Revision 58464 of "Pravo" on bswikiquote

----

*[[Aleksandar Goldštajn]]
**"[N]ormativizam je iluzija, jer očekuje rješenje isključivo donošenjem propisa. Takve pojave otklanjaju stvaralačku primjenu prava, jer počivaju na krivoj predodžbi o potpunosti i svemoći propisa, te zbog toga mogu biti podloga objektivnoj zloupotrebi prava." (''[[Jugoslavenske uzanice]]'')

*[[Alessandro Passerin d’Entrèves]]
**"Preko dvije hiljade godina ideja o prirodnom pravu ima istaknutu ulogu u ljudskoj misli i historiji. Prirodno pravo poimalo se kao krajnje mjerilo ispravnog i neispravnog, kao obrazac za dobar život ili "život u saglasnosti sa prirodom". Podsticalo je umovanje, bilo probni kamen postojećih institucija i opravdanje kako za konzervatizam tako i za revoluciju. Ali, pribjegavanje prirodnom pravu nikad nije bilo bez osporavanja. Taj pojam bio je opterećen nejasnoćama čak i kad se smatrao očevidnim. U posljednjih vijek i po prirodno pravo je napadano sa mnogih strana kao kritički nezasnovano i historijski pogubno. Proglašena je njegova smrt, i rečeno je da se nikada više neće uzdići iz pepela. Pa ipak prirodno pravo je preživjelo, i još uvijek izaziva rasprave." (''[[Prirodno pravo: Uvod u filozofiju prava]]'')

*[[Andrej Višinski]]
**"Pravo je skup normi koje izražavaju volju vladajuće klase, koje propisuje ili sankcioniše država i čija se primjena obezbjeđuje prinudnom silom državne vlasti u cilju zaštite, učvršćenja i razvijanja društvenih odnosa i poretka korisnih za vladajuću klasu."

*[[Antonio Gramsci]]
**"Pojam prava mora biti bitno obnoviteljski [...] Koncepcija prava morat će biti oslobođena svakog ostatka transcendentnoga i apsolutnog, praktično svakoga moralističkoga fanatizma. Ipak mi se čini da ne može polaziti sa stajališta da država ne "kažnjava" (ako je tak izraz sveden na svoje humano značenje), nego da se bori samo protiv društvene "opasnosti". U stvari, država se mora shvatiti kao "odgajatelj" ukoliko upravo teži da stvori novi tip ili razinu civilizacije [...] Pravo je represivan i negativan vid čitave pozitivne aktivnosti u civiliziranju što je razvija [[država]]. U koncepciji prava moraju biti inkorporirane također "nagradna" djelatnost pojedinca, grupe itd; nagrađuje se zaslužna i pohvalna djelatnost, kao što se kažnjava ona kriminalna (a kažnjava se na originalne načine tako da se navodi na uplitanje "javno mišljenje" kao sankcijski faktor)." (''Bilješke o Makijaveliju, o politici i o modernoj državi'')

*[[Arie Rosen]]
**"Sugerišem da je savremeno pravo upravljano od strane dvije logike evolucije: tumačenja i primjene. U jednu ruku, pozitivno pravo se tretira kao da je proizvod decizionističkog autoriteta, čije autoritativno značenje je iscrpljeno od strane njegovog pojedinačnog sadržaja i stoga se može izričito razmimoilaziti od onoga što znamo da je moralno ili razumno. U drugu ruku, pravo se često tretira kao da ima snagu razuma i ispravnosti, i stoga se s njim rezonuje kao sa skupom epistemičkih direktiva, to jeste, na onaj način na koji bi rezonovali sa direktivama eksperta. / Korijen razlikovanja između dva gledišta - između gledišta koje vidi pravo kao zapovijed i gledišta koje vidi pravo kao nužno povezano sa ispravnošću - nije u njihovim pretpostavkama o metafizici ili psihologiji procesa odlučivanja. Oba gledišta priznaju određenu proizvoljnost koja je neizbježna u pozitivnom pravu (koje je uvijek proizvod ljudskog odlučivanja), i ni jedan od njih ne poriče da zakonodavne ili sudske odluke su proizvod rasuđivanja (barem u dijelu). Razlika je u različitoj težini koju pridaju različitim logikama koje su inherentne u savremenom pravu - logikama koje pozivaju svoje adresate da tretiraju, slijede, tumače, primjenjuju, i provode pravo na nekompatibilne načine. Jedna logija povezana je sa našim pojmovina savremenog političkog autoriteta, a druga je ukorijenjena u našim tradicionalnim praksama tumačenja i primjene pozitivnog prava." (''Two Logics of Authority: Reason and Fiat in Modern Law'')

*[[Arthur L. Goodhart]]
**"U definisanju prava kao pravila ljudskog ponašanja koje je prepoznato kao obavezno, ja sam odbio stanovište da je sankcija ključni element u pravu. Meni se nije činilo da je moguće objasniti ustavno pravo, međunarodno pravo, religijsko pravo, ili moralno pravo u smislu zaprijećenog zla. U drugu ruku, jasno je da u gotovo svim pravnim sistemima postoje neki ljudi koji ne priznavaju bilo kakvu obavezu da poštuju pravo, i koji mogu biti kontrolisani samo nametanjem sankcije. Kako onda pravo može biti definisano samo u smislu obaveze, jer se čini da ovo ostavlja izvan ovu malu, ali ne nebitnu grupu? Odgovor [...] jeste taj da u tim slučajevima priznavanje o kojem govorimo je priznavanje od strane sudija da je pravilo obavezno. Sankcija je primjenjena jer oni prepoznaju da je pravilo obavezno: pravilo nije obavezno jer postoji sankcija. Da ovo nije tačno bilo bi nemoguće razlikovati pravo i proizvoljnu naredbu." (''[[Englesko pravo i moralno pravo]]'')

*[[Baltazar Bogišić]]
**"Ni svojim se pravom služiti nemoš', tek drugome na štetu il' dosadu." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 1000.) 
**"Ni u pravu svome ne tjeraj mak na konac." (Ibid., čl. 1014.) 

*[[Baruch Spinoza]]
**"Iz toga, dakle, što je sila na osnovu koje stvari u prirodi postoje i djelaju sama Božja moć, lako shvatamo šta je prirodno pravo. Naime, kako Bog ima pravo nad svime, a Božje pravo nije ništa drugo doli sama Božja moć, utoliko što se ona smatra neograničeno slobodnom, iz toga slijedi da svaka stvar u prirodi ima onoliko prava koliko ima moći da postoji i djela." (''[[Politička rasprava (Spinoza)|Politička rasprava]]'')
**"Pod pravom i poretkom prirode ne razumijevam ništa drugo nego pravila naravi svakog pojedinca, pravila prema kojima poimamo kao prirodno određenoga da postoji i djela na izvjestan način." (''[[Teološko-politička rasprava]]''))

*[[Biblija]]
**"Zar možda Bog izvrće pravo? Zar Svemoćni izvrće [[Pravda|pravednost]]?" (Stari zavjet, ''Job'', 8:3)
**"Tada će Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat će smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da više nema slobodnjaka i robova." (''Ponovljeni Zakon'', 32:36)
**"Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su čestita srca." (''Psalmi'', 94:15)

