobi interesa. Njih može riješiti poredak koji ili zadovoljava jedne interese na račun drugih ili pokušava da ostvari kompromis između suprotstavljenih interesa. Da je jedan od ta dva poretka "pravedan" - to se ne može utvrditi racionalnim saznanjem. Takvo saznanje može obuhvatiti samo pozitivan poredak koji se može opaziti preko akata koji se objektivno mogu utvrditi." (''Ibid.'')
**"Pravda u smislu zakonitosti je svojstvo koje se ne odnosi na sadržinu pozitivnog poretka nego na njegovu primjenu [...] "Pravda" znači održavanje pozitivnog poretka njegovom savjesnom primjenom [...] Pojam pravde može ući u pravnu nauku jedino u smislu zakonitosti." (''Ibid.'')
**"[Sadržinu pravde] ne može odrediti čista teorija prava. Štaviše, ta se vrijednost - što dokazuje historija ljudskog duha koji se milenijumima uzalud trudi oko rješenja tog problema - uopće ne može dostići racionalnim saznanjem. Jer, pravda koja se mora predstavljati kao poredak različit od pozitivnog prava i u odnosu na ovo viši, u svome apsolutnom važenju leži isto tako s onu stranu svakog iskustva, kao i [[platon]]ovska ideja s onu stranu stvarnosti, kao i transcendentalna stvar po sebi s onu stranu pojava." (''[[Čista teorija prava]]'')

*[[Hasan Kafi Prušćak]] 
**"Nema [[vlast]]i bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre [[Politika|politike]]." 

*[[Henri Becque]]
**"[[Osveta]] je ipak najsigurniji način da se postigne pravda."

== I ==

*[[Iris Marion Young]]
**"Tvrdim da umjesto fokusiranja na raspodjelu, koncepcija pravde treba početi sa konceptima dominacije i ugnetavanja. Takav obrat iznosi na vidjelo pitanja odlučivanja, raspodjele rada, i kulture koja se tiču socijalne pravde, ali su često ignorisana u filozofskim raspravama. To također ističe važnost razlika između društvenih grupa u struktuiranju društvenih odnosa i ugnjetavanja; tipično, filozofske teorije pravde rukovodile su se društvenom ontologijom koja nema mjesta za koncept socijalnih grupa. Tvrdim da tamo gdje razlike između socijalnih grupa postoje, te gdje su neke grupe privilegovne, dok su druge ugnjetavane, socijalna pravda zahtijeva izričito priznavanje i njegovanje tih grupnih razlika da bi se potkopalo ugnjetavanje." (''[[Pravda i politike razlike]]'')
**"Pokušaj izgradnje teorije pravde koja je nezavisna od datog društvenog konteksta, a ipak mjeri njegovu pravičnost, međutim, neuspješna je na jedan od dva načina. Ako je teorija istinski univerzalna i nezavisna, ne pretpostavljajući bilo kakve društvene situacije, institucije, ili prakse, onda je jednostavno previše apstraktna da bi bila korisna u evaluaciji stvarnih institucija i praksi. Da bi bila korisna mjera stvarne pravde i nepravde, mora sadržavati neke suštinske premise o društvenom životu, koje se uobičajeno izvode, eksplicitno ili implicitno, iz stvarnog društvenog konteksta u kojem se teoretiziranje događa [...] Teorija pravde koja tvrdi za sebe univerzalnost, sveobuhvatnost, i nužnost implicitno stapa moralnu reflekciju sa naučnim znanjem [...]. Reflektivni diskurs o pravdi, međutim, ne treba stajati za znanje u obliku gledanja i opservacije, gdje je gledatelj inicijator i gospodar znanog. Diskurs o pravdi nije motiviran izvorno znatiželjom, osjećajem čuda, ili željom da se otkrije kako nešto radi. Smisao pravde proizilazi ne iz gledanja, već kao što kaže Jean-Francois Lyotard, iz slušanja [...]" (''Ibid.'')
**"Kada ljudi kažu da je pravilo, ili praksa, ili kulturalno značenje pogrešno i treba biti promijenjeno, oni uobičajeno čine tvrdnju o socijalnoj pravdi." (''Ibid.'')

