Revision 50172 of "Demokratija" on bswikiquote

----

== Citati ==

{{ABC}}

== A==

*[[Adolfo Suárez]]
**"Demokratija je način vladanja, ali ponajviše način življenja." 
**"Za stvaranje demokratije važno je ostaviti na miru pepeo prošlosti i okrenuti se zidanju temelja budućnosti." 

*[[Alain de Benoist]]
**"Najviša mjera demokracije ne znači ni najveću mjeru slobode, ni najveću mjeru jednakosti, već najveću mjeru učešća.

*[[Albert Einstein]]
**"Moj politički ideal je demokratija. Poštujmo svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od koga idola."

*[[Alberto Moravia]]
**"[[diktatura|Diktature]] su jednosmjerne ulice. U demokratiji dozvoljen je saobraćaj u oba smjera." 

*[[Alexis de Tocqueville]]
**"Demokracija ne pravi jaku vezu među ljudima. Međutim, ona im olakšava međusobni odnos."

*[[Amartya Sen]]
**"Uloga demokratije u spriječavanju nasilja između zajednica zavisi od mogućnosti inkluzivnih i interaktivnih političkih procesa da potčine otrovne fanaticizme razdornog komunalnog razmišljanja." (''[[Ideja pravde]]'')

==B==

*[[Bülent Ecevit]]
**"Onaj ko u svojoj zemlji želi uspostaviti demokratiju, ne treba čekati dozvolu za to." 

*[[Bernard Shaw]]
**"Demokratija je proces koji nam garantira da se nama neće vladati bolje nego što to zaslužujemo."

==C==

*[[Carl Friedrich von Weizsäcker]]
**"Demokracija znači donošenje odluke od onih kojih se ta odluka tiče."

*[[Carole Pateman]]
**"Tvrdnja participativne teorije demokratije da je nužni uslov uspostavljanja demokratske politeje participativno društvo, nije u potpunosti nerealistična; da li ideal ranijih 'klasičnih' teoretičara participativne demokratije može biti ostvaren zaista ostaje otvoreno i životno pitanje." (''[[Participacija i demokratska teorija]]'')
**"Argument participativne teorije demokratije jeste taj da bi participacija u alternativnim podučjima omogućila pojedincu da bolje cijeni vezu između javnih i privatnih sfera. Obični čovjek možda i dalje bude više zainteresovan za stvari bliže domu, ali postojanje participativnog društva značilo bi da on ima bolju mogućnost da ocijeni rad predstavnika na nacionalnom nivou, da bude bolje osposobljen za donošenje odluka sa nacionalnim opsegom kada za to dođe trenutak, i da bude u boljoj mogućnosti da vaga utjecaj odluka koje čine nacionalni predstavnici o njegovom životu i neposrednoj okolini. U kontekstu participativnog društva značaj njegovog glasa prema pojedincu bio bi promjenjen; pored toga što je privatna osoba on bi imao mnogostuke mogućnosti da postane obrazovani, javni građanin." (''Ibid.'')

*[[Chandran Kukathas]]
**"Liberalni poredak može sasvim uvjerljivo biti nasljedna monarhija ili aristokratija i ostati liberalan ako je to poredak u kojem je autoritet raspršen, a neslaganje tolerisano. Jednako, demokratska država može biti neliberalna ako prisvaja moć u centru i ugnjetava neslaganje. Ne postoji nužna veza između liberalizma i demokratije, čiji je brak čisto onaj iz pogodnosti. Jednako tome, ne postoji nužnost da liberalno društvo ima pisani ustav ili povelju prava, dvodomno zakonodavno tijelo, sudsku kontrolu zakonodavstva, ili bilo koji jedinstven put žalbe za pojedinačne građane koji traže zadovoljenje svojih pritužbi. Koliko god vrijedni da ti institucionalni mehanizmi bili za očuvanjem autoriteta pod kontrolom ili za raspršavanje moći, oni su jednostavno mogući mehanizmi koji mogu služiti liberalnom poretku." (''[[Liberalni arhipelag]]'')

==F==

*[[Friedrich Nietzsche]]
**"Demokratske ustanove su karantin za čežnju ka tiraniji." 