*[[Benjamin N. Cordozo]]
**"Treba da se ujedinimo u tome da smatramo pravom onaj skup principa i dogmi koji se s razumnom mjerom vjerovatnoće može pretskazati i kao osnov za presudu u sadašnjim ili budućim sporovima. Kad pretskazivanje dostigne visok stepen sigurnosti ili izvjesnosti, mi govorimo o pravu kao utvrđenom, iako je, bez obzira na to koliki je stepen te prividne utvrđenosti, uvijek moguća greška u pretskazivanju. Kad pretskazivanje ne dostiže tako visoku mjeru, mi govorimo o nesigurnom ili sumnjivom pravu." (''Razvoj prava'')

*[[Carl Schmitt]]
**"[S]vako pravno mišljenje prenosi ideju prava, koja se nikada ne ozbiljuje u svojoj čistoći, u neko drugo agregatno stanje, i dodaje jedan momenat koji se ne može izvući ni iz sadržaja ideje prava niti, prilikom primjene neke opće pozitivne pravne norme, iz njenog sadržaja. Svaka konkretna pravna odluka sadrži jedan momenat ravnodušnosti prema sadržaju, jer pravni zaključak nije iz svojih premisa izvediv do kranjih posljedica, i jer okolnost koja neku odluku čini nužnom ostaje samostalan odlučujući momenat." (''[[Politička teologija]]'')

*[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]]
**"Pravo treba biti prikladno za ljude za koje je stvoreno i bilo bi veoma nevjerovatno da zakoni jedne nacije mogu pristajati drugoj." (''[[O duhu zakona]]'')

*[[Ciceron]]
**"(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je [[zakon]], prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo [[Pravda|pravde]] i [[Nepravda|nepravde]]." (''Zakoni'', v-vi)

*[[E. P. Thompson]]
**"Osnovni preduslov za učinkovitost prava, u njegovoj funkciji kao ideologiji, jeste da se učini pravednim. Ono se ne može učiniti takvim bez da se pridržava svoje sopstvene logike i kriterija pravičnosti; uistinu, ponekad, stvarno ''bivajući'' pravedno." (''Whigs and Hunters'')

*[[Ernst Rudolf Bierling]]
**"Pravo u juridičkom smislu je općenito sve što ljudska bića koja žive zajedno u jednoj ili drugoj zajednici zajedno prepoznaju kao normu ili pravilo njihovog zajedničkog života." (''[[Pravna načela učenja]]'')

*[[Epikur]]
**"Prirodno pravo je dogovor u svrhu uzajamne koristi, ''koja je u tome'' da drugome ne nanosimo štetu niti da je on nanosi nama." (''Maksime'', XXXI)

*[[Felix S. Cohen]]
**"Fundamentalno postoje samo dva bitna pitanja u polju prava. Jedno je, "Kako sudovi u stvari odlučuju slučajeve određene vrste?". Drugo je, "Kako oni treba da odluče slučajeve određene vrste?" Osim ako pravni "problem" može biti podveden pod jednu od ovih formi, on nije smisleno pitanje i svaki odgovor na njega mora biti budalaština." (''Transcendentalna budalaština i funkcionalni pristup'')

*[[Frank Michelman]]
**"[I]z dana u dan, sa brzbrojnim malim, bezimenim, i neupamćenim djelima povinovanja i kolaboracije sa državnim režimom vlasti, mi, s malo kajanja, uključujemo se u društvenu mobilizaciju pritiska i sile protiv drugih da se povinuju raznovrsnim zakonima i drugim pravnim aktima s kojima se ne slažu." (''Constitutionalism as Proceduralism: A Glance at the Terrain'')

*[[Friedrich Carl von Savigny]]
**"Običaj je, dakle, oznaka postojanja pozitivnog prava, a ne osnov nastajanja pozitivnog prava." (''[[Sistem današnjeg rimskog prava]]'')
**"U najranijim vremenima na koja se proširuje autentična historija, naći će se da je pravo već dostiglo fiksan karakter, specifičan narodu, kao njihov jezik, maniri i ustav. Ne, ti fenomeni nemaju nikako odvojeno postojanje, oni su ništa drugo do specifične odlike i tendencije pojedinačnih naroda, nerazdvojno sjedinjeni u prirodi, i samo nose privid različitih atributa u našem viđenju." (''[[Zvanje našeg doba za zakonodavstvo i jurisprudenciju]]'')

*[[Friedrich Engels]]
**"Ako su državno i javno pravo određeni ekonomskim odnosima onda je, također, i privatno pravo, koje uistinu u suštini samo sankcioniše postojeće ekonomske odnose između pojedinaca koji su uobičajeni u datim okolnostima. Forma u kojoj se to može dogoditi može, međutim, biti znatno različita. Moguće je, kao što se dogodilo u Engleskoj, u harmoniji sa čitavim nacionalnim razvojem, zadržati glavne forme starih feudalnih zakona davajući im buržoaski sadržaj; ustvari, neposredno učitavajući buržoasko značenje u feudalno ime. Ali, također, kao što se dogodilo u Zapadnoj kontinentalnoj Evropi, rimsko pravo, prvo svjetsko pravo društva proizvođača robe, sa njegovom neprevaziđeno detaljnom elaboracijom svih suštinskih pravnih odnosa jednostavnih vlasnika robe (kupaca i prodavaca, dužnika i kreditora, ugovora, obligacija, itd.), može se uzeti kao osnov." (''[[Ludwig Feuerbach i kraj klasične njemačke filozofije]]'')
**"Ekonomski, politički i drugi odrazi su poput onih u ljudskom oku. Oni prolaze kroz kondenzacijsku leću i stoga se čine naopako, stojeći na glavi. Samo nervni sistem, koji bi ih stavio ponovo na noge za predstavljanje, nedostaje [...] Odraz ekonomskih odnosa kao pravnih principa također je nužno izvrnut: događa se bez da je osoba koja djeluje njih svjesna; pravnik zamišlja da on djeluje iz a priornih principa, dok su oni tek ekonomski odrazi; tako je sve naopako. I meni se čini očitim da ova inverzija, koja, dokle god ostaje neprepoznata, čini ono što zovemo ideološkom koncepcijom, djeluje sama na ekonomski osnov i može, u određenim ograničenjima, promijeniti ga." (''Pismo Conradu Schmidtu, 27.10.1890.'')

*[[François Gény]]
**"Pravo je skup pravila kojima je potčinjeno spoljno ponašanje čovjeka u njegovim odnosima sa sebi sličnim i koja u duhu prirodne ideje pravde, u jednom datom stanju kolektivne svijesti, izgledaju podobna da imaju društvenu sankciju, po potrebi i prinudu, koja jesu ili teže da budu snabdjevena takvim sankcijama, i stoga se propisuju u obliku kategoričkih zapovijesti koje gospodare pojedinačnim voljama kako bi obezbjedili red u društvu." (''[[Nauka i tehnika u pozitivnom privatnom pravu]]'')

*[[Frano Supilo]]
**"Pravo i interes dva su pojma, koji mnogo puta ne idu zajedno."

