Difference between revisions 57355 and 57370 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[Aleksandar Goldštajn]]
(contracted; show full)lna odluka. Drugo, iako mogu stajati razlozi za održavanje takve harmonije u većini slučajeva, oni ne važe u svim. Na primjer, argument da pravičnost zahtijeva ispunjenje utemeljenih očekivanja često je neprimjenjiv na krivično pravo. Kada su pravila odlučivanja blaža nego relevantna pravila ponašanja, kao u primjeru krajnje nužde, nije vjerovatno da će se iko buniti oko razočaranih očekivanja kazne." (''Decisions Rules and Conduct Rules: On Acoustic Separation in Criminal Law'')


*[[Michael Giudice]]
**"Mislim da je sasvim jasno da je primarna stvarnost prava za zvaničnike mogućnost izbora u tome da li struktno primijeniti ili ne precedent ili zakon, promijeniti ili ukinuti postojeći zakon, stvoriti novi zakon, ili odlučiti ne provoditi neku pravnu normu u izuzetnim okolnostima. Također je sigurno tvrditi da građani, suočeni sa odlukom da li da slijede ili ne određenu normu koja zabranjuje neko djelovanje, ili da li da zahtijevaju provođenje ugovora ili drugih pravnih aranžmana, također se suočavaju sa vrstom izbora oko sile ili pojave prava. Ipak pored subjekata normi u licu zvaničnika i građana onog tipa koji je identifikovan u gornjim primjerima, postoji drugačije značenje 'subjekta norme' za kojeg vjerujem da se često previđa. 'Subjekt norme' također može značiti neko ko je podvrgnut normi, gdje podvrgavanje ne uključuje smislenu mogućnost izbora ili odluke oko normativnih zahtjeva prava. Zvat ću subjekte normi drugog tipa, usljeg boljeg izraza, 'normi-podvrgnuti'. Za normi-podvrgnute primarna stvarnost prava nije u identifikovanju bilo kojeg trenutka odluke, već radije u posljedicama koje slijede iz tuđeg izbora ili odluke. U životu pod pravom pojedinci ili grupe su često podvrgnute - a ne tek subjekti - odluka ili izbora drugih, i stoga za njih stvarnost prava leži ne u bilo kakvom njihovom izboru već u posljedicama, dobrim, lošim ili ponekad zlim, izborima drugih. Naravno, podvrgnuti pravnoj normi ili odluci mogu imati izbor oko toga kako da se suoče sa posljedicom ili kako da se nose sa kaznom; međutim, ostaje činjenica da se podvrgavanje bez izbora već dogodilo. Od ključnog značaja je međutim to što posljedice takog podvrgavanja pravnoj normi mogu biti daleko značajnije od bilo kakvog budućeg izbora koji može biti dostupan [...] Biti podvrgnut normi tamo gdje ne postoji mogućnost za izbor oko zahtjeva norme po praktično rezenovanje, dva uslova moraju biti zadovoljeni: prvo, mora postojati manjak znanja o normi na strani subjekata norme; i drugo, posljedice kako priklanjanja ili nepriklanjanja normi moraju biti provođene ili barem zvanično razmotrene [...] [N]ije nužno za postojanje prava da uspješno komunicira svoje zahtjeve praktičnog razuma subjektima normi. Držati suprotno značilo bi neopravdano zanemariti perspektivu normi-podvrgnutih, i stoga previdjeti važan i značajan aspekt života pod pravom [...] Vjerujem da je odnos između pravnih normi i zahtjeva na praktični razum subjekata normi najbolje razumljen kao objektivan ili idealan koji se može zadovoljiti u većoj ili manjoj mjeri, a ne kao nužna odlika pravs." (''[[Razumijevanje prirode prava]]'')  ⏎
⏎
*[[Michael Steven Green]]
**"[V]ažan zahtjev za prikladnu teoriju prava [jeste da] [...] [t]akva teorija mora objasniti činjenicu da zvaničnici opravdavaju njihova djelovanja upučujući na pravna pravila radije nego ukazujući na društvene prakse kao pozadinske okidače razloga za djelovanje. Za [[Scott J. Shapiro|Shapiro]]a, pravila na koja se pozivaju zvaničnici su planovi. Budući da planovi, kao apstraktni propozicijski predmeti, nisu inherentno valjani, završavajući svoja opravdanja sa njima čini se d(contracted; show full)== Također pogledajte ==

*[[Pravo]]
*[[Zakon]]
*[[Država]]

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}