==G==

*[[Gerald Gaus]]
**"Argumenti za političku demokratiju kao mehanizam presuđivanja bili bi neuvjerljivi ako, iako je politička demokratija pravična, neka druga procedura presuđivanja je više kompetentna [...] Ali, s obzirom na (1) minimalnu epistemičku tvrdnju demokratije i (2) njenu očitu pravičnost, ona je jedinstveno najbolji metod za presuđivanje naših političkih sporova. Demokratija je, stoga, nedvojbeno opravdani presuđujući mehanizam. U njegovom ili njenom prosuđivanju svaki građanin predstavlja ono što on ili ona vjeruje da je najbolje javno opravdanje; mehanizam glasanja predstavlja pravičan način za presuđivanje naših dubokih neslaganja oko toga šta je javno opravdano. Ono ne teži političkom konsenzusu, već obrazloženoj debati o tome šta je najbolje opravdano, i procedure koje na podnošljiv način prate opravdanje. Presuđujuća demokratija priznaje da je naša privrženost iskrenom javnom opravdanju tačno ono što proizvodi principijelno neslaganje; ''demokratija se zahtijeva upravo zato što grubi konsenzus nije vjerojatan politički ideal.'' Stoga, svakodnevne institucije demokratske vlasti kao što su glasanje su, na presuđujućoj koncepciji, srce demokratije, jer definišu kako presuditelj funkcioniše." (''[[Savremene teorije liberalizma]]'') 

*[[Goethe]]
**"Demokratija ne trči, ali ona sigurnije stiže do cilja."

*[[Gustav Radbruch]]
**"Pravna [[država]] je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu." 

==H==

*[[Heinz Galinski]]
**"Niti jedno društvo se ne može prisiliti na demokratiju, ona nije ni poklon koji se jednom dobije i zadrži za sva vremena. Za nju se mora svakodnevno boriti i braniti je." 

*[[Hildegard Hamm-Brücher]]
**"Mirom i redom demokracija može biti oštećena jednako kao i nemirom i neredom."

==J==

*[[John F. Kennedy]]
**"Život u slobodi nije lak, a demokratija nikad nije potpuna."

*[[José Ortega y Gasset]]
**"Blagostanje demokrata, bili oni ovog ili onog tipa, zavisi od malih tehničkih pojedinosti, od izbornog prava. Sve ostalo je sekundarno."

