Difference between revisions 53152 and 53189 on bswikiquote

----

==Citati==
{{ABC}}

==A==

*[[A. John Simmons]]
**"Legitimnost [...] je isključivo moralno pravo institucije da nametne nekoj grupi osoba obavezujuće dužnosti, da joj se te osobe pokoravaju, i da izvršava te dužnosti prinudom. Legitimnost je stoga logički korelat (pobojnoj) pojedinčanoj dužnosti pokoravanja zakonito nametnutim dužnostima koje slijede iz procesa legitimne institucije. Prikladni temelji za tvrdnje legitimnosti tiču se transakcijskih komponenti specifičnog odnosa između pojedinca i (contracted; show full) samosvjesnog sebe kao takvog. Tvrdim da takav smisao demos-legitimiteta nije samo suštinski za demokratiju, već i za sam konstitucionalizam: na osnovu ovog demos-legitimiteta tek funkcionalne institucije vladavine (one koje bi inače posjedovale input i autput legitimnost) transformišu se u istinski "ustavne", jer se počinju razumijevati kao institucionalni izražaji prava demosa da sam vlada." (''Of the People: Democracy, the Eurozone, and Lincoln’s threshold criterion'')
⏎
**"U evropskom sistemu, uprkos značajnim promjenama u određenim tipovima regulatorne moći na supranacionalnom nivou (često sa značajnim, ako ponekad nejasnim, redistributivnim posljedicama), ova vrsta identiteta i legitimiteta i dalje ostaje područje historijski „konstitutisanih“ tijela nacionalne države, bez obzira da li zakonodavnih, izvršnih, ili zaista sudskih. Na ovaj način, sama legitimnost EU – pravna, tehnokratska, čak i kao instrument mira – ne treba se razumijevati kao ona autonomnog demokratskog i ustavnog „principala“ po sebi; radije, ima legitimnost funkcionalno moćnog i kvazi-autonomnog „agenta“." ''(Equilibrium, Demoi-cracy, and Delegation in the Crisis of European Integration'')
**"Demokratska i ustavna legitimnost nisu tek funkcije ustanovljavanja izbornih politika („politizacija“) ili instituisanja pravnih ograničenja na supranacionalni ili nacionalni autoritet („integracija kroz pravo“). Radije, demokratska i ustavna legitimnost na najrobusniji je način povezana sa tumačenjem historijskog identiteta zajednice kao samo-vladajućeg naroda kroz vrijeme. Stoga, demokratska i ustavna legitimnost nastaju zajedno, općenito govoreći. Iz ove perspektive, temeljito je pogrešno tvrditi da EU ima autonomni ustavni karakter – ne bitno koliko kreativno konceptualiziran – ako evropljani odbijaju da joj daju autonomni demokratski legitimitet, neposredovan kroz države članice. Bez obzira na bilo kakvu pravnu, tehnokratsku, input, output, ili čak „mesijansku“ legitimnost koju integracioni proces može inače posjedovati, ono što mu nedostaje, trenutno, jeste nužan smisao evropske vladavine kao historijski kohezivne zajednice („Evropa“ kao kolektivitet). Za tu specifičnu formu legitimiteta, evropska integracija je zavisila, i dalje zavisi, od svojih puno snažnije legitimisanih država članica, uprkos ekstenzivnim regulatornim ovlaštenjima koja su prenesena na supranacionalni nivo." (''Ibid.'')
**"Nejednaka raspodjela resursa legitimnosti također dovodi do zahtijeva za „ustavnom tolerancijom“ između i prema različitim državama članicama (''per'' [[Joseph H. H. Weiler|Wailer]]) kao također i priznanje temeljnog „demoi-kratskog“ karaktera evropske integracije (''per'' [[Kalypso Nicolaidis|Nicolaidis]]). Ili, alternativno, kao što bih ja to istakao, budući da je ustavna legitimnost raspodjeljena između konstituisanih tijela Država članica, čak i kada se regulatorni autoritet delegira na supranacionalni nivo – to jeste, odvajanje ovlaštenja i legitimnosti – evropske institucije ostaju, u njihovoj suštini, „upravne, ne ustavne“. Ovim mislim da evropske institucije, kao regulatorni činioci, postoje u izvedenom, delegiranom, agencijskom odnosu sa njihovim policentričnim ustavnim principalima na nacionalnom nivou, barem u političko-kulturnom smislu. To zauzvrat daje poticaj razvoju spektra nadzornih mehanizama u evropskom javnom pravu koji uključuju nacionalnu izvršnu, zakonodavnu, i sudsku vlast, tako proširujući, koliko god nesavršeno, „postratno ustavno ustanovljavanje upravne vladavine“ na supranacionalni nivo." (''Ibid.'')
**"Dodajući upravnu dimenziju kako ekvilibrijumu, tako i demoi-kratskoj teoriji stoga potvrđuje potrebu evropskog javnog prava da razvije integracijski analog italijsankom ''riserva di legge'' ili njemačkom ''Vorbehalt des Gesetzes'' na nacionalnom nivou. Cilj takvog analoga jeste da bolje definiše područja normativnog autoriteta koji moraju ostati kod država članica da bi održale svoj autonomni demokratski i ustavni karakter, čak i ako uostalom dopuštaju da se integracija nastavi. Upravna perspektiva na integraciju naglašava pravno-historijske temelje tih ograničenja delegacije i čini razumljivijom razlikovanje između legitimirajućeg nadzora i otvorene kontrole. Puki „nadzor“ je prihvatljivi način legitimacije unutar tih domena koji se razumiju kao pogodni za delegaciju pod (istina evoluirajućim) postratnom ustavnom ustrojstvu. Samo kada delegacija prijeti demokratskom karakteru države u historijski ili kulturno priznatom smislu nastaje potreba za istinskom demokratskom i ustavnom „kontrolom“." (''Ibid.'')

*[[Philip Pettit]]
**"Pitanje pravde je u tome da li je prisilno nametnuti poredak prihvatljiv ili opravdan ili poželjan; pitanje legitimiteta je u tome da li je prisilno nametanje poretka prihvatljivo ili opravdano ili poželjno. Oba pitanja pretpostavljaju nužnost prisilne države. Jedno pitanje odnosi se na vjerodajnicu društvenog poretka nametnutog od države, a drugo na vjerodajnicu načina na koji je nametnut-drugačije rečeno, o pravu države da ga nametne. Ideali su različiti jer je barem logički m(contracted; show full)pa i ljudima koji se ne slažu sa tim odlukama u suštini. Mi se često nečemo slagati sa zakonom bez da dođemo do argumenta o njegovoj nerazumnosti, na primjer jer vjerujemo da je temeljen na pogrešnim empirijskim premisama koje su predmet osporavanja u dobroj vjeri, ili jer vjerujemo da postiže pogrešnu ravnotežu između različitih vrijednosti od kojih su sve razumne po sebi." (''Legitimacy of Law in a Liberal State: The Contours of Public Reason'')

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}