*[[Georg Jellinek]]
**"Moć da se vlada postaje pravna tako što biva ograničena. Pravo je pravno ograničena moć. Potencijalna moć vladajuće zajednice je veća od njene istinske moći. Kroz samoograničavanje ona dobija karakter pravne moći. Takvo samoograničavanje nije proizvoljno, tj., nije pitanje toga da li država zaista želi da kultivira to kao nešto što leži u njenoj slobodnoj volji. Ograničenje se, u tipu i opsegu, otkriva kroz čitav prethodni proces historije [...] ''Staatsgewalt'' stoga nije moć [''Gewalt'' ] ''per se'', već moć koja se vrši unutar internih pravnih ograničenja, i stoga pravna moć. Posljedično tome, sva vladina djelovanja su podvrgnuta pravnoj ocjeni." (''[[Opća teorija države]]'') 

*[[Georg Lohmann]]
**"Moralno pravo važi kao utemeljeno kada postoji odgovarajuća moralna obaveza koja sa svoje strane važi kao utemeljena [...], a legalno pravo, kad je sastavni dio pozitivnog pravnog poretka koji kao cjelina može potraživati legitimitet." (''Menchenrechte zwischen Moral und Recht'')

*[[Georges Gurvitch]]
**"Pravo predstavlja pokušaj da se u datom društvenom okruženju ostvari ideja pravde (to jeste, preliminarno i, u suštini, varijabilno izmirenje sukobljenih duhovnih vrijednosti otjelovljenih u društvenoj strukturi), kroz multilateralnu imperativno-atributivnu regulaciju zasnovanu na vezi između zahtjeva (prava) i obaveza (dužnosti); ovakva regulacija izvodi svoju vrijednost iz normativnih činjenica koje pružaju društvenu garanciju svoje djelotvornosti i koje mogu, u izvjesnim slučajevima, ostvariti svoje zahtjeve putem precizne i spoljne prinude, ali koje tu prinudu ne pretpostavljaju kao nužnu." (''[[Sociologija prava]]'') 

*[[Giorgio Del Vecchio]]
**"Njen lik postaje moćniji i strožiji, i, neki put, i svirep, zbog čega se njoj pripisuje ne toliko funkcija arbitražnog sudije, koliko funkcija neumoljive osvetnice i izricatelja kazne. Ovaj ideološki proces, koji nam otkriva mitologija, ide očevidno korak u korak sa ojačanjem autoriteta države i sa progresivnim razlikovanjem prava od ostalih pravila ponašanja u pozitivnom poretku." (''[[Pravo, pravda i država]]'' - ''o grčkoj božici pravde Dike'') 

*[[Gleb Uspensky]]
**"Subjektivna prava koja mi priznajemo nisu urođena prava čovjeka; to su subjektivna prava koja daje država za svrhu ostvarivanja ciljeva koji su neizbježni za kolektivno održanje. Takav temeljni cilj jeste razvoj proizvodnih snaga države [...] Teorija prava kao društvene funkcije u potpunosti je oprečna sa konceptom prava kao sistemom subjektivnih prava."

*[[Gustav Radbruch]]
**"Pravo se može shvatati samo u okviru ponašnja koje se povezuje s vrijednošću. Pravo je kulturna pojava, tj. činjenica povezana s vrijednošću. Pojam prava se ne može odrediti drukčije nego kao datost čiji je smisao da ostvari ideju prava. Pravo može biti nepravedno (''summum ius - summa iniuria''), ali ono je pravo samo zato što je njegov smisao da bude pravedno." (''[[Filozofija prava]]'')

*[[H. L. A. Hart]]
**"Mali je broj pitanja o ljudskom društvu koja su ozbiljni mislioci postavljali i na njih odgovarali s takvom upornošću, na tako različite, čudne, pa čak i paradoksalne načine kao što je pitanje: 'Šta je pravo?' [...] [S]tanje u ovoj nauci koje se ne može porediti s ostalim naukama, koje su izučavane na sistematski način kao posebne akademske discipline." (''[[Koncept prava]]'')

*[[Hamurabi]]
**"[K]ad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost pravu u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da obasjam zemlju (...)" (''[[Hamurabijev zakonik]]'', ''Predgovor'') 

*[[Hannah Arendt]]
**"Teoretski, [[Žan Žak Ruso|Rusoov]] problem liči na Sieyesov začarani krug: oni koji se sastaju da konstituišu novu vladu sami su neustavni, to jeste, nemaju autoritet da učine ono što su naumili. Začarani krug u zakonodavstvu je prisutan ne u uobičajenom pravotvorstvu, već u postavljanju temeljnog zakona, prava zemlje ili ustava koji, od tada pa na dalje, treba da utjelovi "više pravo" iz kojeg sve ostalo pravo konačno crpi svoj autoritet. I sa ovim problemom, koji se pokazao kao hitna potreba za nekim apsolutom, ljudi Američke revolucije našli su se ništa manje suočeni nego njihove kolege u Francuskoj. Problem je bio - da još jednom citiramo Rusoa - da stavimo pravo iznad ljudi i stoga da ustanovimo važenje zakona stvorenih od čovjeka, ''il faudrait des dieux'', "bili bi zaista potrebni bogovi"." (''[[O revoluciji]]'')

*[[Hans Kelsen]]
**"Pravo je poredak ljudskog ponašanja. "Poredak" je sistem pravila. Pravo nije, kao što se ponekad kaže pravilo. Ono je skup pravila koja imaju onu vrstu jedinstva koju mi shvatamo kao sistem." (''[[Opća teorija države i prava]]'')
**"Prema tome, definicija prava koja ne određuje pravo kao prinudni poredak, mora biti odbačena (1) jer samo uključujući element prinude u definiciju prava pravo se može jasno razlikovati od bilo kojeg drugog društvenog poretka; (2) budući da je prinuda faktor od velikog značaja za razumijevanje društvenih odnosa i naročito karakterističan za društvene poretke zvane "pravo"; i; (3) naročito, jer svako definisanje prava kao prinudnog poretka uzima u obzir vezu koja postoji u slučaju koji je najbitniji za razumijevanje prava, prava savremene države: vezu prava i države. Savremena država je u osnovi prinudni poredak - centralizirani prinudni poredak, ograničen u svojoj teritorijanoj validnosti." (''[[Čista teorija prava]]'')

*[[Harold Berman]]
**"Historicisti naglašavaju izvor prava koji 'jeste' i pravo koje 'treba da bude' u običajima i tradicijama određenog društva - uključujući prethodne odluke njegovih sudova i naučna pisanja njegovih pravnika - tvrdeći da se značenje pravnih pravila i značenje pravde trebaju nalaziti u karakteru, kulturi, i historijskim vrijednostima društva." (''The Historical Foundations of Law'', 2005.)

*[[Hegel]]
**"Ideja prava je [[sloboda]] i da bi bila istinski shvaćena ona se mora spoznati u njenom pojmu i njegovom postojanju." (''[[Osnovne crte filozofije prava]]'')
**"Najposlije, što se tiče ličnog uvjeravanja, već je rečeno da je s protestantskom crkvom došlo do pomirenja religije sa pravom. Nema svete savjesti, nema religiozne savjesti koja bi bila odvojena od svjetovnog prava, ili naprosto suprotna njemu." (''[[Filozofija historije]]'')

*[[Heinrich Dernburg]]
**"Subjektivna prava su historijski postojala dugo prije nego što se država s određenim pravnim poretkom pojavila. Ona su imala osnov u ličnosti pojedinca i u poštovanju koje je on bio sposoban da dobije i iznudi. Pojam pravnog poretka je iz posmatranja postojećih subjektivnih prava mogao biti stvoren jedino postupnim procesom apstrahovanja. Zato je i historijski i logički nepravilno smatrati da subjektivna prava nisu ništa drugo do emanacije objektivnog prava. Pravni poredak garantuje i formuliše subjektivno pravo, ali ih ne stvara." (''System des römischen Rechts'')

*[[Henri Levy-Ullmann]]
**"Pravo je razgraničenje onoga što ljudi i njihove grupe imaju slobodu da čine, a da ne pretrpe osudu, prinudno izvršenje ili posebno stavljanje sile u dejstvo." (''Elements d’introduction generale a l’etude des sciences juridiques, I: La definition du droit'')

*[[Henry Bordeaux]]
**"U pravosuđu uvijek postoji neka opasnost. Ako to nije sam [[zakon]], onda su suci." 

