Difference between revisions 58453 and 58464 on bswikiquote

----

*[[Aleksandar Goldštajn]]
**"[N]ormativizam je iluzija, jer očekuje rješenje isključivo donošenjem propisa. Takve pojave otklanjaju stvaralačku primjenu prava, jer počivaju na krivoj predodžbi o potpunosti i svemoći propisa, te zbog toga mogu biti podloga objektivnoj zloupotrebi prava." (''[[Jugoslavenske uzanice]]'')

*[[Alessandro Passerin d’Entrèves]]
**"Preko dvije hiljade godina ideja o prirodnom pravu ima istaknutu ulogu u ljudskoj misli i historiji. Prirodno pravo poimalo se kao krajnje mjerilo ispravnog i neispravnog, kao obrazac za dobar život ili "život u saglasnosti sa prirodom". Podsticalo je umovanje, bilo probni kamen postojećih institucija i opravdanje kako za konzervatizam tako i za revoluciju. Ali, pribjegavanje prirodnom pravu nikad nije bilo bez osporavanja. Taj pojam bio je opterećen nejasnoćama čak i kad se smatrao očevidnim. U posljednjih vijek i po prirodno pravo je napadano sa mnogih strana kao kritički nezasnovano i historijski pogubno. Proglašena je njegova smrt, i rečeno je da se nikada više neće uzdići iz pepela. Pa ipak prirodno pravo je preživjelo, i još uvijek izaziva rasprave." (''[[Prirodno pravo: Uvod u filozofiju prava]]'')⏎
**"Ako hoćemo u ovom kontekstu da se podsjetimo pouke prirodnog prava, ona bi naprosto opominjala juristu na njegove sopstvene granice. Nikakakv filološki napor neće nikada objasniti jedno umjetničko djelo . Ni jurisprudencija ne može dosegnuti krajnju suštinu prava i objasniti njegovu egzistenciju. Pouka prirodnog prava je da logički karakter prava ne podrazumijeva nužno osporavanje prava kao dijela etike. Ono što je jezik za misao, to su norme za vrijednosti. Konačno, na osnovu misli i vrijednosti, čovjek vrši izbor i određuje svoje djelovanje. Pretvaranje norme u naredbu u suštini je stvar subjektivnog razumijevanja. Svakako da nema naredbe tamo gdje nema poslušnosti." (''Ibid.'')
**"Tamo gdje se podudaraju vrijednosti i norme i gdje je kranji izvor prava istovremeno početak sfere moralnog života, vjerujem da se nalazi ono mjesto koje su ljudi preko dvije hiljade godina označavali imenom prirodnog prava." (''Ibid.'')

*[[Alexander Hold-Ferneck]]
**"Mora se imati u vidu da zakoni samo utoliko proizvode pravo ukoliko se oni ostvaruju, ukoliko norme napuštaju svoje "papirno" postojanje i ispoljavaju se kao sila u životu ljudi." (''[[Protupravnost]]'')

*[[Andrej Višinski]]
**"Pravo je skup normi koje izražavaju volju vladajuće klase, koje propisuje ili sankcioniše država i čija se primjena obezbjeđuje prinudnom silom državne vlasti u cilju zaštite, učvršćenja i razvijanja društvenih odnosa i poretka korisnih za vladajuću klasu."

*[[Antonio Gramsci]]
(contracted; show full)Kako onda pravo može biti definisano samo u smislu obaveze, jer se čini da ovo ostavlja izvan ovu malu, ali ne nebitnu grupu? Odgovor [...] jeste taj da u tim slučajevima priznavanje o kojem govorimo je priznavanje od strane sudija da je pravilo obavezno. Sankcija je primjenjena jer oni prepoznaju da je pravilo obavezno: pravilo nije obavezno jer postoji sankcija. Da ovo nije tačno bilo bi nemoguće razlikovati pravo i proizvoljnu naredbu." (''[[Englesko pravo i moralno pravo]]'')


==B==⏎
⏎
*[[Baltazar Bogišić]]
**"Ni svojim se pravom služiti nemoš', tek drugome na štetu il' dosadu." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 1000.) 
**"Ni u pravu svome ne tjeraj mak na konac." (Ibid., čl. 1014.) 

