Difference between revisions 57492 and 57618 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[Aharon Barak]]
**Ne postoji "pravni vakuum" [...] Svaki čin se može "zarobiti" unutar okvira prava [...] Naravno, politička priroda djelovanja može ponekad stvoriti normu koja, sadržajem norme, daje široku diskreciju političkom autoritetu da djeluje kako želi. U tom slučaju, politički autoritet je slobodan da djeluje unutar njega, ali ne bez prava. Prirodno, u liberalnom sistemu prava, premisa jeste da je pojedinac slobodan da čini sve osim onoga što(contracted; show full)juća zajednica, tj. zajednica čiji su članovi adresati pravnih pravila njezina pravnog sustava. Međutim, budući da su nositelji pravne vlasti autori pravnog sustava te da oni konkretiziraju pojam pravnog sustava koji dijeli zajednica uglavnom putem pravila priznanja, može se reći da pravilo priznanja nije 'samo' token-elementarno konstitutivno pravilo, nego i implementacijsko ili konkretizacijsko pravilo pravnog sustava." (''Pravilo priznanja i nastanak pravnog sustava'')
⏎
**"Historijski prvi zvaničnici (uključujući 'revolucionarne' zvaničnike) određenog pravnog sistema su ustanovljeni kolektivnim priznanjem nekodificirane ili implicitne pojedinačne konstitutivne norme. Relevantna zajednica kolektivno priznaje određenu grupu ljudi kao njihove pravne zvaničnike, stoga nametajući im institucionalni status zvaničnika sa odgovarajućim deontičkim ovlaštenjima identificiranja, stvaranja, mijenjanja, i primjene prava. Svi kasniji zvaničnici su (u principu) ustanovljeni od strane kodificirane ili izričite opće konstitutivne norme (npr., ustavne norme) usvojene od strane historijski prvih zvaničnika. Međutim, čak i u ovom slučaju, nužno mora postojati barem neformalno, nekodificirano ili implicitno kolektivno priznanje od građana, koje slijedi iz njihovog prvobitnog priznanja statusa prvih ili izvornih zvaničnika i njihovih odgovarajućih deontičkih ovlaštenja (uključujući ovlaštenje kodificiranja normi na temelju kojih se kasniji zvaničnici biraju ili postavljaju). Ovo iz razloga što kodifikacija ne može biti društveno učinkovita ako pravnom sistemu u cjelini manjka određeni stepen neformalnog kolektivnog priznanja od relevantne zajednice [...] Čak i ako bi postojala neka vanjska moć koja bi silom nametnula neke ljude kao pravne zvaničnike podvrgnutoj zajednici, i članovi te grupe potom kolektivno priznali (dali saglasnost i prihvatili pod prinudom) te ljude kao svoje pravne znaničnike, ti ljudi bi imali institucionalni status zvaničnika za zajednicu. Ovo piznanje, naravno, imalo bi oblik dosta slabog priznanja i sačinjavalo bi se tek u praćenju činjenice da postoje zvaničnici u (i za) zajednicu [...] / Pravni sistemi su, u principu, konstituisani nekodificiranim ili implicitnim konstitutivnim normama. Prvo, konceptualni okvir unutar kojeg može nastati primjer pravnog sistema stvoren je društvenom normom priznanja, na temelju koje građani kolektivno nameću institucionalni status zvaničnika na određenu grupu ljudi, tako također kolektivno priznavajući tipsku-instituciju prava. Drugo, određeni primjer pravnog sistema stvoren je društvenim pravilom priznanja, na temelju kojeg zvaničnici kolektivno priznaju kriterije važenja u njihovom pravnom sistemu, tako ujedinjujući skup normi u sistem normi. To je tako, naravno, u slučajevima gdje historijski prvi pravni sistemi nastaju u određenoj zajednici i u slučajevima nastanka pravnih sistema u revolucijama. Međutim, također postoji mogućnost za pravne sisteme da budu konstituisani kodificiranom ili izričitom općom konstitutivnom normom (npr., u slučajevima secesije federalnih država na temelju federalnih ustavnih normi). U takvim slučajevima, kolektivno priznanje od strane građana implicitno je u njihovom kolektivnom priznanju datog pravnog sistema koji sadrži tu kodificiranu normu. Ipak, zvaničnici novo-oformljenog pravnog sistema mogli bi sazvati referendum gdje bi se građanima dala mogućnost da izričito izraze svoje implicitno kolektivno priznanje. Međutim, ovaj izričito izraženi stav nije konceptuano nužan za postojanje novog pravnog sistema. Ono što je konceptualno nužno je samo da relevantna zajednica ne povuće svoje prethodno kolektivno priznanje." (''Legal Systems as Abstract Institutional Artefacts'')

==Lj==

*[[Ljubomir Tadić]]
**"Pri određivanju suštine marksističke teorije prava možemo se zato složiti sa Razumovskim, koji tvrdi da ona predstavlja sociološku i socijalističku kritiku buržoaskih pravnih teorija; sociološku ukoliko ispituje porijeklo pojedinih pravnih instituta i kategorija u realnom okviru razvitka društva, a naročito na primjeru razvitka svojinskih odnosa, a socijalističku ukoliko se suprotstavlja ideološkoj spekulaciji, koja zamagljuje i mistificira prolazni karakter forme prava(contracted; show full)*[[Legitimitet]]
*[[Norma]]




[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}