*[[Henry Maine]]
**"Pravo je stabilno; društva o kojima govorimo su progresivna. Veća ili manja sreća naroda zavisi od stepena brzine kojom se jaz sužava." (''[[Drevno pravo]]'')

*[[Herbert Spencer]] 
**"Božansko pravo kraljeva bilo je veliko političko praznovjerje prošlosti: praznovjerje sadašnjosti je božansko pravo parlamenta." 

*[[Hugo Grotius]]
**"Gledao sam po kršćanskom svijetu, a također i protiv barbarskih naroda sramotnu samovolju u [[rat]]ovanju: iz neznanih ili ništavnih uzroka pribjegavalo se oružju, koje, kad se jednom već uzelo u ruke, nije poštovalo nikako ni božje ni ljudsko pravo, kao da se jednom zapoviješću dopustila mahnitost za sve [[zločin]]e." (''[[O zakonima rata i mira]]'') 

*[[Immanuel Kant]]
**"Učenje o pravu koje je samo empirijsko jest (kao drvena glava u Fedrovoj basni) glava koja može biti lijepa, samo šteta što nema mozga!" (''[[Metafizika običajnosti]]'')

*[[Jan Klabbers]]
**"[U] binarnoj postavci, pravo može biti više ili manje specifično, više ili manje precizno, više ili manje određeno, više ili manje široko u opsegu, više ili manje značajno, više ili manje ozbiljno, više ili manje dalekosežno; jedina stvar što ne može biti jeste više ili manje obavezujuće." (''The Redundancy of Soft Law'')

*[[Jean Giraudoux]]
**"Svi mi znamo da je pravo najbolja škola izmišljanja. Nikada ni jedan pjesnik nije tako slobodno prikazivao prirodu kao što jedan pravnik može prikazati stvarnost." 

*[[Jeremy Bentham]]
**"Pravo ne kaže čovjeku, "Radi i ja ću te nagraditi"; već mu kaže "Radi, i zaustavljajući ruku koja bi to uzela od tebe, ja ću ti osigurati plodove tvoga rada, njegovu prirodnu i dovoljnu nagradu, koju, bez mene, ti ne bi mogao očuvati". Ako marljivost stvara, pravo je ono koje održava: ako, u prvom trenutku, mi dugujemo sve radu, u drugom, i svakom sljedećem trenutku, mi dugujemo svaku stvar pravu." (''Principles of the Civil Code'') 

*[[Jerome Frank]]
**"[G]ruba definicija prava iz tačke gledišta običnog čovjeka [je]: za bilo kojeg laika, pravo, u odnosu na bilo koje pojedinačno činjenično stanje, jeste odluka suda u odnosu na te činjenice u mjeri u kojoj ta odluka utječe na tu pojedinačnu osobu. Dok sud ne odluči po tim činjenicama pravo još ne postoji po tom pitanju. Prije takve odluke, jedino dostupno pravo jeste mišljenje pravnika o pravu koje se odnosi na tu osobu i te činjenice. Takvo mišljenje nije doista pravo već tek nagađanje o tome kako će sud odlučiti. Pravo, stoga, u odnosu na bilo koju situaciju je ili (a) stvarno pravo, tj. određena prošla odluka, u odnosu na tu situaciju, ili (b) vjerovatno pravo, tj. nagađanje o određenoj budućoj odluci." (''[[Pravo i savremeni um]]'')

*[[John Austin]]
**"''Postojanje'' prava je jedna stvar: njegova ''vrlina'' ili ''mana'' je druga stvar. Da li pravo ''jeste'', jedno je pitanje: da li ''treba'' da bude, ili da li se slaže sa datim ili pretpostavljenim testom, drugo je i različito pitanje. Čak i da se razlikuje od datog ili pretpostavljenog testa, pravo kojeg je odredila država, ili pravo nametnuto presudom, ''jeste'' pravo koje je država postavila, ili pravo koje je presuda odredila [...]" (''[[Određenje polja jurisprudencije]]'')

*[[John Chipman Gray]]
**"Pravo države ili bilo kakvog organizovanog tijela ljudi sastoji se od pravila koja sudovi, tj. sudski organi tog tijela postavljaju u cilju određivanja subjektivnih prava i obaveza." (''[[Priroda i izvori prava]]'')

*[[John Gardner]]
**"[P]ravo nije funkcionalna vrsta. Ono je modalna vrsta. Ne postoji društvena funkcija, ili bilo kakva kombinacija društvenih funkcija, koja razlikuje pravo od njegovih mnogih bliskih susjeda. Radije, pravo se razlikuje od mnogih svojih bliskih susjeda (onih koji uopće imaju društvene funkcije) po onome kako služi mnogim društvenim funkcijama koje ono, zajedno sa njegovim bliskim susjedima, služi ili ima mogućnost služenja. Pravo nije "šta god rješava sporove", već poseban način rješavanja sporova, i za činjenje velikog spektra drugih stvari pored toga, za korištenje pravila velikim dijelom učinkovitih za općenito stanovništvo, i zvaničnike koji ga primjenjuju i koji za sebe tvrde autoritet i supremaciju u takvom djelovanju. Ove (i nekoliko drugih) specifičnih razlikovanja prava su sve na listi "kako", a ne na listi "zašto"." (''[[Pravo kao skok u vjeru]]'')

*[[John Locke]]
**"Pravo, koje je trebalo da upravlja Adamom, jeste isto koje je trebalo da upravlja svim njegovim potomstvom, pravo razuma. Ali njegovi potomci, zbog različitog načina ulaska u svijet, različitog od njega, prirodnim rođenjem, koje ih je proizvelo neukim i bez upotrebe razuma, nisu tada bili pod pravom; jer niko ne može biti pod pravom, koje nije njemu proglašeno; a ovo pravo budući da je proglašeno ili učinjeno znano samo razumom, za onog koji još nije došao do stanja upotrebe razuma, ne može se reći da je pod ovim pravom; te Adamova djeca, budući da nisu odmah po rođenju bila pod ovim pravom razuma, nisu odmah bila slobodna: jer pravo, u svom pravom značenju, nije toliko ograničenje, koliko je uputstvo slobodnom i inteligentnom biću za njegov stvarni interes, i ne propisuje dalje nego što je za opće dobro onih koji su pod tim pravom: da mogu biti sretniji bez njega, pravo, kao neskorisna stvar, samo bi iščezlo [...] [S]vrha prava nije da ukine ili ograniči, već da sačuva i uveća slobodu: jer u svim stanjima stvorenih bića, koja su sposobna za zakonodavstvo, tamo gdje nema prava nema ni slobode: jer sloboda znači biti slobodan od ograničenja i nasilja drugih; što ne može biti gdje nema prava: jer sloboda nije, rečeno nam je, sloboda za svakog čovjeka da čini šta hoće: (jer ko može biti slobodan kada hir svakog drugog čovjeka može njim dominirati?) već sloboda da raspolaže, i određuje kako želi, svoju osobu, djelovanje, posjede, i svoju cjelokupnu imovinu, u okviru dopuštenja onih zakona pod kojima je, i stoga da ne bude predmet proizvoljne volje drugih, već da slobodno slijedi svoju." (''[[Dvije rasprave o vladi]]'')

*[[Joseph William Singer]]
**"Stvarno pravo ustanovljanja ''polazni osnov za društvene odnose koji su kompatibilni sa demokratijom'', kako kao političkim sistemom, tako i kao formom društvenog života. Stvarno pravo ne samo da pojednostavljava i promovira ljudsku interakciju, već također određuje suštinske izbore o tipu i opsegu vlasničkih prava koje slobodno i demokratsko društvno može priznati bez da prekrši svoje najdublje vrijednosti. Mi smo, na primjer, ukinuli feudalizam, ropstvo, primogenituru, mušku kontrolu bračne imovine, rasnu segregaciju, ograničenja u raspolaganju imovinom ("fee tail"), dužničke zatvore... Temeljne demokratske vrijednosti ograničavaju vrste vlasničkih prava koje će pravo priznati, i one definišu pojedinačne skupine prava koje se ne mogu stvoriti." (''Property as the Law of Democracy'')

*[[José Ortega y Gasset]]
**"Blagostanje demokrata, bili oni ovog ili onog tipa, zavisi od malih tehničkih pojedinosti, od izbornog prava. Sve ostalo je sekundarno."