== J ==

*[[Jeremy Waldron]]
**"Ali ''potreba'' zajedničkog stanovišta neće učiniti da činjenica neslaganja ispari. Nasuprot to znači da naš zajednički osnov za djelovanje u pitanjima pravde mora biti skovan u vatri našeg neslaganja, a ne da počiva na pretpostavci hladnog konsenzusa koji postoji samo kao ideal." (''[[Dostojanstvo zakonodavstva]]'')

*[[John Locke]]
**"Ukoliko bilo ko dopušta sebi slodobu da krši [[zakon]]e opće pravde koji su uspostavljeni zbog očuvanja ovih stvari, njegovu drskost treba zaustaviti strahom od kazne, a ona se sastoji u oduzimanju ili smanjenju građanskog interesa ili dobara koja bi on inače mogao i trebao da uživa." 

*[[John Maxwell Coetzee]]
**"Zanimalo ih je jedino to da mi pokažu šta znači živjeti u [[Tijelo|tijelu]], kao tijelu, tijelu koje može gajiti shvatanja pravde samo dok je cijelo i dok mu je dobro, a koje ih vrlo brzo zaboravlja kad mu se čvrsto dograbi glava a u jednjak nabije cijev, i kad se u tu cijev naliva toliko mnogo litara slane vode da ono počinje kašljati i bljuvati, treskati i prazniti se." (''[[Čekajući barbare]]'')

*[[Jorge Luis Borges]]
**"Od prethodne zore često je sebe zamišljala kako, naperivši odlučno revolver, primorava tu hulju da prizna ogavnu krivicu i tumači smjeli plan koji će Božijoj Pravdi omogućiti da nadvlada ljudsku pravdu. (Nije željela da je stigne kazna, i to ne iz straha, nego zato što se smatrala oruđem Pravde)." (''[[Emma Zunz]]'')