*[[Baruch Spinoza]]
**"Iz toga, dakle, što je sila na osnovu koje stvari u prirodi postoje i djelaju sama Božja moć, lako shvatamo šta je prirodno pravo. Naime, kako Bog ima pravo nad svime, a Božje pravo nije ništa drugo doli sama Božja moć, utoliko što se ona smatra neograničeno slobodnom, iz toga slijedi da svaka stvar u prirodi ima onoliko prava koliko ima moći da postoji i djela." (''[[Politička rasprava (Spinoza)|Politička rasprava]]'')
**"Pravo i poredak zabranjuju samo ono što [...] niko ne može da učini, jer svako ima onoliko prava koliko ima i moći." (''Ibid.'')
**"[D]ok god je ljudsko pravo određeno svačijom moći, i pripada svakome, dotle je nepostojeće; ono se prije sastoji u mnijenju nego što stvarno postoji, budući da čovjek nema nikakve sigurnosti da će ga zadržati." (''Ibid.'')
**"[P]restup se može zamisliti samo pod državnom vlašću (''imperium''), gdje je, dakako, zajedničkim pravom koje proizilazi iz vlasti svih određeno šta je dobro a šta zlo, i gdje niko [...] ništa ne čini po pravu ako to ne čini u skladu sa zajedničkom odlukom ili saglasnošću. Prestup je, dakle [...] ono što se ne može po pravu učiniti ili ono što pravo zabranjuje; a pokoravanje je stalna volja da se izvršava ono što je prema zakonu dobro, i što se mora činiti na osnovu zajedničke odluke." (''Ibid.'')
**"Ako se dvojica slože i udruže snage, zajedno više mogu, pa posljedično tome zajedno imaju i više prava nad prirodom nego svaki od njih pojedinačno, i što ih više bude tako povezanih, više će svi zajedno imati prava." (''Ibid.'')
**"Tamo gdje ljudi imaju zajednička prava i gdje se svi rukovode takorekuć jednim umom, izvjesno je [...] da svaki pojedinac ima onoliko manje prava koliko su ostali zajedno moćniji od njega, to jest: on ustvari nad prirodom nema nikakvog prava osim onoga koje mu prepušta zajedničko pravo. Međutim, dužan je da izvrši sve što mu je naređeno na osnovu zajedničkog pristanka, ili [...] može na to biti pravno prisiljen. / To pravo, koje je određeno moći mnoštva, obično se naziva vlast (''imperium'')." (''Ibid.'')
**"Pod pravom i poretkom prirode ne razumijevam ništa drugo nego pravila naravi svakog pojedinca, pravila prema kojima poimamo kao prirodno određenoga da postoji i djela na izvjestan način." (''[[Teološko-politička rasprava]]''))
**"Prirodno pravo svakog pojedinog čovjeka određeno je [...] njegovom žudnjom i njegovom moći. [...] Pojedinac [...] podvrgnut samo vlasti prirode ima neograničeno pravo da žudi za onim što smatra korisnim, bez obzira da li ga na to navodi zdrav razum ili silina strasti; njegovo je pravo da to prisvoji bilo kako, silom ili likavstvom, [...] najzad, načinom koji mu se čini najlakši." (''Ibid.''od pravom i poretkom prirode ne razumijevam ništa drugo nego pravila naravi svakog pojedinca, pravila prema kojima poimamo kao prirodno određenoga da postoji i djela na izvjestan način." (''[[Teološko-politička rasprava]]''))

*[[Biblija]]
**"Zar možda Bog izvrće pravo? Zar Svemoćni izvrće [[Pravda|pravednost]]?" (Stari zavjet, ''Job'', 8:3)
**"Tada će Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat će smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da više nema slobodnjaka i robova." (''Ponovljeni Zakon'', 32:36)
**"Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su čestita srca." (''Psalmi'', 94:15)

*[[Benjamin N. Cordozo]]
**"Treba da se ujedinimo u tome da smatramo pravom onaj skup principa i dogmi koji se s razumnom mjerom vjerovatnoće može pretskazati i kao osnov za presudu u sadašnjim ili budućim sporovima. Kad pretskazivanje dostigne visok stepen sigurnosti ili izvjesnosti, mi govorimo o pravu kao utvrđenom, iako je, bez obzira na to koliki je stepen te prividne utvrđenosti, uvijek moguća greška u pretskazivanju. Kad pretskazivanje ne dostiže tako visoku mjeru, mi govorimo o nesigurnom ili sumnjivom pravu." (''Razvoj prava'')

*[[Bernard Jackson]]
**"Pravni proces [...] nema neposredan pristup ontologiji "istinitog" i "lažnog". Njegov pristup, poput onog bilo kojeg oblika značenja, jeste kroz medij konvencija (određenog) sistema znanja." (''Truth or Proof?: The Criminal Verdict'')⏎
⏎
*[[Carl Schmitt]]
**"[S]vako pravno mišljenje prenosi ideju prava, koja se nikada ne ozbiljuje u svojoj čistoći, u neko drugo agregatno stanje, i dodaje jedan momenat koji se ne može izvući ni iz sadržaja ideje prava niti, prilikom primjene neke opće pozitivne pravne norme, iz njenog sadržaja. Svaka konkretna pravna odluka sadrži jedan momenat ravnodušnosti prema sadržaju, jer pravni zaključak nije iz svojih premisa izvediv do kranjih posljedica, i jer okolnost koja neku odluku čini nužnom ostaje samostalan odlučujući momenat." (''[[Politička teologija]]'')
**"Da se ideja prava ne može prometnuti iz sebe same, vidi se već iz toga što ona ne kaže ništa o tome ko treba da je primijeni. U svakom preobražavanju leži neka ''auctoritatis impositio''. Iz pukog pravnog kvaliteta nekog načela nije moguće izvući odredbu o tome koja pojedinačna osoba ili koja konkretna instanca može za sebe zahtijevati takav autoritet." (''Ibid.'') 