*[[Julius Lips]]
**"[N]e postoje ljudi bez vatre, bez jezika, bez religije, ili bez prava. Naši društveni, religijski, i pravni koncepti ne koincidiraju sa onim primitivnih zajednica; ono što moramo učiniti jeste pronaći ispravan ekvivalent našim savremenim institucijama u primitivnim društvima."

*[[Jürgen Habermas]]
**"Pravo mora nastati svuda gdje je neophodna moralna raspodjela rada, zato što individualni sudovi i motivacije nisu dovoljni." (''[[Ogled o ustavu Evrope]]'')

*[[Karl Jaspers]]
**''Pravo'' predstavlja uzvišenu ljudsku misao koja svoje postojanje obezbjeđuje samo silom, ali koja silom nije određena. Gdje čovjek postaje svjestan svoje čovječnosti i prihvata čovjeka kao čovjeka, tu se ljudska prava razumiju i zasnivaju kao prirodno pravo na koje se svako, i pobjednik i pobjeđeni, može pozvati. / Čim ideja prava preovlada, može se postupati na taj način da se za istinskom pravdom traga u diskusijama i metodičkim procedurama. / U slučaju potpune pobjede, ono što se za poražene zakonski odlučuje između pobjednika i poraženih do danas je igralo vrlo ograničenu ulogu u događajima o kojima je odlučivala politička volja. Čin političke volje pretvara se u osnov pozitivnog, faktičkog prava, dok u sâmom pravu danas više ne nalazi svoje opravdanje. / Pravo se može primjeniti na krivicu jedino u smislu zločina i u smislu utvrđene političke odgovornosti, ali ne i na moralnu i metafizičku krivicu." (''[[Pitanje krivice]]'')

*[[Karl Marx]]
**"Vaše pravo je samo u zakon pretvorena volja vaše klase, volja čiji je sadržaj dat u materijalnim uslovima života vaše klase." (''[[Manifest komunističke partije]]'')
**"Prvi rad koji sam preduzeo radi rješavanja sumnji koje me bijahu ophrvale bio je kritički pregled [[Hegel]]ove filozofije prava, rad čiji je uvod izašao u "Deutch-französiche Jahrbucher", izdatim u Parizu 1844. godine. Moje je istraživanje dovelo do rezultata da se ni pravni odnosi, ni oblici države ne mogu razumjeti ni iz sebe samih, ni iz takozvanog općeg razvitka ljudskog duha, nego da im je korijen, naprotiv, u materijalnim životnim odnosima, čiju je cjelokupnost Hegel, po primjeru Engleza i Francuza XVIII vijeka, obuhvatio imenom "građansko društvo", a da se anatomija građanskog društva mora tražiti u političkoj ekonomiji." (''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'') 

*[[Karl Olivecrona]]
**"[P]oštovanje prava može nadživjeti uzroke koji su ga, izvorno, stvorili. Drugi uzroci ulaze na scenu i održavaju poštovanje. Kada je pravo postalo dio strukture zajednice, mnogi interesi nastaju oko njega. Ne može se, stoga, staviti po strani bez uzrokovanja značajnog poremećaja."(''[[Pravo kao činjenica]]'')

*[[Kur'an]]
**"Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj mnogo, jer su rasipnici braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan." (''Al-Isra''', 26-27.)

*[[Lama Abu-Odeh]]
**"[H]istorijski gledano, da bi se svo drugo pravo sekulariziralo, porodično pravo je moralo predstavljati granice, izuzetak, ili žrtveno janje sekularizacije. Da bi se porodično pravo zakonodavno reformisalo, da bi ih sekularne sudije progresivno tumačile, ili ih elitne ustavne sudije aktivno štitile, vanjske granice morale su se uvjerljivo definisati zarad vjerske publike koju je teško zadovoljiti. Upravo kroz patrijarhalne proglase o vanjskim granicama, "reformator" dobija legitimitet za njegove ili njene reforme u budnim očima religijskih suparnika." (''Modernizing Muslim Family Law'')

*[[Lav Josifovič Petražickij]]
**"[P]od pravom u smislu posebne klase realnih fenomena podrazumijevat ćemo one etičke doživljaje čije emocije imaju atributivni karakter. / Sve ostale etičke doživljaje, tj. doživljaje sa čistim imperativnim motornim nadražajima - nazivat ćemo moralnim pojavama i svrstavat ćemo ih u moral." (''[[Teorija prava i morala]]'')

*[[Lenjin]]
**"Buržoasko pravo prema raspodjeli proizvoda za ''upotrebu'' pretpostavlja, naravno, neizbježno i buržoasku državu, jer pravo nije ništa bez aparata koji je sposoban da ''prinudi'' na ispunjavanje normi prava. Izlazi da ne samo što u komunizmu ostaje tokom izvjesnog vremena buržoasko pravo, nego čak i buržoaska država bez buržoazije!" (''[[Država i revolucija]]'')

*[[Léon Duguit]]
**"Tako se pravo tvori spontano u [[duša]]ma ljudi." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'') 
**"[[Svijet]] prava nije onaj zatvoreni svijet koji nam predočuju razni juristi, svijet odijeljen od realnosti, idealan svijet, već je to svijet opipljivih činjenica, koje valja razjasniti i rasporediti; to su ljudske volje, koje treba pojmiti u njihovim konkretnim izražajima; to je - društveni učinak, koji one proizvode." (''[[Država, objektivno pravo i pozitivni zakon]]'')

*[[Lon L. Fuller]]
**"[P]ravo je pothvat podređivanja ljudskog ponašanja vladavini pravila. Za razliku od savremenih teorija prava, ovo gledište tretira pravo kao aktivnost i smatra pravni sistem kao proizvod ustrajnog, svrsishodnog truda." (''[[Moralnost prava]]'')

*[[Martti Koskenniemi]]
**"Pravo koje ne bi imalo odmaka od ponašanja država, njihove volje ili interesa ne bi bilo ništa više nego nenormativna apologija, puki sociološki opis. Pravo koje bi temeljilo sebe na principima koji nisu u vezi sa ponašanjem države, njenom voljom ili interesom bilo bi utopijsko, bez mogućnosti realiziranja svog sadržaja na bilo koji način. Da bi pokazao da međunarodno pravo postoji, sa nekim stepenom stvarnosti, savremeni pravnik mora pokazati da je pravo istovremeno i normativno i konkretno - da obavezuje države bez obzira na ponašanje država, njihovu volju ili interese, ali da njen sadržaj ipak može biti određen ukazivanjem na istinsko ponašanje države, njenu volju ili interese." (''[[Od apologije do utopije]]'')