*[[Jürgen Habermas]]
**"Demokratsko samoodređenje znači da su adresati prinudnih zakona istovremeno i njihovi autori. U jednoj demokratiji građani su potčinjeni samo zakonima koje su za sebe donijeli u demokratskom postupku. Ovaj postupak svoju legitimacijsku snagu ima zahvaliti, na jednoj strani, uključenosti svih građana (kako god da se ona posreduje) u političke procede odlučivanja i, na drugoj strani, povezivanjem (ako je potrebno kvalificiranih) većinskih odluka sa deliberativnim obrazovanjem mišljenja. Takva demokratija mijenja građansku upotrebu komunikativne slobode u isto tako velik broj produktivnih snaga za legitimno, tj. istovremeno interesno poopštivo i efektivno ''samoutjecanje politički organiziranog društva građana''. Kooperativni utjecaj građana na uvjete njihove društvene egzistencije zahtijeva odgovarajući prostor djelovanja države za političko uobličavanje životnih odnosa." (''[[Ogled o ustavu Evrope]]'')
**"[O]graničavanje nacionalne suverenosti u korist prenošenja suverene vlasti na nadnacionalnu instancu ''ne mora'' biti plaćeno stavljanjem demokratskih građana pod starateljstvo. Ovaj transfer, ''samo ako ostavlja demokratski postupak netaknutim'', nastavlja tačno onu vrstu konstitucionaliziranja državne vlasti kojoj građani već unutar nacionalne države imaju da zahvale svoje slobode [...] U slučaju prenošenja suverene vlasti, slobodan prostor građanske autonomije se ne sužava kada građani konkretne države u saradnji sa građanima ostalih država ''u demokratskom postupku'' učestvuju u nadnacionalnom donošenju prava. S rastom površine teritorija, dakle sa prosto numeričkim proširenjem, mijenja se kompleksnost, ali se ne mijenja nužno i kvalitet procesa kojima se obrazuju mišljenje i volja. Zbog toga ne može biti govora o ograničenju narodne suverenosti sve dok kvantitativne promjene u socijalnoj i prostornoj dimenziji ostavljaju sam postupak netaknut, tj. dok ne ugrožavaju deliberaciju i socijalnu uključenost." (''Ibid.'')
**"Građani se u demokratskoj zajednici ne potčinjavaju pravu samo faktički, zato što država prijeti sankcijama; oni pravo mogu načelno prihvatiti kao "ispravno" jer je demokratski donešeno. Ovaj način demokratskog pravnog uobličavanja političke vladavine predstavlja ''civiliziranje vlasti'', budući da se izvršna vlast koju je narod izabrao, premda raspolaže sredstvima prinude smještenim u kasarne, mora pridržavati ustava i zakona. Ovo "mora" ne izražava faktičku zapovijest o prisilnom ponašanju, nego normativno trebanje naučeno u političkoj kulturi." (''Ibid.'')
**"Cilj demokratskog ustava svjetskog društva zahtijeva - već zbog pojmovnih razloga izgradnje modernog pravnog uređenja na osnovama subjektivnih prava - konstituisanje zajednice ''građana svijeta''. Misaona figura ''ustavotvorne kooperacije između građana i država'', koja je razvijena na primjeru Evropske unije, pokazuje put na kojem bi postojeća međunarodna zajednica ''država'' mogla zajednicom građana svijeta biti upotpunjena u ''kosmopolitsku'' zajednicu." (''Ibid.'')
**"Univerzalistička jezgra demokratije i ljudskih prava upravo jest u tome što zabranjuje njihovu unilateralnu realizaciju ognjem i mačem. Univerzalistički zahtjev za važenjem koji Zapad povezuje sa svojim "temeljnim političkim vrijednostima", dakle s postupkom demokratskog samoodređenja i vokabularom ljudskih prava, ne smije se pobrkati sa imperijalnim zahtjevom da politička forma života i kulture jedne određene (pa bilo to i najstarije) demokratije bude egzemplarna za sva društva." (''[[Rascijepljeni Zapad]]'')

==K==

*[[Karl Marx]]
**"Demokratija je riješena zagonetka svih [[ustav]]a." 

*[[Karl Popper]]
**"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'')

==L==

*[[Lars Vinx]]
**"Značajna funkcija demokratskog sistema u donošenju kolektivnih odluka, u nacionalnom kontekstu, jeste njegova moć da svoje ishode učini legitimnim. Ako mi je data jednaka mogućnost da učestvujem u i da utječem na zbirnu odluku, i ako je mom stanovištu ili stanovištu moje grupe barem dat primjeren obzir od onih koji se ne slažu, ja ne mogu više tvrditi da me odluke večine podvrgavaju netolerantnom obliku heteronomije u situaciji gdje se sukobljava sa mojim sopstvenim stajalištima ili preferencijama [...] [S]ve situacije u kojoj se neko ili oni koji dijele njegovo mišljenje nađu preglasani od demokratske večine ne čine situacije večinske opresije. U nacionalnom kontekstu, moja grupa će ponekad morati istrpiti činjenicu da večina može imati drugačije mišljenje o tome kako neki važni problem upravljanja treba biti rješen. Dokle god se čuje glediše moje grupe, i dokle god imamo relane šanse da utječemo na politiku i, jednog dana, da nađemo večinu s kojom ćemo se složiti, od nas se rutinski traži da prihvatimo volju večine kao volju zajednice koje smo dio [...] Čak ni striktno nacionalna demokratija ne može nas spasiti "muka heteronomije" koja nastaje iz toga da moramo poštovati, povremeno, demokratski usvojene odluke večine s kojima se ne slažemo. Ako obećanje cjelokupnog izbjegavanja heteronomije ne može biti održano na nacionalnom nivou, ima malo smisla odbijati pan-evropsku demokratiju na temelju da se obećanje ne može održati na Evropskom nivou." (''The Incoherence of Strong Popular Sovereignty'')
**"Spremnost pridavanja legitimirajuće snage demokratskoj proceduri, kako na nacionalnom, tako i na supranacionalnom nivou, izražava privrženost zajedničkom projektu zajedničkog življenja pod jednim pravom, bez obzira na činjenicu da se razlikujemo u našim moralnim mišljenjima i političkim uvjerenjima." (''Ibid.'')