*[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]]
**"Pravo treba biti prikladno za ljude za koje je stvoreno i bilo bi veoma nevjerovatno da zakoni jedne nacije mogu pristajati drugoj." (''[[O duhu zakona]]'')

*[[Ciceron]]
**"(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je [[zakon]], prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo [[Pravda|pravde]] i [[Nepravda|nepravde]]." (''Zakoni'', v-vi) 
**"Ali od svega o čemu učeni ljudi raspravljaju zacijelo ništa nije značajnije od toga da jasno shvatimo da smo rođeni za pravdu, i da pravo nije zasnovano na mnijenju već na prirodi (...) Slijedi, dakle, da je priroda u nas usadila ''osjećaj za'' pravo kako bismo jedni s drugima dijelili ''dobra'' i kako bismo se ispomagali (...) Ako bi ljudi, u saglasnosti s prirodom, smatrali da im, kako kaže pjesnik, "ništa prirodno nije strano", svi bi podjednako poštivali pravo; jer, onima kojima je podarila um, priroda je podarila i ispravan um, dakle i zakon, koji je ispravan um ''u obliku'' naloga i zabrana. Ako im je podarila zakon, podarila im je i pravo." (''Ibid.'', x)
**"Ali je najbezumnije smatrati da je pravedno sve što se nalazi u narodnim uredbama ili u [[zakon]]ima. Da li su takvi i zakoni koje su donijeli tirani? (...) Jer, samo jedno pravo povezuje ljudsku zajednicu, i jedan ga zakon ustanovljava: onaj zakon koji prema ispravnom umu zapovijeda i zabranjuje. Bio on negdje zapisan ili ne, nepravedan je onaj ko ga ne poštuje. Ali ako se pravda sastoji u pokoravanju pisanim zakonima i narodnim uredbama, i ako, kao što govore oni ''koji to tvrde'', sve treba mjeriti korisnošću, onda će onaj ko smatra da mu to donosi korist zanemariti i kršiti zakone. Tako se događa da uopšte nema nikakve pravde ukoliko nema prirode ''kao mjerila''; a ona pravdu koja se zasniva na koristi potkopava neka druga korist." (''Ibid.'', xv)
**"Uostalom, ako priroda ne potvrdi pravo, sve vrline nestaju. Kako bi mogli postojati darežljivost, rodoljublje, pobožnost, želja da pomognemo drugome ili uzvratimo uslugu? Jer, sve se to rađa iz toga što smo prirodno skloni da volimo ljude, što je temelj prava." (''Ibid.'', xv)
**"Kada bi se pravo zasnivalo na narodnoj volji, odlukama prvaka i mišljenju sudaca, bilo bi po pravu pljačkati, bludničiti, krivotvoriti oporuke, samo ako bi to svjetina odobrila svojim glasovima ili odlukama." (''Ibid.'', xvi)   
**"Najveće pravo, najveća [[nepravda]]." (''Summum ius, summa iniuria'')

*[[E. Adamson Hoebel]]
**"U radnu svrhu pravo se može definisati kao: Društvena norma je pravna ako njeno nevršenje ili kršenje redovno prati, kao prijetnja ili činjenica, primjena fizičke sile od pojedinca ili grupe koja posjeduje društveno priznato pravo da tako radi." (''[[Pravo primitivnog čovjeka]]'')

*[[E. P. Thompson]]
**"Osnovni preduslov za učinkovitost prava, u njegovoj funkciji kao ideologiji, jeste da se učini pravednim. Ono se ne može učiniti takvim bez da se pridržava svoje sopstvene logike i kriterija pravičnosti; uistinu, ponekad, stvarno ''bivajući'' pravedno." (''Whigs and Hunters'')

*[[Ernst Rudolf Bierling]]
**"Pravo u juridičkom smislu je općenito sve što ljudska bića koja žive zajedno u jednoj ili drugoj zajednici zajedno prepoznaju kao normu ili pravilo njihovog zajedničkog života." (''[[Pravna načela učenja]]'')

*[[Eugen Ehrlich]]
**"Sada, kao i u bilo kojem drugom trenutku, centar gravitacije pravnog razvoja ne leži u zakonodavstvu, niti u pravnoj nauci, niti u sudskoj odluci, nego u samom društvu." (''[[Temeljni principi sociologije prava]]'')

*[[Epikur]]
**"Prirodno pravo je dogovor u svrhu uzajamne koristi, ''koja je u tome'' da drugome ne nanosimo štetu niti da je on nanosi nama." (''Maksime'', XXXI)
**"U opštem smislu, pravo je svima isto, jer je to nešto korisno za uzajamni skupni život; no s obzirom na pojedinačno, naprimjer na različitost zemalja i bilo kojih drugih uvjeta, ne slijedi da je pravo isto za sve." (''Ibid.'', XXXVI)
**"Među stvarima koje se uobičajeno smatraju pravednima, svaka za koju je potvrđeno da koristi uzajamnom skupnom životu poprima pečat prava, bila ona ili ne bila ista za sve. Ako se donese kakav [[zakon]] iz kojeg ne izlazi korist za uzajamni skupni život, on više nema narav prava." (''Ibid.'', XXXVI⏎
*[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]]
**"Pravo treba biti prikladno za ljude za koje je stvoreno i bilo bi veoma nevjerovatno da zakoni jedne nacije mogu pristajati drugoj." (''[[O duhu zakona]]'')

*[[Ciceron]]
**"(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je [[zakon]], prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo [[Pravda|pravde]] i [[Nepravda|nepravde]]." (''Zakoni'', v-vi)

*[[E. P. Thompson]]
**"Osnovni preduslov za učinkovitost prava, u njegovoj funkciji kao ideologiji, jeste da se učini pravednim. Ono se ne može učiniti takvim bez da se pridržava svoje sopstvene logike i kriterija pravičnosti; uistinu, ponekad, stvarno ''bivajući'' pravedno." (''Whigs and Hunters'')

*[[Ernst Rudolf Bierling]]
**"Pravo u juridičkom smislu je općenito sve što ljudska bića koja žive zajedno u jednoj ili drugoj zajednici zajedno prepoznaju kao normu ili pravilo njihovog zajedničkog života." (''[[Pravna načela učenja]]'')

