Revision 56924 of "Suverenitet" on bswikiquote

----

== Citati ==

*[[Andreas Kalyvas]]
**"Definišem suverena kao onog ko određuje ustavnu formu, pravni i politički identitet, i strukturu vlasti zajednice u njenoj cjelosti. Suveren je izvorni autor novog ustavnog poretka i suverenitet kao ustanovljavajuća vlast manifestuje sebe u istinskom procesu ustavotvorstva kao supra-zakonodavna vlast koja usvaja temeljne zakone." (''Popular Sovereignty, Democracy, and the Constituent Power'')

*[[Azem Vlasi]]
**"Svi u regionu smo u nekom vidu ograničenog suvereniteta. Nema slobodnih političara, nema zemalja sa samostalnom politikom. Politički procesi se uglavnom odvijaju po diktatima Brisela i Vašingtona. Ali takvi kakvi smo, ne znači da je to tako loše. Zapravo to je glavni garant da će mir potrajati." (''za "Feral Tribune"'') 

*[[Carl Schmitt]]
**"Suveren je onaj koji odlučuje o izuzetku [stanju nužde - op.a.]." (''[[Politička teologija]]'')
**"Svaka opća norma zahtijeva normalni, svakodnevni okvir života u kojem može biti činjenično primjenjena i koji je podvrgnut njenim regulacijama. Ova učinkovita normalna situacija nije puka “vještačka pretpostavka” koju pravnik može ignorisati; ta situacija pripada upravo njenoj neposrednoj valjanosti. Ne postoji ni jedna norma koja je primjenjiva na haos. Da bi pravni poredak imao smisao, normalna situacija mora postojati, a suveren je onaj koji konačno odlučuje da li ta normalna situacija postoji." (''Ibid.'') 

*[[Hannah Arendt]]
**"Da je istina da su suverenost i sloboda isto, onda zaista ni jedan čovjek ne bi mogao biti slobodan, jer suverenost, ideal nekompromisne samodostatnosti i majstorstva, jeste suprotstavljena samom uslovu pluralnosti. Ni jedan čovjek ne može biti suveren jer ne jedan čovjek, već ljudi, naseljavaju zemlju - a ne, kako tradicija drži još od Platona, zbog ograničene snage čovjeka, zbog koje zavisi od pomoći drugih." (''[[Ljudsko stanje]]'')

*[[Hugo Grotius]]
**"Po rimskom i hebrejskom pravu svakome je dopušteno da se proda kao rob ako mu se to sviđa. Zašto ne bi bilo dopušteno nekom narodu koji pripada samom sebi da se podvrgne jednom čovjeku ili nekolicini, da prenese [[pravo]] vladanja nad sobom, pa da čak ne zadrži ni jedan dio tog prava...? Ima više razloga zbog kojih se narod može odreći suvereniteta; kad se smatra ugroženim ili kad tjeran glađu ne vidi drugo sredstvo da nađe svoj spas." 

*[[James Bryce]]
**"Suverenitet postoji u sferi prava: on pripada onome ko može zahtijevati pokoravanje kao stvar svog prava." (''[[Studije u historiji i jurisprudenciji]]'')

*[[Joel Colon Rios]]
**"Reči da je narod nosilac ustanovljavajuće vlasti znači reći da su oni suvereni i da u vršenju te suverenosti oni mogu stvoriti koji god ustav žele [...] [U]stanovljavajuća vlast je izražaj demokratije na nivou temeljnih zakona." (''[[Slabi konstitucionalizam]]'') 

*[[Jürgen Habermas]]
**"[O]graničavanje nacionalne suverenosti u korist prenošenja suverene vlasti na nadnacionalnu instancu ''ne mora'' biti plaćeno stavljanjem demokratskih građana pod starateljstvo. Ovaj transfer, ''samo ako ostavlja demokratski postupak netaknutim'', nastavlja tačno onu vrstu konstitucionaliziranja državne vlasti kojoj građani već unutar nacionalne države imaju da zahvale svoje slobode [...] U slučaju prenošenja suverene vlasti, slobodan prostor građanske autonomije se ne sužava kada građani konkretne države u saradnji sa građanima ostalih država ''u demokratskom postupku'' učestvuju u nadnacionalnom donošenju prava. S rastom površine teritorija, dakle sa prosto numeričkim proširenjem, mijenja se kompleksnost, ali se ne mijenja nužno i kvalitet procesa kojima se obrazuju mišljenje i volja. Zbog toga ne može biti govora o ograničenju narodne suverenosti sve dok kvantitativne promjene u socijalnoj i prostornoj dimenziji ostavljaju sam postupak netaknut, tj. dok ne ugrožavaju deliberaciju i socijalnu uključenost." (''[[Ogled o ustavu Evrope]]'')