*[[John Rawls]]
**"Pravda je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je [[istina]] prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način [[zakon]]i i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Svaka osoba posjeduje nepovredivost zasnovanu na pravdi koju čak ni društvo blagostanja ne može da prenebregne. Iz ovog razloga pravda poriče da se gubitak slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi. Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se riješenim; prava obezbjeđena pravdom nisu predmet političkog pogađanja niti račun društvenih interesa. Jedina stvar koja nam dopušta da pristanemo na pogrešnu teoriju jeste nedostatak bolje; analogno, [[nepravda]] se može tolerisati samo kada je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda. Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (''[[Teorija pravde]]'')
**"[S]matram da je pojam pravde određen ulogom njenih principa u pripisivanju prava i dužnosti i definisanju odgovarajuće raspodjele društvenih koristi. Koncepcija pravde je tumačenje ove uloge." (''Ibid.'')
**"Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne saglasnosti. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uslove njihovog udruživanja. Ovi principi treba da regulišu sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene saradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde nazvaću pravdom kao nepristrasnost." (''Ibid.')
**"Principi pravde se biraju iza vela neznanja. Ovo obezbjeđuje da niko nije u boljem ili lošijem položaju i niko nije u stanju da sačini principe koji bi pogodovali njegovim posebnim uslovima, principi pravde su rezultat nepristrasne saglasnostni ili pogodbe." (''Ibid.'')
**"[D]vije karakteristične osobine savršene proceduralne pravde. Prvo, postoji nezavisni kriterijum za ono je nepristrasna podjela, kriterijum koji je definisan odvojeno i prije postupka koji treba da se slijedi. I drugo, moguće je smisliti postupak koji sigurno pruža željeni rezultat [...] Bitna stvar je da postoji nezavisni standard za odlučivanje o tome koji je rezultat pravedan i garantovana procedura koja do njega dovodi. Dovoljno je jasno da je savršena proceduralna pravda rijetka, ako ne i nemoguća, u slučajevima koji su od većeg praktičnog interesa. / Karakteristična oznaka nesavršene proceduralne pravde sastoji se u tome što i ako postoji nezavisni kriterijum za ispravan ishod, ne postoji izvediva procedura koja neizostavno dovodi do njega. / Nastuprot tome čista proceduralna pravda se postiže kada ne postoji nezavisni kriterijum za ispravan rezultat: umjesto toga postoji ispravna ili nepristrasna procedura tako da je ishod na sličan način ispravan ili nepristrasan, kakav god bio, pod uslovom da je postupak ispravno sproveden [...] Nepristrasna procedura prenosi svoju nepristrasnost na ishod samo kada je stvarno izvršena [...] Praktična prednost čiste proceduralne pravde je, dakle, u tome što nije više nužno da se vodi računa o beskrajnim različitostima okolnosti i promjenama relativnih položaja određenih osoba. Izbjegava se problem definisanja principa pomoću kojih bi se savladale teškoće zbog ogrominih složenosti koje bi se javile ako bi takvi detalji bili značajni. Pogreška je usmjeriti pažnju na promjenjive relativne položaje pojedinaca i zahtijevati da svaka promjena, shvaćena kao izolovana pojedinačna transakcija, bude po sebi pravedna. Potrebno je da se procjeni uređenje osnovne strukture, i to sa opće tačke gledišta." (''Ibid.'')
**"Već sam istakao da poimanje formalne pravde, pravilne i nepristrasne primjene javnih pravila, postaje pravna država kada se primijeni na zakonski sistem [...] Pravilnu i nepristrasnu, i u tom mislu pravičnu primjenu [[Pravo|prava]] možemo nazvati "pravda kao pravilnost". To je naziv koji nagovještava više nego "formalna pravda"". (''Ibid.'')
**"Ako odstupanja od pravde kao pravilnosti odveć raširena, možemo se s razlogom pitati da li uopće postoji zakonski sistem, ili samo zbirka posebnih naredaba čija je svrha da unaprijede interese diktatora ili ostvare ideal dobrohotnog despota". (''Ibid.'')
**"Propisi prirodne pravde treba da osiguraju da će se zakonski poredak nepristrasno i pravedno održavati". (''Ibid.'')

== K ==  

*[[Konfučije]]
**"Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom."

*[[Kur'an]]
**"Allah vam ne zabranjuje da činite [[dobro]] i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični." (''Al-Mumtahina'', 8.) 
**"Allah vam zapovijeda da odgovorne službe onima koji su ih dostojni povjeravate, i kad ljudima sudite da pravično sudite." (''An-Nisa'', 58.)
**"O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako ne biste bili nepravedni." (''An-Nisa'', 135.) 
**"[...] zar Allah nije sudija najpravedniji?!" (''At-Tin'', 6.)
**"O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da [[Nepravda|nepravedni]] budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (''Al-Ma'ide'', 8.) 
**"U narodu Musaovu ima ljudi koji na Istinu upućuju i koji prema njoj pravedno [[Sud|sude]]." (''Al-A'raf'', 159.) 
**"Svaki narod je imao poslanika. I kad poslanik njihov dođe među njih, njima će biti pravedno presuđeno, nasilje im neće biti učinjeno." (''Yunus'', 47.)
**"I Zemlje će svjetlošću Gospodara svoga zasjati i Knjiga će se postaviti, vjerovjesnici i svjedoci će se dovesti, i po pravdi će im se svima presuditi, nikome se neće [[nepravda]] učiniti; svako će dobiti ono što je zaslužio, jer On dobro zna šta je ko radio." (''Az-Zumar'', 69-70.) 
**"Allah će po pravdi presuditi, a oni kojima se oni, pored Njega, klanjaju - neće ni po čemu suditi. Allah, zaista, sve čuje i sve vidi." (''Al-Mu'min'', 20.)
**"Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih ipak učini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je učinila nasilje sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista pravedne voli." (''Al-Hugurat'', 9.)
**"Mi smo izaslanike naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terazije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali (...)" (''Al-Hadid'', 25.)
**"I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok." (''Al-Baquara'', 143.)
**"I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva!" (''Al-Isra''', 33.)

