Difference between revisions 55349 and 55379 on bswikiquote

----

== Citati ==

{{ABC}}

== A==

(contracted; show full)staje definitivna odlika koja razlikuje vitalnu demokratiju od autoritarne države čiji upravitelji možda budu izabrani kroz izbore, čak i ako su izvorni izbori bili sporne prirode. Naročito u državama koje nastaju iz autoritarne vladavine, kritično pitanje nije da li će se koristiti izbori za određivanje prvog skupa vladara, već da li će postojati drugi izbori u kojima će dalji mandat šefova države ozbiljno biti doveden u pitanje." (''Constitutional Courts and Democratic Hedging'')

**"Problem sa stvaranjem demokratskih institucija i kulture iz pepela autoritarnosti, i u podjeljenom društvu, jeste što se krhke demokratije moraju kretati dilemom koja je u srcu svih uspješnih liberalnih demokratija: one moraju omogućiti većinsku vlast, ali također institucionalno je ograničavajući." (''[[Krhke demokratije]]'')
**"Formalni mehanizmi demokratije sami po sebi ne osiguravaju toleranciju niti legitimnost. Izbori tek zbrajaju ko je većina i ko je manjina. Sami po sebi oni ne garantuju ni civilnost niti kasniju odgovornost pobjednika prema svojim subjektima [...] Izbori ne gase osjećaj nepravde manjine koja je podvrgnuta onome što doživljavaju kao tiraniju većina od strane posebno legitimirane većinske vladavine. Izbori prečesto daju fiktivni oreol legitimnosti onome što je tek, riječima sačuvanim od Alexis de Tocquevilla od američkih stvaralaca, "tiranija većine". (''Ibid.'')
**"[K]oncept "krhkosti" [koristim] da identifikujem ustavne demokratije, često tek nedavno omogućene, čije političke institucije i grupe podrške iz građanskog društva su nedovoljne za upravljanje sukobom [...] Ono što karakterizira savremene krhke demokratije jeste da one tipično nasljeđuju politički autoritet iz pada autoritarnog režima, i pri tom se moraju suočiti sa ponovnim društvenim podjelama koje su bile potisnute ili eksploatisane od siledžijskih vlada. Ove demokratije pokušavaju da upravljaju sukobom, stabiliziraju upravu, i uključe vrijednosti narodnog suvereniteta, sve u isto vrijeme. Oni to čine među stanovništvom koje česte ima tek prolaznu povezanost sa koncepcijama građanstva ili zajedničkog poduhvata. I često to čine u svjetlu određenih neprijatelja, kako unutarnjih, tako i vanjskih, za koje je osporavanje inherentno u demokratskoj vladavini znak slabosti." (''Ibid.'')
**"Za razliku od pokušaja podjele vlasti formalno, demokratski konstitucionalizam nudi drugačiji put građenja nacije. Radije nego osiguravanje nacionalnog jedinstva kroz formalnu podjelu vlasti uz glavne rascjepe društvene podjele, konstitucionalizam ima tendenciju da nametne ograničenja na spektar odluka koje demokratski izabrane vlade mogu preduzeti. Test jeste da li ustavna ograničenja dopuštaju javljanje demokratskih politika, za razliku od pukog pojma izabranog šefa države. Demokratske politike zahtijevaju institucije političkog osporavanja, prije svega opozicione političke stranke, i sposobnost današnjih gubitnika da se jave kao dio sutrašnje pobjedničke koalicije. Mjera učinkovitosti ustavne demokratije jeste da li se to zaista događa, da li se današnji vladari mogu natjerati da predaju poziciju promjenjenog volji izbornog tijela." (''Ibid.'')

==T==

*[[Tarik Haverić]]
**"Nema demokratije ''prije'' demokratije, i nema liberalizma ''prije'' liberalizma. Društva postaju liberalno-demokratska kroz niz nasilnih sukoba u kojima pristalice liberalne demokratije sasvim neliberalno i nedemokratski eliminiraju njene protivnike (ali se u nekim slučajevima ti sukobi protežu na više stoljeća, što kod današnjeg posmatrača stvara dojam mirne evolucije). Korolarij koji slijedi iz ovog potonjeg stava jest da jedan n(contracted; show full)
*[[Konsocijacijska demokratija]]
*[[Diktator|Diktatura]]
*[[Tiranin|Tiranija]]


[[Kategorija:Političke teme]]
{{Wikipedia}}