*[[Maurice Hauriou]]
**"Institucija pripada pravu na dva načina, najprije jer se u instituciji i kroz instituciju dešava preobrazba faktičkih stanja u pravna stanja; zatim, zato što je ona izvor dvaju oblika prava, disciplinarnog i statutarnog." (''[[Pregled upravnog prava]]'')

*[[Max Weber]]
**"Pravnik ima tako malen zadatak - dokazati vrijednost onih kulturnih dobara čije je postojanje povezano sa postojanošću prava, koliko ima medicinar dokazati da je vrijedno težiti produženju života u svim okolnostima." (''[[Metodologija društvenih nauka]]'')
**"Sociološko značenje činjenice da neko, prema pravnom poretku države, ima subjektivno pravo jeste da on ima šansu, stvarno obezbjeđenu pravnom normom, da dobije pomoć prinudne mašine za zaštitu izvjesnih (idealnih ili materijalnih) interesa." (''[[Privreda i društvo]]'')

*[[Meša Selimović]]
** "- (...) Je li zločin upitati za brata, ma šta da je učinio! To mi je dužnost, i po božijim i po ljudskim [[zakon]]ima, svako bi mogao da me pljune ako bi se oglušio o to svoje pravo. I sve nas, kad bi se to pravo osporilo. Jesmo li postali životinje, ili gori od životinja?
:: - Riječi su ti teške (...) Na čijoj je strani pravo? Ti braniš brata, ja zakon. Zakon je strog, ja mu služim.
:: - Ako je zakon strog, treba li mi da budemo kurjaci?
:: - Je li kurjački braniti zakon, ili ga napadati, kao ti?" (''[[Derviš i smrt]]'')

*[[Michael A. Reisner]]
**"Kada proizvodne snage prerastu određena sredstva proizvodnje, i kada se ovi drugi pretvore u njihove kočnice i okove koji ih sputavaju, onda se rađa intuitivno pravo pod velom postojećeg tradicionalnog prava. Ponekad ono raste dugo vremena u nesvjesnoj statičnosti. Konačno - kao stvarno pravo postojeće i operativno, definišući psihu date klase - ono se sudara sa pozitivnim pravom (i posebno za zvaničnim pravom) i na tom osnovu sukoba dva prava, odigrava se tragedija pobune i suzbijanja, revolucije i nazadnosti. Svaka klasa nalazi svoje mjesto pod barjakom svog prava: ugnjetavačka klasa drži se autoriteta tradicionalnih simbola, ideja i državne prakse; dok pobunjenička klada zavisi of zahtjeva "pravde" čiji temelji su u filozofiji i moralu i historji, a ne na obzirima historijske nužnosti ili na zakonima sociologije."

*[[Michel de Montaigne]]
**"Kakvo to može biti Dobro, koje je poštovano jučer, ali ne danas, i koje postaje zločin kada pređeš rijeku! Kakva istina se može ograničiti planinskim lancem, postajući laž za svijet s druge strane! Filozofi ne mogu biti ozbiljni kada pokušavaju unijeti sigurnost u Pravo tvrdeći da postoje tako-zvani Prirodni zakoni, trajni i nepromjenjivi, čija se suštinska karakteristika sastoji u njihovoj urođenosti u ljudskoj rasi. Kaže se da postoje tri takva zakona; ili četiri; neki kažu manje, neki kažu više: to pokazuje da je oznaka koju nose sumnjiva kao i sve drugo." (''[[Eseji]]'')

*[[Mihajlo Lanović]]
**"Pravo su svi narodi u sva vremena uvijek nekim pravilom smatrali. Ono je svima i u svako doba bilo stalno nekim propisom. Ono je i danas općenito poznato i priznato kao norma. Zato je i nama, dosljedno onome što smo maločas rekli, neposredni viši pojmovni rod prava tražiti u pojmu pravila, u pojmovnoj skupini norama. Pravo je, dakle, ''pravilo'', pravo je, prema tome, ''norma'' [...] ''Pravo'' je, dakle, ''norma koja određuje što bi trebalo da bude'' [...] ''Pravo'' je, dakle, ''empirijska norma volje''." (''[[Uvod u pravne nauke]]'')

*[[Milijan Popović]]
**"Sa stanovišta jezika izgleda da je najpogodnije da se reijč "pravo" rezerviše samo za pravne norme, pošto se već više od dve hiljade godina termin "pravo" u tom smislu i upotrebljava." (''[[Elementi teorije prava]]'')

*[[Muhammed]]
**"Vama će poslije mene biti oduzimana prava pa se strpite sve dok se sa mnom ne sretnete kod izvora." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1230.)

*[[Neil MacCormick]]
**"Pravo je institucionalni normativni poredak." (''[[Institucije prava]]'')
 
*[[Nigel Simmonds]]
**"Razumijevanje prirode prava je teško postići jer, naizgled, čini se da pravo posjeduje karakteristike koje se ne mogu kombinirati unutar jednog entiteta: pravo je ustanovljena društvena institucija, ali također i upravljajući ideal za takve institucije; aparat organizovane sile, ali također i suprotnost sili; proizvod autoriteta, ali također izvor za bilo kakav takav autoritet." (''[[Pravo kao moralna ideja]]'')

*[[Niklas Luhmann]]
**"Mi sad možemo definisati pravo kao strukturu društvenog sistema, strukturu temeljenu na podudarnoj generalizaciji normativnih očekivanja ponašanja." (''[[Sociološka teorija prava]]'')

*[[Nikola Visković]]
**"Pravo (ili pravni poredak) se definira [...] kao ukupnost prednormativnih pravnih odnosa koji se opravdavaju i proiciraju političko-pravnim ideologijama i prinudno uređuju sistemom pravnih normi na način da se u njima ostvaruju osnovni interesi vladajućih društvenih slojeva." (''[[Pojam prava: prilog integralnoj teoriji prava]]'')

*[[Nikolaj Ziber]]
**"Pravo nije ništa drugo do skup prinudnih normi koje izražavaju tipičan slučaj vršenja ekonomskih pojava, skup koji ima za cilj da preduprijedi i spriječi odstupanje od normalnog toka stvari."

*[[Norbert Hoerster]]
**"[N]e može se promijeniti relanost jednostavno kroz definiciju koncepta. Zakon koji je moralno upitan, ali usvojen u okviru preovladavajućeg pravnog sistema - ne bitno da li ga pravni sistem naziva "valjano pravo" ili ne - posjeduje, odvojeno od svoje nemoralnosti, sve kvalitete koje moralno savršen zakon posjeduje: došao je u postojanje u skladu sa preovladavajućim ustavom. Primjenjuju ga i provode pravni zvaničnici. I ko ga god odbija da poštuje (zbog, recimo, nemoralnosti) mora se suočiti sa uobičajenim posljedicama kršenja prava. Ne možemo se otarasiti svih ovih činjenica odlučujući u korist anti-pozitivističke, moralno nabijene definicije koncepta prava." (''Die rechtphilosophiche Lehre vom Rechtsbegriff'', 1987.)