== L ==

*[[Lord Byron]]
**"Ko je samo pravedan, taj je i okrutan. Ko bi živio na zemlji ako bismo svima sudili pravedno."

== M == 

*[[Marko Aurelije]]
**"Sve što se događa, događa se pravedno."

*[[Matthew Kramer]]
**"Prvo, iako odluke koje su posljedica proceduralno pravednog provođenja zlih zakona nisu ni obavezne ni legitimne u bilo kojoj mjeri, provođenje osigurava da zvanično djelovanje u administraciji prava nije ni gore ni bolje od onoga što se zahtijeva materijalnim standardima pravičnosti u samim zakonima. Tada nijedna osoba neće doživjeti više neprijatnog postupanja ili manje neprijatnog postupanja od onoga što ga sljeduje po tim zakonima. Imajući u vidu suštinske kamene međaše i odredbe koje određuju takvi zakoni, proceduralna pravda osigurava minimum materijalne pravde – minimum koji je također i maksimum, naravno. Zbog ove uloge određenja minimuma, proceduralna pravda razlikuje se od ''neograničenog'' zla. Čak i u najgorem obliku, ona postavlja čvrsta ograničenja; može se, prema tome, prikladno označiti kao 'pravda' [...] Drugo, budući da politika proceduralne pravde garantuje da se ni sa kim neće postupati gore ''niti bolje'' nego što se zahtijeva od primjenjivih pravnih normi, može stvarati odluke koje nemaju nikakvu afirmativnu moralnu težinu. Kada su primjenjive norme suštinski grozne, svako od koga se zahtjeva da ih provodi imat će moralnu dužnost da učestvuje u benevolentnom odstupanju od diktata normi. Daleko od toga da su obavezne i legitimne ''prima faciae'', praksa striktnog provođenja zlih normi je skroz-naskroz kršenje moralnih dužnosti zvaničnika: ne postoje moralni razlozi (u prilog rigorozne primjene zlih naredbi) koje zvaničnikovo benigno odstupanje mora prevazići da bi bilo moralno opravdano. Iako zvaničnik, naravno, ima moralnu dužnost da ne provodi zlu naredbu u situacijama kada je neprimjenjiva, on nema moralnu dužnost – čak ni ''prima faciae'' moralnu dužnost – da provodi naredbu u situacijama kada je uistinu primjenjiva. On ima moralnu dužnost da ne ide ispod minimuma dostojanstva koju osigurava proceduralna pravda, ali on također ima moralnu dužnost da ne tretira taj minimum kao maksimum." (''[[U odbranu pravnog pozitivizma: pravo bez podrezivanja]]'')
**"[P]roceduralna pravda jeste vrsta pravde čak i ako joj može manjkati bilo kakva afirmativna moralna težina [...] [P]roceduralna pravda postavlja striktna ograničenja zvaničnim djelovanjima – iako je, naravno, suština takvih ograničenja određena materijom bilo kojih primjenjivih pravnih normi. Kada je materija normi fiksirana, proceduralna pravda održava minimum dostojanstva i nameće maksimum dostojanstva koji mora karakterisati zvaničnu administraciju prava. Upravo ove dvije operacije takve pravde u određivanju granica su ono što je čini vrstom pravde. Oni podižu striktne granice koje razlikuju proceduralno pravedan, ali suštinski zao režim, od režima koji je jednako zao i proceduralno nesputan [...] Sada, budući da su minimalno-održavajuće i maksimalno-namečuće uloge proceduralne pravde samo ponekad moralno benigne (čak ''prima faciae''), i jer je svaka od ovih uloga neizbježno konstitutivna u formalnoj pravdi, mi moramo izvesti zaključak da je takva pravda samo ponekad moralno benigna (čak ''prima faciae''). Drugim riječima, odbijanje da se pripiše bilo kakva imanentna dobrota moralnoj pravdi temeljena je na primjećivanju upravo onih odlika koji je označavaju kao modalitet pravde." (''Ibid.'')