*[[Lars Vinx]]
**"[F]unkcija legitimnog prava jeste da nas pomiri sa heteronomijom koju neizbježno proživljavamo u političkoj zajednici, gdje ljudi koji se razlikuju u njihovim vrijednostima, preferencijama, i mišljenjima moraju nekako donositi zajedničke odluke koje nikada ne mogu sve u potpunosti zadovoljiti. Međutim, pristalice snažnog narodnog suvereniteta, ako do toga dođe, odbacuju politički projekat pomirenja razlika kroz legitimno pravo u korist ideje da su zakoni opravdani samo onoliko dugo koliko oni vjerno izražavaju prethodni zajednički identitet. Međutim, ukoliko se slažemo šta se treba činiti jer već dijelimo teški, vrijednosno-napunjeni identitet ne treba nam pozivanje na legitimitet. A, ako ne dijelimo takav identitet, onda koncepcija snažnog narodnog suvereniteta implicirat će da nema legitimnog načina za nas da živimo zajedno pod zajedničkim zakonima." (''The incoherence of strong popular sovereignty'')
**"Stanovište da je pozitivno pravo autonomno oduzima pravu svaki inherentni legitimitet, ali još se može kombinovati sa objašnjenjem koje slučajne karakteristike čine pravo legitimnim. Koncepcija snažnog narodnog suvereniteta, suprotno tome, negira samu mogućnost legitimnog prava." (''Ibid.'')

*[[Leon Duguit]]
**"Pojam javne službe zamenjuje pojam suverenosti kao osnovu javnog prava [...] Istog dana kad je pod uticajem vrlo različitih uzroka, čije izučavanje ne spada ovde, stvorena razlika između upravljača i onih nad kojima se upravlja, stvoren je i pojam javne službe. Zaista, shvatilo se još od tog trenutka da se upravljačima nameću izvesne obaveze prema onima kojima upravljaju, kao i da je izvršenje tih obaveza u isto vreme posljedica i opravdanje njihove veće sile. To je u suštini pojma javne službe." (''[[Preobražaj javnog prava]]'')

*[[Mihajlo Lanović]]
**"Stvarno, međutim, suveren nije ni vladar, ni narod, ni država, nego je ''pravna vlast suverena''." (''[[Uvod u pravne nauke]]'')

*[[Neil MacCormick]]
**"Ključno pitanje je onda da li može doći do gubitka suvereniteta na jednom nivou bez neizbježnog i posljedičnog ponovnog stvaranja na drugom. Da li je suverenitet poput imovine, od koje se može odustati samo kada je druga osoba dobije? Ili se o njoj prije treba razmišljati kao o nevinosti, nečemu što jedan može izgubiti, bez da je drugi dobije - i čiji gubitak u prikladnim situacijama može čak biti i povod za proslavu? Ova knjiga je posvećena ovom drugom gledištu." (''[[Propitivanje suverenosti]]'')

*[[Pavlos Eleftheriadis]]
**"[P]ravo i suverenitat su zaista nekompatibilni. Gdje postoji pravo nema suvereniteta, i gdje ima suvereniteta tu nema prava." (''Law and Sovereignty'') 