*[[Epikur]]
**"Prirodno pravo je dogovor u svrhu uzajamne koristi, ''koja je u tome'' da drugome ne nanosimo štetu niti da je on nanosi nama." (''Maksime'', XXXI)

*[[Felix S. Cohen]]
**"Fundamentalno postoje samo dva bitna pitanja u polju prava. Jedno je, "Kako sudovi u stvari odlučuju slučajeve određene vrste?". Drugo je, "Kako oni treba da odluče slučajeve određene vrste?" Osim ako pravni "problem" može biti podveden pod jednu od ovih formi, on nije smisleno pitanje i svaki odgovor na njega mora biti budalaština." (''Transcendentalna budalaština i funkcionalni pristup'')

*[[Frank Michelman]]
**"[I]z dana u dan, sa brzbrojnim malim, bezimenim, i neupamćenim djelima povinovanja i kolaboracije sa državnim režimom vlasti, mi, s malo kajanja, uključujemo se u društvenu mobilizaciju pritiska i sile protiv drugih da se povinuju raznovrsnim zakonima i drugim pravnim aktima s kojima se ne slažu." (''Constitutionalism as Proceduralism: A Glance at the Terrain'')

*[[Friedrich Carl von Savigny]]
**"Običaj je, dakle, oznaka postojanja pozitivnog prava, a ne osnov nastajanja pozitivnog prava." (''[[Sistem današnjeg rimskog prava]]'')
**"U najranijim vremenima na koja se proširuje autentična historija, naći će se da je pravo već dostiglo fiksan karakter, specifičan narodu, kao njihov jezik, maniri i ustav. Ne, ti fenomeni nemaju nikako odvojeno postojanje, oni su ništa drugo do specifične odlike i tendencije pojedinačnih naroda, nerazdvojno sjedinjeni u prirodi, i samo nose privid različitih atributa u našem viđenju." (''[[Zvanje našeg doba za zakonodavstvo i jurisprudenciju]]'')⏎
**"Ali ta organska veza prava sa bićem i karakterom naroda također je manifestna u procesima vremena; i tu, ponovo, može se porediti sa jezikom. Za pravo, kao i za jezik, nema trenutka apsolutnog prestanka; ono je predmet istog kretanja i razvoja kao svaka druga narodna tendencija; [...] Pravo raste sa rastom, i jača sa jačinom naroda, i konačno odumire kako narod gubi svoju nacionalnost." (''Ibid.'')

*[[Friedrich Engels]]
**"Ako su državno i javno pravo određeni ekonomskim odnosima onda je, također, i privatno pravo, koje uistinu u suštini samo sankcioniše postojeće ekonomske odnose između pojedinaca koji su uobičajeni u datim okolnostima. Forma u kojoj se to može dogoditi može, međutim, biti znatno različita. Moguće je, kao što se dogodilo u Engleskoj, u harmoniji sa čitavim nacionalnim razvojem, zadržati glavne forme starih feudalnih zakona davajući im buržoaski sadržaj; ustvari, neposredno uči(contracted; show full)*[[Henry Maine]]
**"Pravo je stabilno; društva o kojima govorimo su progresivna. Veća ili manja sreća naroda zavisi od stepena brzine kojom se jaz sužava." (''[[Drevno pravo]]'')

*[[Herbert Spencer]] 
**"Božansko pravo kraljeva bilo je veliko političko praznovjerje prošlosti: praznovjerje sadašnjosti je božansko pravo parlamenta." 

*[[Hugo Grotius]]

**"Po rimskom i hebrejskom pravu svakome je dopušteno da se proda kao rob ako mu se to sviđa. Zašto ne bi bilo dopušteno nekom narodu koji pripada samom sebi da se podvrgne jednom čovjeku ili nekolicini, da prenese pravo vladanja nad sobom, pa da čak ne zadrži ni jedan dio tog prava...? Ima više razloga zbog kojih se narod može odreći [[suverenitet]]a; kad se smatra ugroženim ili kad tjeran glađu ne vidi drugo sredstvo da nađe svoj spas." ⏎
**"Gledao sam po kršćanskom svijetu, a također i protiv barbarskih naroda sramotnu samovolju u [[rat]]ovanju: iz neznanih ili ništavnih uzroka pribjegavalo se oružju, koje, kad se jednom već uzelo u ruke, nije poštovalo nikako ni božje ni ljudsko pravo, kao da se jednom zapoviješću dopustila mahnitost za sve [[zločin]]e." (''[[O zakonima rata i mira]]'') 

⏎
⏎
*[[Immanuel Kant]]
**"Učenje o pravu koje je samo empirijsko jest (kao drvena glava u Fedrovoj basni) glava koja može biti lijepa, samo šteta što nema mozga!" (''[[Metafizika običajnosti]]'')

*[[Jan Klabbers]]
(contracted; show full)i nasilja drugih; što ne može biti gdje nema prava: jer sloboda nije, rečeno nam je, sloboda za svakog čovjeka da čini šta hoće: (jer ko može biti slobodan kada hir svakog drugog čovjeka može njim dominirati?) već sloboda da raspolaže, i određuje kako želi, svoju osobu, djelovanje, posjede, i svoju cjelokupnu imovinu, u okviru dopuštenja onih zakona pod kojima je, i stoga da ne bude predmet proizvoljne volje drugih, već da slobodno slijedi svoju." (''[[Dvije rasprave o vladi]]'')