*[[Martin Luther King, Jr.]]
**"Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi svugdje."
**"Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde."

*[[Michael Walzer]]
**"[P]rincipi pravde su sami pluralistički u formi; [...] različita društvena dobra trebaju biti raspodijeljena iz različitih razloga, u skladu sa različitim procedurama, od različitih agenata; i [...] sve ove razlike izvode se iz različitog razumijevanja samih društvenih dobara - neizbježan proizvod historijskog i kulturnog partikularizma." (''[[Područja pravde]]'')
**"Uskraćivanje članstva je uvijek prvi u dugom nizu zlostavljanja. Nema načina da prekinemo niz, stoga moramo poricati ispravnost uskraćivanja. Teorija distributivne pravde počinje, onda, sa iskazom o pravima članstva. Ona mora opravdati istovremeno (ograničeno) pravo zatvaranja, bez kojih ne bi uopće bilo zajednica, i političke uključivosti postojećih zajednica. Jer samo kao članovi negdje mogu se muškarci i žene nadati za dijeljenjem svih drugih društvenih dobara - sigurnosti, bogatstva, časti, funkcija, i moći - koje komunalni život čini mogućim." (''Ibid.'')

*[[Muhammed]]
**"Pravedni će kod Allaha biti na minberima od svjetlosti i to pored desnice Milostivog, a obje Njegove ruke su desne. To će biti oni koji budu pravedno vladali te budu pravedni u porodici i u onome za šta su odgovorni." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1207.)

== P ==

*[[Patrick Devlin]]
**"[P]ravnici po nuždi prihvataju razlikovanje pravde u skladu s pravom i pravde po meritumu, ili ''ex aequo et bono'', kako ga zovu [...] Mi moramo prihvatiti da je s vremena na vrijeme, ali srećom dosta rijetko, sudija suočen s činjenicom da mora donijeti presudu za koju mu se čini [...] da sadrži previše prava, ali nedovoljno pravde. Kada se to dogodi postoji iskušenje da je smjesa malo promijeni [...] Od najranijih vremena engleski pravni sistem je akomodirao razne instrumente osmišljenje da upletu u pravnu posljedicu i pravdu slučaja [...] Rastezanje prava ili oblikovanje činjenica tako da se uklope u pravo je tradicionalan način na koji sudija svjestno ili nesvjesno - vjerovatno polu-svjesno, i nedopuštajući sebi previše akutnu analizu - stvara prostor za aequum et bonum [...] Na svim sudskim nivoima, u svim pravnim sistemima, pravo je ponekad nategnuto, iako se to možda čini stidljivo." (''[[Sudija (Devlin)|Sudija]]'')

*[[Pierre Collard]]
**"Svugdje čujem uzvike: ''Smrt, smrt, smrti i osuditi, osuditi, osuditi.'' Ja bih htio da čujem: ''Pravda, pravda, pravda!''"

*[[Platon]]
**"Treba biti na čistu, glupi [[Sokrat]]e, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema državi: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode. 
::Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno. 
::Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti. 
::Tako je, Sokrate, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." (''[[Država (Platon)|Država]]'')

== S ==

*[[Sándor Petőfi]]
**"Možete li očekivati pravednost prema sebi, kada niste pravedni prema drugima."

*[[Sofoklo]]
**"Ta ne proglasi meni valjda ovo Zeus
::Nit Pravda, vjerna druga donjih [[bog]]ova,
::Ovakvih [[zakon]]a ti ljudima postavi;
::Nit' tvoj je, mišljah, proglas taj toliko jak,
::Te ti ko smrtnik dići bi se mogao
::Nad božje, nepisane stalne zakone.
::Od danas nijesu ni od jučer, od vijeka
::Pa dovijek živu, niko ne zna, otkad se
::Pojaviše. A rad njih kazan ne htjedoh
::Od bogova da trpim, volje s' čovjeka
::pobojav ma kod." (''[[Antigona]]'')

*[[Spartak]]
**"Nema pravde.Barem ne na ovom svijetu."

