Difference between revisions 58102 and 58197 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[A. V. Dicey]]
**"Ustavno pravo, kako se termin koristi u Engleskoj, sačinjavaju sva pravila koja neposredno ili posredno utiču na raspodjelu ili vršenje suverene vlasti u državi. Stoga uključuje sva pravila koja definiraju članove suverene vlasti, sva pravila koja reguliraju odnose takvih članova međusobno, ili koja određuju način na koji suverena vlast, ili njeni članovi, vrše svoj autoritet [...] Jedan skup pravila su u najstrožijem smislu 'zakoni', jer(contracted; show full)ratska vlada može nastaviti. Sud koji se bavi temeljnim pravima mora biti još više prudentan, nego sud koji se bavi podjelom vlasti. Ustavni sud koji se bavi i temeljnim pravima i podjelom vlasti je u najboljoj poziciji, jer čak i ako odluke u skladu sa jednom od tih dimenzija probudi večinsko protivljenje, njegov institucionalni integritet može se braniti od onih koji žele da djeluje u skladu sa drugom dimenzijom." (''The European Court of Justice: of Institutions and Democracy'')
⏎
⏎
*[[Mathieu Carpentier]]
**"[P]ravilo priznanja mora biti razumljeno kao pravilo koje precizira koje činjenice su pravno-obdarujuće. Ono odabire koje su činjenice izvori [prava] [...] Stoga, pravilo priznanja nije skup ustavnih zahtjeva upravljenih na pravne autoritete u njihovom pravotvornom kapacitetu. Izvori nemaju nikakav ''prima facie'' značaj za važenje razumljeno kao usklađenost sa višerangiranim normama." (''Sources and Validity'')
**"[S]uprotno pojmu [važenja kao] 'usklađenosti sa višerangiranim normama', pojam 'usklađenosti sa kriterijima članstva' nije ''normativna'', već ''konceptualna'' vrsta usklađenosti. Kada kažemo da je zakon neustavan, to jeste, da je nevažeći, mislimo da, u skladu sa ustavnim pravom, on ''treba da bude'', ili da je ''trebao biti'', usvojen u skladu sa ustavnim normama. To je normativni zahtjev iz pravne tačke gledišta. Ali kada kažemo da norma koja ne zadovoljava određeni kriterij važenja pravnog sistema nije 'u skladu' sa tim kriterijima, mi striktno mislimo na konceptualnu tvrdnju: ta stvar nije ono što mi zovemo 'zakonom' u ovom pravnom sistemu. Članstvo je stvar konceptualne usklađenosti. Da li je određena mačka usklađena sa kriterijima mačkosti je čisto konceptualna stvar: ako ne ističe određena svojstva mački, ona nije mačka. Nema nikakvog smisla tvrditi da bi trebala isticati takva svojstva. Isto vrijedi i za zakone i kriterije članstva. Da li se norma može pratiti natrag do pravotvorne činjenice (izvora) jeste konceptualni uslov za njeno članstvo unutar pravnog sistema. Da li je norma usklađena sa višerangiranim normama, uključujući norme koje određuju formalne i proceduralne uslove koje pravni autoriteti moraju zadovoljiti, jeste normativna stvar. / Ovo je razlog zašto mora postojati bitno razlikovanje između kriterija članstva zakona koji su postavljeni u pravilu priznanja i formalnih i proceduralnih zahtjeva koji su postavljeni u ustavnim normama. Zadovoljavanje prvog je stvar konceptualne usklađenosti, dok je zadovoljavanje drugog stvar normativnih zahtjeva. Modifikovanje tih proceduralnih zahtjeva ne vodi promjeni pravila priznanja. Pravilo priznanja ističe da je zakonodavstvo izvor prava, a ustav određuje koja proceduralna i materijalna pravila zakonodavstvo treba slijediti. To su dvije veoma različite stvari. Naravno, one uzajamno djeluju u određenom opsegu. U jednom trenutku, norma koja krši suštinske proceduralne ustavne zahtjeve može voditi pravne teoretičare i zvaničnike da se upitaju da li je ona opće zakon." (''Ibid.'') 

*[[Mattias Kumm]]
**"Konstitucionalizam ustanovljava okvir principa koji nude osnove i ograničenja pravnog autoriteta bilo kojeg pravnog poretka unutar liberalno-demokratske tradicije. Ti principi upravljaju ispitivanjem da li rezultati određenih pravotvornih procedura na nivou sveobuhvatnijeg pravnog poretka učinkovito ustanovljavaju pravne obaveze ili da li je, u određenom kontekstu, opravdano nepriklanjanje njima na nivou parohijalnijeg pravnog poretka. Princip ustanovljavanja vladavine prava izv(contracted; show full)**"Što je bolji ustav države, više zadiru javna pitanja na privatna u umovima građana. Privatna pitanja su od još manjeg značaja, jer ukupnost zajedničke sreće snabdijeva veću proporciju nego ta svakog pojedinca, tako da je može manje naći u pojedinačnim." (''[[Društveni ugovor]]'', III:15) 


== Također pogledajte ==

*[[Zakon]]
[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}