*[[John Rawls]]
**"Već sam istakao da poimanje formalne pravde, pravilne i nepristrasne primjene javnih pravila, postaje pravna država kada se primijeni na zakonski sistem [...] Pravilnu i nepristrasnu, i u tom mislu pravičnu primjenu prava možemo nazvati "pravda kao pravilnost". To je naziv koji nagovještava više nego "formalna pravda"". (''[[Teorija pravde]]'')

*[[John Searle]]
**"Samo pravo je sistem statusnih funkcija i često nudi sankcije za druge statusne funkcije. Ali valjanost statusnih funkcija nije općenito zavisno od pravnih sankcija. Postoje mnoga neformalna prava koja neko ima, a koja nisu pravno sankcionisana." (''[[Stvaranje društvenog svijeta]]'')

*[[John William Salmond]]
**"[S]vo pravo, kako god stvoreno, priznato je i upravljano od sudova, i nikakva pravila nisu priznata od sudova koja nisu pravna pravila. Stoga moramo ići sudovima, a ne zakonodavcu, s ciljem određivanja prave prirode prava [...] Pravo se sastoji od pravila koja su priznata i po kojima djeluju sudovi pravde." (''[[Jurisprudencija ili teorija prava]]'')⏎
⏎
*[[Joseph William Singer]]
**"Stvarno pravo ustanovljanja ''polazni osnov za društvene odnose koji su kompatibilni sa demokratijom'', kako kao političkim sistemom, tako i kao formom društvenog života. Stvarno pravo ne samo da pojednostavljava i promovira ljudsku interakciju, već također određuje suštinske izbore o tipu i opsegu vlasničkih prava koje slobodno i demokratsko društvno može priznati bez da prekrši svoje najdublje vrijednosti. Mi smo, na primjer, ukinuli feudalizam, ropst(contracted; show full)844. godine. Moje je istraživanje dovelo do rezultata da se ni pravni odnosi, ni oblici države ne mogu razumjeti ni iz sebe samih, ni iz takozvanog općeg razvitka ljudskog duha, nego da im je korijen, naprotiv, u materijalnim životnim odnosima, čiju je cjelokupnost Hegel, po primjeru Engleza i Francuza XVIII vijeka, obuhvatio imenom "građansko društvo", a da se anatomija građanskog društva mora tražiti u političkoj ekonomiji." (''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'') 
⏎
**"Sfera cirkulacije ili robne razmjene, u čijem se okviru vrši kupovanje i prodavanje radne snage, bila je uistinu istinski raj prirođenih čovjekovih prava. U njoj vladaju jedino Sloboda, Jednakost, Svojina i Bentham. Sloboda! Jer se kupac i prodavač neke robe – recimo, radne snage, – opredjeljuju samo svojom slobodnom voljom. Oni ugovore zaključuju kao slobodne, pravno jednake osobe. Ugovor je krajnji rezultat u kome njihove volje dobivaju zajednički pravni izražaj. Jednakost! Jer se jedan prema drugom odnose samo kao vlasnici roba i razmjenjuju ekvivalent za ekvivalent. Vlasništvo! Jer jedan i drugi raspolaže samo svojim. Bentham! Jer i jedan i drugi vode računa samo o sebi. Jedina moć koja ih sastavlja i dovodi u uzajamni odnos jest moć njihove sebičnosti, njihove posebne koristi, njihovih privatnih interesa. I upravo zbog toga što se tako svako brine samo za sebe a niko za drugog, svi oni, po nekoj unaprijed određenoj harmoniji među stvarima, ili pod pokroviteljstvom izvanredno pronicljive Providnosti, izvršavaju samo svoju uzajamnu korist, opću korist, interes cjeline." (''[[Kapital]]'')
**"[J]ednaka količina rada u jednom obliku razmjenjuje se za jednaku količinu rada u drugom obliku. - Zato je ovdje jednako pravo još uvijek po principu - buržoasko pravo [...] Ovo jednako pravo ima još uvijek buržoaski okvir. Pravo proizvođača proporcionalno je radu koji oni daju; jednakost se sastoji u tome što se mjerenje vrši jednakim mjerilom - radom [...] Ovo jednako pravo je nejednako pravo za nejednaki rad. Ono ne priznaje nikakve klasne razlike, jer je svaki podjednako samo radnik; ali ono priznaje prešutno nejednaku individualnu obdarenost, prema tome, nejednaku radnu sposobnost kao prirodne privilegije. Zato je ono, po svojoj sadržini, pravo nejednakosti, kao i svako pravo. Pravo može, po svojoj prirodi, postojati samo u primjenjivanju jednakog mjerila; međutim, nejednake individue [...] mogu se mjeriti jednakim mjerilom samo ukoliko ih [...] uzimamo s jedne određene strane, u danom slučaju, na primjer, posmatramo samo kao radnike [...] Pri jednakom radnom učinku i, prema tome, jednakom udjelu u društvenom fondu potrošnje jedan će faktički dobiti više nego drugi, jedan će biti bogatiji od drugog itd. Da bi se izbjegli svi ti nezgodni momenti, pravo bi moralo, umjesto da bude jednako, biti čak nejednako [...] U višoj fazi komunističkog društva, kad nestane ropske potčinjenosti individua podjeli rada, a s njome i suprotnosti između intelektualnog i fizičkog rada; kad rad postane ne samo sredstvo za život nego i prva životna potreba; kad sa svestranim razvitkom individua porastu i produkcione snage i kad svi izvori društvenom bogatstvu poteku obilnije - tada će tek biti moguće sasvim prekoračiti uski buržoaski pravni horizont i društvo će moći na svojoj zastavi napisati: "Svaki prema svojim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama"." (''[[Kritika Gotskog programa]]'')