*[[Radomir Lukić]]
**"Suverenost nije [...] metafizički kvalitet neke volje nego društveni odnos najjačeg u društvu aparata sile prema društvu, kome ovaj nameće svoju volju fizičkom silom [...] Niko nikad nije mogao tvrditi da suverenost znači totalnu, apsolutno (u svakom pogledu) neograničenu vlast. Ono što se tvrdi, to je prosto-na-prosto da suverena državna vlast nije '''pravno''' ograničena, tj. da ne postoji nikakav pravno obavezan propis koga se ta vlast mora držati. To je, međutim, istina koja se ne može poreći [...] [Država je ograničena] samo '''faktički''', a ne '''pravno'''. (''[[Teorija države i prava (Lukić)|Teorija države i prava]]'')
**"Suverenost se [...] može definisati kao faktičko svojstvo državne vlasti koje se sastoji u njenoj pravnoj neograničenosti, tj. u nepostojanju pravnih sredstava za njeno ograničenje. To, pak, znači da nad državnim monopolom fizičke sile nema nikakvog drugog monopola koji ga natjeruje da, normalno, sluša njegove zapovijesti." (''Ibid.'')
**"'''[P]olitički''' posmatrano, narod nije suveren, jer volja naroda kao takvog ne postoji i prema tome ne može se ni izraziti putem državne vlasti. Iako, '''pravno''' posmatrano, u demokratskom režimu svi vrše vlast putem općeg prava glasa, '''stvarno''' to nije tako. Vlast vrši u najboljem slučaju većina, tj. jedna klasa, odn. klasna grupacija (savez). Prema tome, s političkog gledišta posmatrano, stvarni suveren je vladajuća klasa koja organizuje državu kao svoje oruđe u klasnoj borbi. Ovdje nije riječ o pravnoj suverenosti, tj. suverenosti države, koja pripada jedino državi, nego i političkom nosiocu te suverenosti, tj. o stvarnom političkom supstratu državne suverenosti, koji se izražava u ovoj posljednjoj." (''Ibid.'')

*[[Slobodan Jovanović]]
**"S pravnog gledišta, državna se vlast karakteriše time što je, u granicama svoje oblasti, najviša. To njeno svojstvo da na jednom parčetu zemljišta bude najviša, naziva se suverenost. Iz suverenosti državne vlasti proističu ove posljedice: (1) Državna vlast je nezavisna, u svojim granicama, od svake strane državne vlasti [...] (2) Državna vlast stoji nad svima drugim vlastima u svojoj oblasti [...] Jedna vlast može biti ograničena samo drugom vlašću koja nad njome stoji; ako nad državnom vlašću nema nikakve više vlasti, onda nema ni mogućnosti da se ona ograniči [...] Ako se državna vlast uzima u smislu državne prinude, ona se može ograničiti pravnim poretkom [...] Ali, ako se državna vlast uzme u smislu državne volje koja stvara pravni poredak, ona ne može biti ograničena pravnim poretkom [...] Nemogućno je zamisliti da suverenost pripada jednom polovinom jednoj vlasti, a drugom polovinom drugoj vlasti." (''[[O državi]]'')
**"Bilo da se država shvati kao sistem vlasti, bilo da se shvati kao sistem normi, pojam se suverenosti mora zadržati. Bez jedne suverene vlasti nastao bi sukob raznih vlasti, koje bi jedna drugu poricale. Bez jedne suverene norme, nastao bi sukob raznih normi, koje bi jedna drugoj protivriječile. Suverenost je, dakle, neophodno potreban pojam, bez koga je jedinstveno i logično shvatanje države nemogućno." (''Ibid.'') 

*[[Thomas Hobbes]]
**"Jedini način za uspostavljanje zajedničke [[vlast]]i, radi obrane od napadaja stranaca kao i međusobnih povreda, kako bi mogli živjeti sigurno i zadovoljno od svoga rada i plodova zemlje, jest da svu svoju moć i snagu prenesu na jednog čovjeka, ili na skupinu ljudi, koji će sve njihove [[Volja|volje]], izražene mnoštvom glasova, svesti na jednu volju; što znači, da imenuju čovjeka ili skupinu koji će djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve što čini ili određuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiču mira i sigurnosti od značenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva suveren, i kaže se da ima suverenu vlast, i svako drugi njegov je podanik." 