== T ==

*[[Thomas Hobbes]]
**"Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (''[[Levijatan]]'')
**"[Z]akoni su pravila o pravednom i nepravednom, ništa se ne može smatrati nepravednim što nije protivno nekom zakonu." (''Ibid.'')

==U==

*[[Ulpijan]]
**"Pravednost je stalna i trajna volja svakome dati pravo koje mu pripada." (''Iustitia est constans et perpetua voluntas ius suum cuique tribuendi'')

== V ==

*[[Victor Hugo]]
**"Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan."
**"Prava pravda je [[savjest]]."

*[[William Shakespeare]]
**"Ustav nam je čvrst, [[zakon]]i prestogi - 
::Đemovi to su nužni - uzda i am 
::Za jogunastog ata - al' mi, eto, 
::Sve zakone te, na žalost našu, 
::Devetnaest već ljeta puštamo 
::Da čame kao neki lav matori 
::Što manuo se lova i samo drijema 
::U jami svojoj!... Kao što očevi 
::Nježnoga srca dohvate brezov prut 
::Samo da djecu zaplaše - nipošto 
::Da ih istuku - te prut vremenom 
::Postane više predmet poruge 
::Nego dječijeg straha - tako su i ovi 
::Zakoni naši što ne kažnjavaju 
::Zamrli davno, te drskost za nos 
::Pravdu nam vuče, a svijet ne zna više 
::Za uljudnost!" (''[[Mjera za mjeru]]'')
**"Vojvodo svijetli, 
::pravdu, pravdu tražim! 
::Za učinjene usluge kad svojim 
::Grudima tebe zaklanjah u ratu 
::I ljute rane primah mjesto tebe; 
::Za krv svu što je prolih za te ja, 
::Pravdu mi sada daj i obezbijedi!" (''[[Komedija pometnji]]'')
**'''Gracijano''': "O, proklet da si, najgnusniji psu!
::Tužiti valja pravdu što si živ." (''[[Mletački trgovac]]'', IV,i)
**'''Šajlok''': "Ja tu za pravdu stojim." (''[[Mletački trgovac]]'', IV,i)
**'''Porcija''': "Pa vlast zemaljska najviše božanskoj 
::Naliči moći kada milosrđe
::Začini pravdu. Zato, Jevreju, 
::Mada pravicu zahtijevaš, ti nemoj
::Smeteti s uma da od nas nijedan
::Putanjom pravde spada vid'o ne bi;
::Za mislost svi mi molimo, pa valja
::Ta molba svima nauk da nam bude
::Da djela milosrđa vršimo." (''[[Mletački trgovac]]'', IV,i)

==W==

*[[Will Kymlicka]]
**"Vjerujem da, u razvoju teorije pravde, trebamo tretirati pristup svojoj kulturi kao nešto za što možemo očekivati da će ljudi željeti, šta god bila njihova pojedinačna koncepcija dobra. Napuštanje svoje kulture, iako moguće, najbolje je vidjeti kao odricanje od nečega na što neko ima pravo. To je tvrdnja, ne o ograničenjima ljudske mogućnosti, već o razumnim očekivanjima." (''[[Multikulturalno građanstvo]]'')⏎
⏎
== Poslovice ==

*[[Latinske poslovice]]
**"Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija."

== Također pogledajte ==

*[[Nepravda]]
*[[Pravo]]
*[[Zakon]]

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}

[[bg:Справедливост]]
[[de:Gerechtigkeit]]
[[el:Δικαιοσύνη]]
[[en:Justice]]
[[es:Justicia]]
[[fr:Justice]]
[[gl:Xustiza]]
[[hu:Igazság]]
[[it:Giustizia]]
[[lt:Teisingumas]]
[[pl:Sprawiedliwość]]
[[pt:Justiça]]
[[sk:Spravodlivosť]]
[[tr:Adalet]]
[[uk:Правда]]