*[[Karl Olivecrona]]
**"[P]oštovanje prava može nadživjeti uzroke koji su ga, izvorno, stvorili. Drugi uzroci ulaze na scenu i održavaju poštovanje. Kada je pravo postalo dio strukture zajednice, mnogi interesi nastaju oko njega. Ne može se, stoga, staviti po strani bez uzrokovanja značajnog poremećaja."(''[[Pravo kao činjenica]]'')

*[[Kur'an]]
(contracted; show full)hu date klase - ono se sudara sa pozitivnim pravom (i posebno za zvaničnim pravom) i na tom osnovu sukoba dva prava, odigrava se tragedija pobune i suzbijanja, revolucije i nazadnosti. Svaka klasa nalazi svoje mjesto pod barjakom svog prava: ugnjetavačka klasa drži se autoriteta tradicionalnih simbola, ideja i državne prakse; dok pobunjenička klada zavisi of zahtjeva "pravde" čiji temelji su u filozofiji i moralu i historji, a ne na obzirima historijske nužnosti ili na zakonima sociologije."
⏎
**"Da je temelj prava u klasnom društvu ekonomski je van sumnje; jer svaka klasa ovdje gradi svoje pravo na temelju svoje pozicije u proizvodnji i razmjeni, i opći pravni poredak odražava u sebi odlike te forme proizvodnje koja onda definira klasni poredak. Moramo učiniti istu opservaciju također i u odnosu na buduće komunističko društvo čega je prethodnik savremeni sovjetski i socijalistički poredak: pravo je ovdje građeno u skladu sa kolektivnom ekonomijom i sa dijelom kojeg je igrao proleterijat u proizvodnji. Povezanost između prava i ekonomije nudi nam prvu tačku naše definicije: pravo je rezultat ekonomskih odnosa - i posebno proizvodnog odnosa."

*[[Michel de Montaigne]]
**"Kakvo to može biti Dobro, koje je poštovano jučer, ali ne danas, i koje postaje zločin kada pređeš rijeku! Kakva istina se može ograničiti planinskim lancem, postajući laž za svijet s druge strane! Filozofi ne mogu biti ozbiljni kada pokušavaju unijeti sigurnost u Pravo tvrdeći da postoje tako-zvani Prirodni zakoni, trajni i nepromjenjivi, čija se suštinska karakteristika sastoji u njihovoj urođenosti u ljudskoj rasi. Kaže se da postoje tri takva zakona; ili četiri; neki k(contracted; show full)
**'''Elle''': "Samo ako odem na Harvard mogu povratiti ljubav svog života." 
::'''Elle-jev otac''': "Oh, srećo, tebi ne treba pravni fakultet. Pravni fakultet je za ljude koji su dosadni i ružni i ozbiljni. A ti, dušo, nisi ništa od toga."

*Film ''[[Oldboy]]''
**'''Dae-su Oh''': "Iako nisam gori od zvijeri, zar nemam i ja, također, pravo na [[život]]?"


*[[Oleg Mandić]]
**"U konkretnom slučaju odnosa države i njezina stanovništva unutrašnje suprotnosti države nastoje se razriješiti pomoću pravnih propisa. Svi oni propisi koji važe u nekom historijskom času čine zajedno pravni sistem dotične države." (''[[Sistem i interpretacija prava]]'')

*[[Oliver Wendell Holmes, Jr.]]
**"Ljudi žele da znaju pod kojim okolnostima i dokle će im prijetiti rizik da dođu u sukob s onim što je toliko jače od njih samih, i otud nastaje zadatak da se pronađe kad se treba plašiti tog rizika. Predmet našeg izučavanja je otud pretskazivanje, pretskazivanje ponašanja javne sile izražene u sudu [...] Pretskazivanje o onome što će sudovi ustvari uraditi, i ništa više, jeste ono što ja podrazumijevam pod pravom." (''Cilj u pravu'')⏎
⏎
*[[Otto Kahn-Freund]]
**"[O]dnos između poslodavca i izolovanog zaposlenika ili radnika je tipično odnos između nosioca moći i onoga ko nije nosilac moći. U svom začetku to je čin pokoravanja, a svom vršenju stanje potčinjenosti, koliko god pokoravanje i potčinjavanje bili skriveni tom neizbježnom fikcijom pravnog uma zvanom 'ugovor o radu'. Glavni cilj radnog prava uvijek je bio, a usudit ċemo se reċi uvijek ċe biti, kompenzacijska sila za odupiranje nejednakosti pregovaračke moći koja je in(contracted; show full)

*[[Ralf Dreier]]
**"[Pravo je] sveukupnost (1) normi, koje pripadaju ustavu jednog državno organizovanog ili međudržavnog sistema normi, ukoliko je ovaj uglavnom socijalno djelotvoran i pokazuje minimum etičke zasnovanosti ili sposobnosti za etičku zasnovanost, kao i (2) normi koje su na osnovu tog ustava donijete, ukoliko, uzete same po sebi, pokazuju minimum socijalne djelotvornosti ili šanse za djelotvornost i minimum etičkog opravdanja ili sposobnosti za opravdanje."