*[[Paul Vinogradoff]]
**"Čini se da je istina da osnov prava ne pruža jednostrana naredba, već sporazum." (''[[Zdrav razum u pravu]]'')

*[[Patrick Devlin]]
**"[P]ravnici po nuždi prihvataju razlikovanje pravde u skladu s pravom i pravde po meritumu, ili ''ex aequo et bono'', kako ga zovu [...] Mi moramo prihvatiti da je s vremena na vrijeme, ali srećom dosta rijetko, sudija suočen s činjenicom da mora donijeti presudu za koju mu se čini [...] da sadrži previše prava, ali nedovoljno pravde. Kada se to dogodi postoji iskušenje da je smjesa malo promijeni [...] Od najranijih vremena engleski pravni sistem je akomodirao razne instrumente osmišljenje da upletu u pravnu posljedicu i pravdu slučaja [...] Rastezanje prava ili oblikovanje činjenica tako da se uklope u pravo je tradicionalan način na koji sudija svjestno ili nesvjesno - vjerovatno polu-svjesno, i nedopuštajući sebi previše akutnu analizu - stvara prostor za aequum et bonum [...] Na svim sudskim nivoima, u svim pravnim sistemima, pravo je ponekad nategnuto, iako se to možda čini stidljivo." (''[[Sudija (Devlin)|Sudija]]'')

*[[Paulo Coelho]]
**"Svakako je lakše vjerovari u vlastitu [[Dobrota|dobrotu]] nego se suočiti s drugima i boriti se za svoja prava." (''[[Demon i gospođica Prym]]'') 

*[[Petar Ivanovič Stučka]]
**"Pravom se ne nazivaju društveni odnosi uopće, makar i društveni u [[Karl Marx|Marksovom]] smislu, nego cjelovit njihov sistem, i to ne svaki sistem društvenih odnosa nego onaj koji je u interesu vladajuće klase i zbog toga zaštićen s njene strane."

*[[Petar I Petrović Njegoš]] 
**"Vuk na ovcu svoje pravo ima 
::ka tirjanin na slaba čovjeka
::Al' tirjanstvu stati nogom za vrat, 
::dovesti ga k poznanju prava 
::to je ljudska dužnos' najsvetija!" (''[[Gorski vijenac]]'') 

*[[Philip Bobbitt]]
**"Pravo je nešto što ''činimo'', ne nešto što ''imamo'' kao posljedicu toga što činimo." (''[[Ustavno tumačenje]]'')

*Film ''[[Plavuša s Harvarda]]''
**'''Elle''': "Samo ako odem na Harvard mogu povratiti ljubav svog života." 
::'''Elle-jev otac''': "Oh, srećo, tebi ne treba pravni fakultet. Pravni fakultet je za ljude koji su dosadni i ružni i ozbiljni. A ti, dušo, nisi ništa od toga."

*Film ''[[Oldboy]]''
**'''Dae-su Oh''': "Iako nisam gori od zvijeri, zar nemam i ja, također, pravo na [[život]]?"

*[[Otto Kahn-Freund]]
**"[O]dnos između poslodavca i izolovanog zaposlenika ili radnika je tipično odnos između nosioca moći i onoga ko nije nosilac moći. U svom začetku to je čin pokoravanja, a svom vršenju stanje potčinjenosti, koliko god pokoravanje i potčinjavanje bili skriveni tom neizbježnom fikcijom pravnog uma zvanom 'ugovor o radu'. Glavni cilj radnog prava uvijek je bio, a usudit ċemo se reċi uvijek ċe biti, kompenzacijska sila za odupiranje nejednakosti pregovaračke moći koja je inherentna, i mora biti inherentna u radnom odnosu." (''[[Rad i pravo]]'')

*[[Radomir Lukić]]
**"[S]tvar konvencije, uzajamnog dogovora [...] nije činjenica da izvjesne društvene norme imaju državnu sankciju - to je činjenica, koja je, kao i svaka činjenica, nezavisna od konvencije. Ali je pitanje konvencije hoćemo li mi te norme nazvati pravom ili ćemo tim nazivom nazvati i neke druge norme. Bitno je da li postoje norme koje sankcioniše država i norme koje ona nesankcioniše i bitno je zašto postoje jedne i druge, a nije bitno kako ćemo te razne vrste normi nazvati. Naziv je stvar konvencije, zaista." (''[[Teorija države i prava (Lukić)|Teorija države i prava]]'')

*[[Ralf Dreier]]
**"[Pravo je] sveukupnost (1) normi, koje pripadaju ustavu jednog državno organizovanog ili međudržavnog sistema normi, ukoliko je ovaj uglavnom socijalno djelotvoran i pokazuje minimum etičke zasnovanosti ili sposobnosti za etičku zasnovanost, kao i (2) normi koje su na osnovu tog ustava donijete, ukoliko, uzete same po sebi, pokazuju minimum socijalne djelotvornosti ili šanse za djelotvornost i minimum etičkog opravdanja ili sposobnosti za opravdanje."

*[[Richard Quinney]]
**"Krivično pravo je alat države i vladajuće klase za osiguranje preživljavanja u kapitalističkom društvenom sistemu. Kapitalističko društvo ugrođavaju vlastita proturječja, a krivično pravo će sve više pokušavati uspostaviti domaći, unutrašnji red." 

*[[Robert Cover]]
**"Pravo je projekcija zamišljene budućnosti nad stvarnošću [...] [N]ormativno građenje svijeta koje čini "Pravo" nikada nije samo mentalni ili duhovni čin. Pravni svijet je izgrađen samo u onoj mjeri u kojoj postoje obaveze koje živote dovode u pitanje." (''Violence and the Word'')

*[[Roberto Mangabeira Unger]]
**"Pravo je proizvod zbiljskog kolektivnog sukoba, vođenog tokom dugo vremena, između mnogo različitih volja i imaginacija, interesa i vizija." (''What Should Legal Analysis Become?'')

*[[Ronald Dworkin]]
**"Živimo u pravu i posredstvom prava. Ono nas čini onim što jesmo: građani, zaposleni, ljekari, supružnici, oni koji posjeduju stvari. Ono je mač, štit i prijetnja: zahtjevamo svoju zaradu ili odbijamo da platimo rentu, prinuđeni smo da platimo kaznu, utamničeni smo, i sve to stoga što je tako propisao naš apstraktni i eterični suveren, pravo. I mi ''raspravljamo'' o tome što je ono propisalo čak i onda kada u spisima u kojima su, smatra se, zabilježene njegove naredbe i upustva ništa ne piše; tada postupamo kao da nam je pravo promrmljalo svoju presudu, ali odveć tiho da bi se ona jasno čula. Mi smo podanici carstva prava, vjerni sljedbenici njegovih metoda i ideala, koji ograničavaju naš duh dok raspravljamo šta nam, dakle, valja činiti." (''[[Carstvo prava]]'')

*[[Roscoe Pound]]
**"Zadovoljan sam da mislim o pravu kao društvenoj instituciji koja zadovoljava društvene potrebe - tvrdnje i zahtjeve i očekivanja uključena u postojanje civiliziranog društva - davajući efekat koliko može uz najmanje žrtve, onoliko koliko se takve potrebe mogu zadovoljiti ili takvim tvrdnjama dati efekat ustrojavajući ljudsko ponašanje kroz politički organizirano društvo." (''[[Uvod u filozofiju prava]]'')

*[[Rudolf von Jhering]]
**"Trenutna definicija prava je sljedeća: pravo je suma ''prinudnih pravila'' na snazi u državi, i po mom mišljenju je istinita. Dva elementa koje sadrže su ono pravila, i ono realizacije kroz prinudu." (''[[Cilj u pravu]]'') 

*[[Sally Falk Moore]]
**"Ni jedno društvo nije bez prava." (''[[Pravo kao proces]]'')