==M==

*[[Mahatma Gandhi]]
**"Duh demokratije ne može se nametnuti izvana. On mora izrasti iz unutrašnjosti naroda." 
**"Pod pojmom demokratija ja podrazumijevam jednake šanse kako za najslabijeg, tako i za najjačeg."

*[[Maurice Duverger]]
**"Pluralistička demokratija tako pretpostavlja da borba klasa (kao i borbe rasa, različitih nacionalnosti, itd., ali one su manje važne i manje opće) neće preći izvjestan stepen, bilo zbog toga što materijalne nejednakosti i tlačenja nisu veliki, bilo zbog toga što svijest o ovoj nejednakosti i ovom tlačenju ostaje slaba i što potlačeni još nemaju sredstava za borbu. Ova druga hipoteza gotovo potpuno odgovara stanju u zapadnim društvima na početku XIX vijeka, kada su radnici podnosili strahovite životne uslove, ali kada još nisu razumjeli sistem kapitalističke eksploatacije i kada su pred njim ostajali bespomoćni. Savremena potrošačka društva više bi pripadala prvom slučaju, u kome dizanje općeg životnog standarda čini nejednakosti snošljivim. Kada se dva faktora spoje, tj. kada je materijalno tlačenje relativno slabo, a takođe i klasna svijest, može doći do veoma velikog društvenog konformizma, koji sa svoje strane, prijeti pluralizmu. Na primjer, u Sjedinjenim Državama dvije partije toliko liče jedna na drugu da ih je nemoguće razlikovati - ili, bar, teško se razlikuju demokrate konzervativci od konzervativnih republikanaca i liberalni republikanci od liberalnih demokrata. Pluralizam nije više stvaran, već prividan." (''[[Demokratija bez naroda]]'')
**"Demokratija bez naroda je demokratija sa poslanicima, koji prema svom nahođenju tumače volju naroda i raspolažu prema sopstvenom nahođenju mandatom koji im je on povjerio." (''Ibid.'')
**"Umjesto da služe kao oruđe naroda da vrši vlast koja mu u demokratiji pripada, [političke stranke] su se pretvorile u njegovog gospodara i nameću mu vlast manjine profesionalnih političara, okupljenih u stranačkim aparatima. Tako su stranke sredstva autokratije i oligarhije prvo, zato što nameću stranačku vladu, iako i najveća stranka predstavlja manjinu u odnosu na birače koji glasaju za nju, a drugo zato što unutar stranke, čak i kad je ova najdemokratskija, nema demokratije, jer u njima vladaju oligarhijske skupine profesionalnih političara, koji sebe kooptiraju u vođstvo i kad su, formalno, birani od članova i sl." (''[[Političke stranke]]'')

*[[Mirjana Karanović]] 
**"Psihički je puno lakše živjeti u [[Diktatura|diktaturi]] nego u demokratiji. U diktaturi odluke donose drugi i vi ste prisiljeni ponašati se na određeni način. Imate alibi za svoj bijedni i neuspješni [[život]]." [http://www.filmski.net/vijesti/dugometrazni-film/3522]

*[[Montesquieu]]
**"Demokratija i aristokratija uopće nisu, po svojoj prirodi, slobodne države. Politička sloboda nalazi se samo u umjerenim vladavinama, ali i tamo ne uvijek, već samo kada se vlast ne zloupotrebljava. Ali drevno iskustvo govori da je svaki čovjek koji ima vlast sklon da je zloupotrebljava, sve dok ne naiđe na granice. Ko bi to rekao! I samoj vrlini potrebne su granice. / Kako se vlast ne bi mogla zloupotrebljavati, potrebno je da stvari budu tako udešene da jedna vlast ustavlja drugu. Ustav može biti takav da niko neće biti prisiljen da čini stvari na koje ga zakon ne obavezuje, niti da ne čini one koje zakon dopušta." (''[[O duhu zakona]]'')

==P==

*[[Paula Scher]]
**"Kao američki građanin i patriota, osjećam da mi je dužnost da budem protiv moje vlade onda kada se ne slažem s njom. To je privilegija života u demokratiji. A ne slažem se sa aktivnostima [[George Bush|Bušove]] administracije." (za ''Blic'') 

*[[Pierre-Henri Teitgen]]
**"Demokracije ne postaju totalitarističkim [[država]]ma u jednome trenutku; zlo napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom." 