*[[Vjekoslav Miličić]]
**"Suverenost, vrhovništvo ili suverena vlast koja samosvojno i izvorno uspostavlja i ozbiljuje svoju moć i poredak prava. Ona je najjača i najviša vlast. Samoodređenje naroda: suveren bi neporecivo trebao biti narod!" (''[[Opća teorija države i prava (Miličić)|Opća teorija države i prava]]'')

*[[Žan Žak Ruso]]
**"Prva i najvažnija posljedica dosad ustanovljenih načela jest da samo opća volja može upravljati snagama države u skladu sa svrhom za koju je ova osnovana, a to je zajedničko dobro: jer ako je suprotstavljenost pojedinačnih interesa stvorila potrebu da se uspostave društva, saglasnost tih istih interesa učinila je to uspostavljanje mogućim. Društvenu vezu stvara ono što je u tim različitim interesima zajedničko, i kada ne bi bilo neke tačke u kojoj se svi interei slažu, nikakvo društvo ne bi moglo postojati. I jedino prema tom zajedničkom interesu treba upravljati društvom. / Tvrdim, dakle, da se suverenost, koja je samo izvršavanje opće volje, nikada ne može otuđiti, te da suverena, koji je samo jedno skupno biće, ne može niko predstavljati nego on sam; vlast se može prenijeti, ali ne i volja [...] Ako dakle narod naprosto obeća da će se pokoravati, on tim činom sebe raspušta, gubi svoje svojstvo naroda. Čim postoji gospodar, nema više suverena, i političko tijelo je razoreno [...] Iz istog razloga iz kojeg je suverenost neotuđiva, ona je i nedjeljiva. Jer volja ili jest opća, ili nije; ona je volja cjelokupnog naroda, ili samo jednog njegovog dijela. U prvom slučaju, ta izražena volja je akt suverenosti i predstavlja zakon. U drugom slučaju, to je samo pojedinačna volja, ili neki akt državne uprave; u najboljem slučaju to je uredba." (''[[Društveni ugovor]]'', II: 1-2)
**"[V]olju poopštava manje broj glasova a više zajednički interes koji te glasove ujedinjuje: jer, kod opće volje svako se nužno podvrgava uslovima koje nameće drugima; u raspravi o bilo kojoj pojedinačnoj stvari nestaje ono zadivljujuće slaganje interesa i pravde što zajedničkim odlukama daje obilježje pravičnosti, jer nema zajedničkog interesa koji sjedinjuje i poistovjećuje pravilo suca s pravilom stranke. / S koje god strane da se vratimo na to načelo, uvijek dolazimo do istog zaključka; naime, da društveni ugovor uspostavlja među građanima takvu jednakost da svi oni preuzimaju obaveze pod istim uslovima, i treba da uživaju ista prava. Tako po svojoj naravi ugovora svaki akt suverenosti, to jest svaki vjerodostojan akt opće volje, jednako obavezuje ili povlašćuje sve građane, tako da suveren poznaje samo naciju u cjelini a ne razlikuje nikoga od onih koji je sačinjavaju. Šta je, dakle, akt suverenosti u pravom smislu? To nije sporazum nadređenoga i podređenoga, već sporazum tijela i svakog od njegovih udova: sporazum legitiman, jer je njegova osnova društveni ugovor; pravičan, jer je zajednički svima; koristan, jer njegov predmet može biti samo opće dobro; i čvrst, jer za njega jamči javna sila i vrhovna vlast. Dok god su podanici potčinjeni samo takvim sporazumima, oni se ne pokoravaju nikome osim vlastitoj volji; a pitati se dokle se protežu prava suverena a dokle prava građana znači pitati se do koje mjere građani mogu da se obavezuju prema sebi samima, svaki pojedinačno prema svima i svi prema svakome pojedinačno." (''Ibid.'', II: 4)
**"Suverenost se ne može predstavljati, iz istog razloga zbog kojeg se ne može otuđiti; ona se u bitnome sastoji u općoj volji, a opću volju ne može se predstavljati: ona je ili ona koja jest, ili neka druga; sredine nema. Poslanici naroda dakle nisu niti mogu biti njegovi predstavnici, oni su samo njegovi povjerenici; oni ne mogu donositi nikakve konačne odluke. Ništav je svaki zakon koji narod nije osobno potvrdio; to uopće i nije zakon." (''Ibid.'', III: 15)

== Poslovice ==


== Također pogledajte ==

*[[Država]]

[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}