*[[Stevan Vračar]]
**"[Pravo je] neprekidan proces stvaranja, primjenjiivanja i nastajanja neophodnog skupa instrumenata kojima se određuje i reguliše ponašanje i učešće pojedinaca i grupa u najvažnijim društvenim procesima." (''Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka'')

*[[Stjepan Mesić]]
**"Pravo na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti." (za ''Feral Tribune'')

*[[Theodor Geiger]]
**"Šta je pravo, to jeste, sadržaj za kojeg se čini praktično da se karakterizira rječju "pravo", već je objašnjen u velike detalje: društveni sistem centralno organizovane, široko inkluzivne zajednice, pod uslovom da je ovaj sistem temeljen na aparatu sankcija implementiranog monopolitički od određenih organa." (''[[Prethodne studije u sociologiji prava]]'')

*[[Thomas Henry Huxley]]
**"Ljudski zakon govori nam šta možemo očekivati da će društvo učiniti pod izvjesnim okolnostima; a prirodni zakon nam govori šta možemo očekivati da će učiniti prirodni predmeti pod izvjesnim okolnostima. I jedan i drugi sadrži obavještenja upućena našoj inteligenciji [...] [P]rirodni zakoni nisu uzroci prirodnog poretka, nego jedino naš način da sudimo o onome što smo uspjelo da razumijemo u tom poretku. Kamenje ne pada na tlo usljed zakona (da sve što je teško pada na tlo ako nije poduprto) kao što ponekad ljudi nebrižljivo kažu; ali taj zakon je način da se utvrdi da se tako nešto nepromjenljivo dešava kad su teška tijela na površini zemlje, između ostalog i kamenje, slobodna da se kreću. Prirodni zakoni su ustvari, u tom pogledu, slični ljudskim zakonima koje ljudi prave da bi mogli rukovoditi svojim ponašanjem jedni prema drugima. Ima zakona o plaćanju poreza, i ima zakona protiv krađe i ubistva. Ali pravo nije uzrok zbog koga ljudi plaćaju porez, niti je uzrok njihovog uzdržavanja od krađe i ubistava. Pravo je prosto izlaganje onoga što će se desiti čovjeku ako ne plaća svoj porez, i ako izvrši krađu ili ubistvo." (''Introductory'')

*[[Toma Akvinski]]
**"Pravo je preskripcija osmišljena, usvojena i proglašena sa gledištem ka zajedničkom dobru zajednice, od strane osoba ili tijela osoba odgovornih za [održanje zajedničkog dobra] te zajednice." (''[[Suma teologije]]'')

*[[Toma Živanović]]
**"Pravo (objektivno, pozitivno [u formalnom smislu]) je shodno iznijetom i spajajući navedenim logičkim redom pet obilježja, prinudljiva, ljudske radnje i time društvene odnose uređujuća državna norma." (''[[Sistem sintetičke pravne filozofije]]'')

*[[Tomas Hobs]]
**"Pravo nije ono što je pravedno, nego ono što je naređeno."

*[[Voltaire]]
**"Ja se ne slažem niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do [[smrt]]i braniti tvoje pravo da ih izgovoriš."

*[[Wael Hallaq]]
**"Islamska pravna tradicija usvojila je stanovište da, iako se naš razum treba koristiti u njegovom punom kapacitetu, ''sadržaj'' racionalnog mišljenja mora biti predodređen, transcendentalan i izvan onoga do čega možemo doći kroz naše mentalne sposobnosti. Implicitno u ovom razmišljanju je pretpostavka da ljudi jednostavno ne mogu razumjeti sve tajne svijeta, tako da je pokušaj njegove kontrole sujetan i arogantan. Bog je Onaj koji je stvorio svijet i stoga Onaj koji zna njegove tajne. Mi možemo koristiti naš intelekt u njegovom punom kapacitetu, ali bez Njegove pomoći, mi ćemo previdjeti i nećemo mnogo razumjeti. Sadržaj racionalnosti, u njihovom mišljenju, mora stoga biti predodređen od sveznajućeg Boga, koji je objavio određeni dio znanja kroz Kur’an i protoka. Ova kombinacija, gledana kao brak između razuma i objave, bila je konačni izvor prava. Pravo, drugačije rečeno, bilo je dijete ovog braka."  (''[[Uvod u islamsko pravo]]'')

*[[William Blackstone]]
**"Kako čovjek u svemu apsolutno zavisi od svog Tvorca, nužno je da se u svemu pokorava volji svog Tvorca. Ta volja njegovog Tvorca naziva se prirodnim pravom. Jer, kao što je bog, kad je stvorio materiju i obdario je kretanjem, utvrdio izvjesna pravila o stalnom pravcu tog kretanja, tako je On, kad je stvorio čovjeka i obdario ga slobodnom voljom da sam sobom upravlja u svim oblastima života, postavio izvjesne nepromjenjive zakone ljudske prirode, kojima je ta slobodna volja u izvjesnoj mjeri regulisana i ograničena, i dao čovjeku takođe sposobnost razuma da otkrije smisao tih zakona [...] On je postavio samo takve zakone koji su se zasnivali na onim odnosima pravde koji su postojali u prirodi stvari prije bilo kakvog pozitivnog propisa. To su vječni, nepromjenjivi zakoni o dobru i zlu, kojima se i sam Tvorac pokorava u svim Svojim postupcima, i za čije je otkrivanje On osposobio ljudski razum ukoliko su oni nužni za vođenje ljudskih akcija." (''[[Komentari o zakonima Engleske]]'') 

*[[William Galbraith Miller]]
**"Greška pretpostavljanja da se pravo javlja samo u slučajevima sporova među ljudima, jednako je velika kao kada bi pretpostavili da niko osim dispeptika nema stomak ili jetru." (''[[Predavanja o filozofiji prava]]'')
**"Pravo, kao i jezik, nastaje iz samog društva, i jedno od njegovih prvih djela jeste stvaranja države […] za provođenje subjektivnih prava i dužnosti u skladu sa pravom. Država stvara zakone, ali ne stvara pravo, isto kao što može stvarati barut, ali ne stvara hemijske reakcije." (''[[Činjenice o jurisprudenciji]]'')

*[[William Shakespeare]]
**'''Kejd''': "Tako, gospodo. A sad nek' odu neki
::da sruše hram Savoj, a drugi pravničku školu;
::dole sa svim tim!" (''[[Henri Šesti - drugi dio]]'')

**'''Kasapin''': "Prva stvar koju treba da uradimo
::-poubijajmo sve pravnike!" (''Ibid.'')

*[[Wesley Newcomb Hohfeld]]
**"Subjektivno pravo jeste potvrdni zahtjev nekog protiv drugog, a privilegija je sloboda jednog od subjektivnih prava ili zahtjeva drugog. Slično, ovlaštenje jeste potvrdna "kontrola" nad određenim pravnim odnosom protiv drugog; dok je otpornost sloboda jednog od pravnog ovlaštenja ili "kontrole" drugog povodom određenog pravnog odnosa." (''Some Fundamental Legal Conceptions as Applied in Judicial Resoning'')

*[[Žan Žak Ruso]]
**"Najsnažniji nikada nije dovoljno snažan da gospodari sve vrijeme, osim ako pretvori silu u pravu i pokoravanje u dužnost." (''[[Društveni ugovor]]'')

== Poslovice ==

*[[Latinske poslovice]]
**"Pravo i nepoštenje (prijevara) nikada ne mogu opstati zajedno." (''Ius et fraus numquam cohabitant'')
**"Računati na nesreću i zlu sudbinu [[čovjek]]a, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom."


[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}