*[[Philip Pettit]]
**"Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj ''demos'' ili narod vrši pogodnu formu ''kratosa'' ili kontrole nad onima na vlasti." (''Legitimacy and Justice in Republican Perspective'')
**"Ako ''demos'' ili narod treba da učestvuje u vršenju ''kratosa'' ili kontrole nad vladom, i ako kontrola koju dijele treba da osigura da prisilni zakoni vlasti nisu dominirajući - odnosno nisu nametanje tuđe volje - onda ono što vrše mora uključivati kako utjecaj tako i upravljanje. Narod može imati utjecaj na vladu bez da to ostavlja ikakav naročiti trag ili obrazac na djelovanja vlade; to može biti utjecaj svojevoljan i nasumičan u svojim posljedicama kao i utjecaj vremena. Da narod ima takav utjecaj ne bi nam dao nikakav razlog da mislimo da su zakoni ili dekreti koje je vlada usvojila bili pod uvjetima koje su oni diktirali, za razliku od unajmljenog radnika koji djeluje pod uslovima koje mu diktirate [...] Da bi sistem građanske kontrole - sistem građanskog utjecaja i upravljanja - ustanovio legitimnost države postoje tri uslova koje mora ispuniti. Mora biti individualiziran, neuslovljen, i učinkovit." (''Ibid.'')

*[[Predrag Matvejević]]
**"U zemljama s demokratijom sud te osudi i odmah ideš u zatvor. Na našim prostorima postoji jedan hibrid demokratije i [[Diktatura|diktature]] kojeg ja zovem demokratura. Neko od glavešina telefonom nazove drugog i kaže: ''Nemojte ga zatvarati, to nam sada ne služi''. U drugoj situaciji bi rekli: ''Pritvorite ga, to nam odgovara, vidite šta nam radi...''. No, ja se ne bojim da ću uistinu biti uhapšen, Hrvatska se ne bi usudila da me zatvori!" (''Dnevni avaz'', 02.01.2007.)

==R==

*[[Reinhold Niebuhr]]
**"Čovjekov smisao za prevednost čini demokraciju mogućom. Njegova sklonost ka nepravednosti čini demokraciju neophodnom."

*[[Richard von Weizsäcker]]
**"Demokratija živi od spora između dvaju stranaka, od diskusije da bi se pronašao pravi put. Zbog toga u demokratiju pripada poštivanje mišljenja drugog."

*[[Robert Musil]]
**"Da se preko izabranih demokrata može projicirati volja naroda, je naravno samo privid. Ali, ako to predstavlja pokušaj da se o pitanjima različitih interesnih grupa umjesto pištoljem i nožem odlučuje glasanjem, onda je to humaniji i čovječniji postupak."

*[[Ronald Dworkin]]
**"[O]dređujući cilj demokratije [je osiguranje]: da kolektivne odluke donose političke institucije čija struktura, sastav, i prakse tretiraju sve članove zajednice, kao pojedince, sa jednakim obzirom i poštovanjem." (''[[Pravo slobode: moralno čitanje Američkog ustava]]'')

==S==

*[[Samuel Huntington]]
**"Izbori, otvoreni, slobodni i pravični, su suština demokratije, neizbježni ''sine qua non''." (''Treći val: demokratizacija u kasnom dvadesetom stoljeću'')

==T==

*[[Theodore Parker]]
**"Demokracija ne znači: ''Ja sam jednako dobar kao i ti'', nego: ''Ti si jednako dobar kao i ja''."

*[[Tomaš Garrigue Masaryk]]
**"Demokracija ima grešaka zato što i građani imaju svojih."