*[[Ric
cardo Guastini]]
**"[R]iječju 'pravo' možemo razumjeti tri različite stvari: (i) skup normativnih ''tekstova'' usvojenih od strane zakonodavnih autoriteta; (ii) skup (izraženih i neizraženih) ''normi'' formulisanih od strane tumača; (iii) skup (izraženih i neizraženih) normi istinski ''na snazi''." (''A Realistic View on Law and Legal Cognition'')

*[[Richard Quinney]]
**"Krivično pravo je alat države i vladajuće klase za osiguranje preživljavanja u kapitalističkom društvenom sistemu. Kapitalističko društvo ugrođavaju vlastita proturječja, a krivično pravo će sve više pokušavati uspostaviti domaći, unutrašnji red." 

*[[Robert Alexy]]
**"[A]ko neko tvrdi da samo društvene činjenice mogu odrediti šta pravo zahtijeva ili nezahtijeva, to znači prihvatanje pozitivističke koncepcije prava. Onda kada se moralna ispravnost doda kao nužni treći element, slika se temeljito mijenja. Izranja ne-pozitivistička koncepcija prava." (''The Dual Nature of Law'')hard Quinney]]
**"Krivično pravo je alat države i vladajuće klase za osiguranje preživljavanja u kapitalističkom društvenom sistemu. Kapitalističko društvo ugrođavaju vlastita proturječja, a krivično pravo će sve više pokušavati uspostaviti domaći, unutrašnji red." 

*[[Robert Cover]]
**"Pravo je projekcija zamišljene budućnosti nad stvarnošću [...] [N]ormativno građenje svijeta koje čini "Pravo" nikada nije samo mentalni ili duhovni čin. Pravni svijet je izgrađen samo u onoj mjeri u kojoj postoje obaveze koje živote dovode u pitanje." (''Violence and the Word'')

*[[Roberto Mangabeira Unger]]
(contracted; show full)

*[[Rudolf von Jhering]]
**"Trenutna definicija prava je sljedeća: pravo je suma ''prinudnih pravila'' na snazi u državi, i po mom mišljenju je istinita. Dva elementa koje sadrže su ono pravila, i ono realizacije kroz prinudu." (''[[Cilj u pravu]]'') 

*[[Sally Falk Moore]]
**"Ni jedno društvo nije bez prava." (''[[Pravo kao proces]]'')

*[[S
lobodan Jovanović]]
**"[P]ravo se ne može odvojiti od države. Pravo je državna volja; to je skup pravila kojima je država dala obavaznu snagu. Niti može biti prava bez države, niti države bez prava. Prava bez države ne može biti, jer ona pravila koja bi bez države postojala, bila bi samim tim lišena one specijalne obavezne snage koju država daje. Država bez prava, opet, bila bi država koja nema svoje volje, koja ništa ne naređuje, koja nikakva pravila ne postavlja. Kao pravna ličnost, država može svoju egzistenciju samo svojom voljom posvjedočiti; država koja ne bi imala svoje volje, ne bi postojala. Pitanje je sasvim izlišno. šta je prije postojalo, pravo ili država; pravo i država tako su nerazdvojno vezani jedno za drugo da su samo jednovremeno mogli postojati." (''[[O državi]]'')

*[[Stevan Vračar]]
**"[Pravo je] neprekidan proces stvaranja, primjenjiivanja i nastajanja neophodnog skupa instrumenata kojima se određuje i reguliše ponašanje i učešće pojedinaca i grupa u najvažnijim društvenim procesima." (''Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka'')

*[[Stjepan Mesić]]
**"Pravo na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti." (za ''Feral Tribune'')

*[[Sylvie Delacroix]]
**"[[Zakon]]e donose muškaraci i žene, i činjenica da smo ih imali toliko dugo dokazuje da smo sposobni da ih stvorimo. Postoji, međutim, nešto oko prava što čini ovaj odgovor manje jednostavnim nego što se doima: kao društveni artifakt, pravo također treba da nas obavezuje. Zajednica ove dvije odlike je u korijenu preovladavajuće zabrinutosti onih koji nastoje da daju objašnjenje prirode prava: kako nas pravo može obavezivati, ako zavisi od promjenjivih volja i prohtijeva bilo koga ko se nađe u poziciji da obnaša političku vlast? U temelju ove zabrinutosti jeste ideja da je tvrdnja prava o njegovoj obaveznosti održiva samo ako neki oblik nužnosti preporučuje pravo kao poželjni okvir za organizaciju našeg društva. A gdje da nađemo tu "pohvalnu nužnost" ako su muškarci i žene jedini autori, bez bilo kakvog drugog jemca, njihovih sopstvenih zakona? Kakvu vrstu autoriteta bi ti zakoni imali, koji bi bili na milosti promijene volje njihovih subjekata (i autora)?" (''[[Pravne norme i normativnost: esej o genealogiji]]tevan Vračar]]
**"[Pravo je] neprekidan proces stvaranja, primjenjiivanja i nastajanja neophodnog skupa instrumenata kojima se određuje i reguliše ponašanje i učešće pojedinaca i grupa u najvažnijim društvenim procesima." (''Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka'')

*[[Stjepan Mesić]]
**"Pravo na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti." (za ''Feral Tribune'')

*[[Theodor Geiger]]
**"Šta je pravo, to jeste, sadržaj za kojeg se čini praktično da se karakterizira rječju "pravo", već je objašnjen u velike detalje: društveni sistem centralno organizovane, široko inkluzivne zajednice, pod uslovom da je ovaj sistem temeljen na aparatu sankcija implementiranog monopolitički od određenih organa." (''[[Prethodne studije u sociologiji prava]]'')

*[[Thomas Henry Huxley]]
(contracted; show full)

*[[Toma Živanović]]
**"Pravo (objektivno, pozitivno [u formalnom smislu]) je shodno iznijetom i spajajući navedenim logičkim redom pet obilježja, prinudljiva, ljudske radnje i time društvene odnose uređujuća državna norma." (''[[Sistem sintetičke pravne filozofije]]'')

*[[Tomas Hobs]]
**"Pravo nije ono što je pravedno, nego ono što je naređeno."


