Difference between revisions 58149 and 58195 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[Aleksandar Goldštajn]]
(contracted; show full)e negira da postoje zli zakoni, gdje se “zakoni” koristi u smislu ''statuta ili drugih autoritativnih pravnih tekstova''. Treba biti nesporno da postoje loši zakoni, propisi, uredbe, i tako dalje. Pitanje je dosta više teorijske prirode jer se tiče utjecaja kojeg takvi zakoni imaju na sadržaj prava - naročito, da li takvi zakoni stvaraju zle pravne norme. Stoga teorija moralnog utjecaja prihvata da postoji jasan smisao po kojem postoje zli zakoni." (''Ibid.'')


*[[Mathieu Carpentier]]
**"Pravna norma postoji kao pravna norma ako i samo ako pripada pravnom sistemu." (''Sources and Validity'')
**"[S]uprotno pojmu [važenja kao] 'usklađenosti sa višerangiranim normama', pojam 'usklađenosti sa kriterijima članstva' nije ''normativna'', već ''konceptualna'' vrsta usklađenosti. Kada kažemo da je zakon neustavan, to jeste, da je nevažeći, mislimo da, u skladu sa ustavnim pravom, on ''treba da bude'', ili da je ''trebao biti'', usvojen u skladu sa ustavnim normama. To je normativni zahtjev iz pravne tačke gledišta. Ali kada kažemo da norma koja ne zadovoljava određeni kriterij važenja pravnog sistema nije 'u skladu' sa tim kriterijima, mi striktno mislimo na konceptualnu tvrdnju: ta stvar nije ono što mi zovemo 'zakonom' u ovom pravnom sistemu. Članstvo je stvar konceptualne usklađenosti. Da li je određena mačka usklađena sa kriterijima mačkosti je čisto konceptualna stvar: ako ne ističe određena svojstva mački, ona nije mačka. Nema nikakvog smisla tvrditi da bi trebala isticati takva svojstva. Isto vrijedi i za zakone i kriterije članstva. Da li se norma može pratiti natrag do pravotvorne činjenice (izvora) jeste konceptualni uslov za njeno članstvo unutar pravnog sistema. Da li je norma usklađena sa višerangiranim normama, uključujući norme koje određuju formalne i proceduralne uslove koje pravni autoriteti moraju zadovoljiti, jeste normativna stvar. / Ovo je razlog zašto mora postojati bitno razlikovanje između kriterija članstva zakona koji su postavljeni u pravilu priznanja i formalnih i proceduralnih zahtjeva koji su postavljeni u ustavnim normama. Zadovoljavanje prvog je stvar konceptualne usklađenosti, dok je zadovoljavanje drugog stvar normativnih zahtjeva. Modifikovanje tih proceduralnih zahtjeva ne vodi promjeni pravila priznanja. Pravilo priznanja ističe da je zakonodavstvo izvor prava, a ustav određuje koja proceduralna i materijalna pravila zakonodavstvo treba slijediti. To su dvije veoma različite stvari. Naravno, one uzajamno djeluju u određenom opsegu. U jednom trenutku, norma koja krši suštinske proceduralne ustavne zahtjeve može voditi pravne teoretičare i zvaničnike da se upitaju da li je ona opće zakon." (''Ibid.'')  ⏎
⏎
*[[Matthew Kramer]]
**"[A]ko je ''egzistencijalni'' status zakona naš fokus, neki zakoni (najopćenitije pravne norme) su slabo umno-nezavisni, dok neki drugi zakoni (većina individualiziranih direktiva) nisu čak ni slabo umno-nezavisni. Da je većina općih pravnih normi barem slabo umno-nezavisna sasvim je očito. Postojanje tih normi ne stoji ili pada na temelju mentalne aktivnosti svakog pojedinca; nije slučaj da mnogobrojni različiti skupovi općih pravnih normi nastaju i nestaju ka(contracted; show full)== Također pogledajte ==

*[[Pravo]]
*[[Zakon]]
*[[Država]]

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}