*[[Tukidid]]
**"Naš [[ustav]] ne oponaša zakone susjedâ; prije smo mi uzor drugima nego da se u njih ugledamo. Zbog toga što je vlast u rukama mnoštva a ne nekolicine, nazvano je demokratijom. U privatnim sporovima, svi su jednaki pred zakonom; što se pak tiče sudjelovanja u javnom životu, svako se uvažava prema glasu koji uživa, ne po pripadnosti nekom staležu nego po osobnoj vrijednosti; nikome opet ni siromaštvo ni neznatan društveni položaj ne stoje na putu, ako samo može dobro služiti državi. Sloboda je pravilo po kojem se ravnamo u državnoj zajednici, a i svakodnevnim poslovima: tu sumnjičenju nema mjesta, i ne ljutimo se na susjeda ako radi šta mu je drago, niti pokazujemo one uvredljive znakove koji su možda neškodljivi ali ipak nisu prijatni za vidjeti. Premda u našim privatnim poslovima nema prisile, strahopoštovanje nas spriječava da kršimo državne zakone. Pokoravamo se državnim dužnosnicima i zakonima, prije svega onima koji su doneseni da se zaštite potlačeni i čije kršenje, premda su nepisani, donosi opći prezir." (''[[Historija Peloponeskog rata]]'')

==W==

*[[Winston Churchill]]
**"Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale."

*[[Wolfgang Thierse]]
**"Demokracija je naše najvrijednije dobro. Njeno održanje je ujedno zadatak i obaveza. To znači stalno, odlučno, samosvjesno preispitivanje, stremljenje i trud da se postignu kompromisi i trajni konzens. Ovo su osnovni uvjeti jedinog političkog reda koji može garantirati slobodu."

==Ž==

*[[Žan Žak Ruso]]
**"Narod koji nikad ne bi zloupotrebljavao vladu ne bi zloupotrijebio ni nezavisnost; narod koji bi uvijek dobro vladao ne bi imao potrebe da se njime vlada. / Ako se izraz shvati u najstrožijem smislu, nikad nije bilo prave demokratije, niti će je ikada biti. Protivno je prirodnom poretku da veliki broj ljudi vlada, a malim brojem da se vlada. Ne može se zamisliti da narod ostane neporestano okupljen kako bi se bavio javnim poslovima, i lako se može vidjeti da narod ne bi mogao u tu svrhu ustanoviti odbore a da se ne promjeni oblik uprave." (''[[Društveni ugovor]]'', III: 4)
**"Dodajmo da nema vladavine toliko podložne građanskim ratovima i unutrašnjim nemirima kao demokratska ili narodna, jer nijedna druga ne teži tako snažno i ustrajno da mijenja oblik, niti zahtijeva više budnosti i hrabrosti da bi se očuvala u svom sadašnjem obliku. Naročito u takvom uređenju građanin mora da se oboruža snagom i postojanošću, i da svakoga dana svoga života izgovori u dubini srca ono što je govorio jedan vrli palatin u poljskom saboru: "Malo periculosam libertatem quam quietum servitium." [Više volim slobodu punu opasnosti nego mirno ropstvo]. / Kada bi postojao takav narod bogova, on bi sobom upravljao demokratski. Tako savršena vladavina ne odgovara ljudima." (''Ibid.'', III: 4)

== Poslovice ==


== Također pogledajte ==

*[[Diktator|Diktatura]]
*[[Tiranin|Tiranija]]


[[Kategorija:Političke teme]]
{{Wikipedia}}

[[az:Demokratiya]]
[[bg:Демокрация — Демократичност]]
[[br:Demokratelezh]]
[[cs:Demokracie]]
[[de:Demokratie]]
[[el:Δημοκρατία]]
[[en:Democracy]]
[[eo:Demokratio]]
[[es:Democracia]]
[[et:Demokraatia]]
[[eu:Demokrazia]]
[[fr:Démocratie]]
[[gl:Democracia]]
[[he:דמוקרטיה]]
[[hr:Demokracija]]
[[it:Democrazia]]
[[ja:民主主義]]
[[ko:민주주의]]
[[lt:Demokratija]]
[[nl:Democratie]]
[[nn:Demokrati]]
[[pl:Demokracja]]
[[pt:Democracia]]
[[ru:Демократия]]
[[sk:Demokracia]]
[[sr:Демократија]]
[[sv:Demokrati]]
[[te:ప్రజాస్వామ్యం]]
[[th:ประชาธิปไตย]]
[[tr:Demokrasi]]
[[uk:Демократія]]