*[[Vjekoslav Miličić]]
**"Pravo kao jedan od poredaka u društvu, uz ćudoredni, običajni, religijski itd., obuhvaća u svom biću, jednako kao i ostali poreci, neke zajedničke sastavnice. To su sastavnice sadržaja prava - vrijednost, odnos i prisila, a koje su uobličene u pravnom pravilu. Ova obilježja, sadržaj i oblik, jer su zajednička svim imenovanim porecima, predstavljaju, u definiciji prava, njegova najbliža viša rodna obilježja - ''genus proximum''. Ono po čemu se pravo bitno razlikuje od drugih poredaka, jest njegova neposredna ovisnost o glavnoj društvnoj skupini - što je onda vrsna razlika/''differentia specifica'' u definiciji prava. Ovakvom poimanju prava, u metodologiji prava, odgovaraju metode - aksiološka, sociološka i dogmatska metoda." (''[[Opća teorija države i prava (Miličić)|Opća teorija države i prava]]'')⏎
⏎
*[[Voltaire]]
**"Ja se ne slažem niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do [[smrt]]i braniti tvoje pravo da ih izgovoriš."

*[[Wael Hallaq]]
(contracted; show full)**'''Kejd''': "Tako, gospodo. A sad nek' odu neki
::da sruše hram Savoj, a drugi pravničku školu;
::dole sa svim tim!" (''[[Henri Šesti - drugi dio]]'')

**'''Kasapin''': "Prva stvar koju treba da uradimo
::-poubijajmo sve pravnike!" (''Ibid.'')


*[[William Twining]]
**"Iz ''globalne perspektive'' poučno je pojmiti pravo kao vrstu ''institucionalizirane društvene prakse'' koja je ''orijentirana prema uređivanju odnosa'' između ''subjekata'' na jednom ili više ''nivoa'' odnosa i uređivanja [...] Ova formulacija ne ističe izričito norme (ili pravila), sisteme (ili poretke), grupe, ili tradiciju. [Pravila i sistemi su suštinski elementi prava u analitičkim prikazima.] Ovo nije stoga što su oni nevažni kao koncepti ili u praksi. Daleko od toga. Oni su centralni u razumijevanju prava. Oni se ne tretiraju ovdje kao kriteriji identifikacije s ciljem da se formulacija učini dovoljno širokom da uključi neke primjere koji nedvojbeno nemaju jedan ili više ovih elemenata." (''[[Općenita jurisprudencija: razumijevanje prava iz globalne perspektive]]'')

*[[Wilfrid Waluchow]]
**"Uprkos nepobitnom potencijalu za dobro, pravo može da bude ne samo nezgrapno oruđe, ponekad se može razviti u opasno društveno oruđe. Samom svojom prirodom, ono ima potencijal da razdvoji valjanost norme kako od njene moralne i racionalne vrijednosti, i, važnije, od njene općenite prihvaćenosti među stanovništvom kojim upravlja. Pravne strukture stvorene unijom primarnih i sekundarnih pravila stvaraju te mogućnosti kojih uvijek trebamo biti svjesni. Mi trebamo pokušati osmisliti naše pravne strukture, unutar ograničenja koja je [[H. L. A. Hart|Hartova]] analiza prepoznala, tako da minimiziramo šanse našeg pada u Hartov pakao. Jedan način na koji možemo pokušati učiniti to jeste kroz usvajanje sudske kontrole koja izričito postavlja moralne uslove na valjano vršenje vladinih ovlaštenja." (''[[Common-law teorija sudske kontrole]]'')⏎
⏎
*[[Wesley Newcomb Hohfeld]]
**"Subjektivno pravo jeste potvrdni zahtjev nekog protiv drugog, a privilegija je sloboda jednog od subjektivnih prava ili zahtjeva drugog. Slično, ovlaštenje jeste potvrdna "kontrola" nad određenim pravnim odnosom protiv drugog; dok je otpornost sloboda jednog od pravnog ovlaštenja ili "kontrole" drugog povodom određenog pravnog odnosa." (''Some Fundamental Legal Conceptions as Applied in Judicial Resoning'')

*[[Žan Žak Ruso]]
**"Najsnažniji nikada nije dovoljno snažan da gospodari sve vrijeme, osim ako pretvori silu u pravu i pokoravanje u dužnost." (''[[Društveni ugovor]]'')

== Poslovice ==

*[[Latinske poslovice]]
**"Pravo i nepoštenje (prijevara) nikada ne mogu opstati zajedno." (''Ius et fraus numquam cohabitant'')
**"Računati na nesreću i zlu sudbinu [[čovjek]]a, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom."


[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}