Difference between revisions 57615 and 57616 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[A. V. Dicey]]
**"Ustavno pravo, kako se termin koristi u Engleskoj, sačinjavaju sva pravila koja neposredno ili posredno utiču na raspodjelu ili vršenje suverene vlasti u državi. Stoga uključuje sva pravila koja definiraju članove suverene vlasti, sva pravila koja reguliraju odnose takvih članova međusobno, ili koja određuju način na koji suverena vlast, ili njeni članovi, vrše svoj autoritet [...] Jedan skup pravila su u najstrožijem smislu 'zakoni', jer(contracted; show full). Oni ne moraju odgovoriti čak ni na najsnažnije argumente koji se temelje na politici i principu za određenu radnju. Umjesto toga, oni su ovlašteni da kažu 'ne' samo zbog riječi koje su napisane na veoma starom papiru. Slobodni Amerikanci ne trebaju trpiti tu vrstu proizvoljnosti i arogancije. / To je, ukratko, argument protiv ustavnog pokoravanja." (''[[O ustavnom nepokoravanju]]'')

*[[Luka Burazin]]
**"Historijski prvi zvaničnici (uključujući 'revolucionarne
' zvaničnike) određenog pravnog sistema su ustanovljeni kolektivnim priznanjem nekodificirane ili implicitne pojedinačne konstitutivne norme. Relevantna zajednica kolektivno priznaje određenu grupu ljudi kao njihove pravne zvaničnike, stoga nametajući im institucionalni status zvaničnika sa odgovarajućim deontičkim ovlaštenjima identificiranja, stvaranja, mijenjanja, i primjene prava. Svi kasniji zvaničnici su (u principu) ustanovljeni od strane kodificirane ili izričite opće konstitutivne norme (npr., ustavne norme) usvojene od strane historijski prvih zvaničnika. Međutim, čak i u ovom slučaju, nužno mora postojati barem neformalno, nekodificirano ili implicitno kolektivno priznanje od građana, koje slijedi iz njihovog prvobitnog priznanja statusa prvih ili izvornih zvaničnika i njihovih odgovarajućih deontičkih ovlaštenja (uključujući ovlaštenje kodificiranja normi na temelju kojih se kasniji zvaničnici biraju ili postavljaju). Ovo iz razloga što kodifikacija ne može biti društveno učinkovita ako pravnom sistemu u cjelini manjka određeni stepen neformalnog kolektivnog priznanja od relevantne zajednice. [...] Čak i ako bi postojala neka vanjska moć koja bi silom nametnula neke ljude kao pravne zvaničnike podvrgnutoj zajednici, i članovi te grupe potom kolektivno priznali (dali saglasnost i prihvatili pod prinudom) te ljude kao svoje pravne znaničnike, ti ljudi bi imali institucionalni status zvaničnika za zajednicu. Ovo piznanje, naravno, imalo bi oblik dosta slabog priznanja i sačinjavalo bi se tek u praćenju činjenice da postoje zvaničnici u (i za) zajednicu [...] / Pravni sistemi su, u principu, konstituisani nekodificiranim ili implicitnim konstitutivnim normama. Prvo, konceptualni okvir unutar kojeg može nastati primjer pravnog sistema stvoren je društvenom normom priznanja, na temelju koje građani kolektivno nameću institucionalni status zvaničnika na određenu grupu ljudi, tako također kolektivno priznavajući tipsku-instituciju prava. Drugo, određeni primjer pravnog sistema stvoren je društvenim pravilom priznanja, na temelju kojeg zvaničnici kolektivno priznaju kriterije važenja u njihovom pravnom sistemu, tako ujedinjujući skup normi u sistem normi. To je tako, naravno, u slučajevima gdje historijski pravnvi pravni sistemi nastaju u određenoj zajednici i u slučajevima nastanka pravnih sistema u revolucijama. Međutim, također postoji mogućnost za pravne sisteme da budu konstituisani kodificiranom ili izričitom općom konstitutivnom normom (npr., u slučajevima secesije federalnih država na temelju federalnih ustavnih normi). U takvim slučajevima, kolektivno priznanje od strane građana implicitno je u njihovom kolektivnom priznanju datog pravnog sistema koji sadrži tu kodificiranu normu. Ipak, zvaničnici novo-oformljenog pravnog sistema mogli bi sazvati referendum gdje bi se građanima dala mogućnost da izričito izraze svoje implicitno kolektivno priznanje. Međutim, ovoaj izričito izraženi stav nije konceptuano nužan za postojanje novog pravnog sistema. Ono što je konceptualno nužno je samo da relevantna zajednica ne povuće svoje prethodno kolektivno priznanje." (''Legal Systems as Abstract Institutional Artefacts'')

==M==

*[[Mark Tushnet]]
**"Zakonodavci mogu definisati svoje poslove tako da isključuju uzimanje Ustava u obzir upravo zbog toga što su tu sudovi." (''[[Vraćanje ustava od sudova]]'')
(contracted; show full)**"Što je bolji ustav države, više zadiru javna pitanja na privatna u umovima građana. Privatna pitanja su od još manjeg značaja, jer ukupnost zajedničke sreće snabdijeva veću proporciju nego ta svakog pojedinca, tako da je može manje naći u pojedinačnim." (''[[Društveni ugovor]]'', III:15) 


== Također pogledajte ==

*[[Zakon]]
[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}