Difference between revisions 4487464 and 4487593 on hrwiki

'''Neoliberalni kapitalizam''' je [[politika|političko]]-[[ekonomija|ekonomski]] sustav, koji se temelji na [[slobodno tržište|slobodnom tržištu]] bez državne kontrole.

== Korijeni ==
Škotski ekonomist [[Adam Smith]] začetnik je kapitalističke misli i utemeljitelj većine ideja, koje su prihvaćene u [[neoliberalizam|neoliberalizmu]]. Smith se zalagao za [[laissez faire]] politiku (nemiješanje države u gospodarske poslove). Smatrao je, da će se povećanje bogatstva najbolje ostvariti, ako se poduzetniku ostavi autonomija u donošenju odluka što, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi. Od ideja Adama Smitha, razvile su se ideje klasičnih [[liberal]]a. Neoliberalni kapitalizam zastupa tezu, da će slobodno tržište prirodno dovesti ljude u stanje [[ravnoteža|ravnoteže]] te da će ono, samo ako se [[država]] ne upliće u sfere društva, dovesti do pravedne raspodjele dobara među [[ljudi]]ma i omogućiti gospodarski razvoj. Neoliberalni ekonomisti, smatraju da upliv države, nanosi štetu i da ga treba svesti na najmanju moguću razinu [[privatizacija|privatizacijom]] javnih dobara. 

Kasnije su liberali, zbog pojave i utjecaja [[marksizam|marksizma]] i drugih ogranaka ekonomske misli, koje su zastupale radikalno drugačije političko-ekonomske sustave, ublažili svoj stav i razvili manje drastičan odnos prema državnoj intervenciji. Kapitalistička [[ekonomija]] prolazila je kroz razne faze, u kojima je eksperimentirala s različitim ulogama države na tržištu (uključujući korištenje [[protekcionizam|protekcionizma]]). Neoliberalizam je povratak idejama klasičnih liberala, u prvom redu povratak paradigmi slobodnog tržišta, a neoliberalni kapitalizam je sustav, koji se temelji na toj paradigmi.

Povijesni američki [[kapitalizam]] (18. i 19. stoljeća) temeljio se na neoliberalnom kapitalizmu. [[Margaret Thatcher]] promovirala je tu vrstu kapitalizma u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Iako Velika Britanija nikada nije postala neoliberalno-kapitalistički uređena zemlja, približila se tome obliku državnog uređenja oporavivši britansko gospodarstvo od loših gospodarskih prilika 1970-ih godina.

== Principi ==
U neoliberalnom kapitalizmu, stalna je tendencija prema smanjivanju državnih ovlasti. [[Država]] npr. zamjenjuje državno financirano [[zdravstvo]] i [[školstvo]] privatnim zdravstvenim liječenjem i privatnim obrazovnim ustanovama. Državne [[banka|banke]] i poduzeća privatiziraju se. U nekim državama primjerice privatizirani su i [[zatvor]]i. Osim što predlaže promjenu vlasničke strukture postojećih banaka, poduzeća te zdravstvenih, obrazovnih i ostalih ustanova, neoliberalni kapitalizam zahtijeva kao ključni sastojak, čak i važniji od sâme privatizacije, izrazitu zakonsku i regulatornu jednostavnost osnivanja konkurentnih ustanova i poduzeća te što manji porezni teret. Ideja je da usluge, koje su prethodno pružale javne ustanove, tržišnom utakmicom postanu jeftinije i kvalitetnije.

Neoliberalni kapitalizam smatra da je tržišna utakmica uvijek bolja od gospodarenja države. Neoliberalni kapitalisti zalažu se među ostalim za racionalizaciju i smanjenje socijalne uloge države te javne potrošnje. Bitne odrednice su i [[liberalizacija|liberalizacija]] [[plaća]] i za liberalizacija [[tržište rada|tržišta rada]] (omogućivanje lakšeg zapošljavanja i otpuštanja [[radnik]]a). Težnja je preoblikovanje modela moderne [[socijalna država|socijalne države]] u model dobrovoljne suradnje.<ref>http://hr.scribd.com/doc/123515349/55010516-Prirucnik-Za-Zivot-u-Neoliberalnoj-Stvarnosti Preuzeto 7. travnja 2013.</ref>

== Kritika ==
[[Ideja]] apsolutne [[sloboda|slobode]] u [[gospodarstvo|gospodarstvu]] daje odriješene ruke ograničenom broju bogatih pojedinaca, što postepeno dovodi do kontrole (nekad i [[monopol]]a) nad tim istim [[tržište]]m. Kritičari neoliberalnog kapitalizma smatraju, da nije moguće ostvariti red na tržištu bez direktne i jasne kontrole. Makar neoliberalni kapitalizam zagovara [[otvoreno društvo]], [[liberalna demokracija|liberalnu demokraciju]], slobodu i [[ravnopravnost]] svih građana i jednake šanse za sve, u njemu se najlakše snalaze najbogatiji slojevi društva te dolazi do raslojavanja i sve veće razlike u [[bogatstvo|bogatstvu]] između bogatih i siromašnih te do nestajanja srednjeg sloja. Novonastalo bogatstvo, ne raspoređuje se radnicima, poduzetnicima i narodima, nego se dodaje već nagomilanom [[kapital]]u. U neoliberalnom kapitalizmu, često su građani prepušteni hirovima svjetskog slobodnog tržišta i samovolji nositelja kapitala.<ref>http://www.konsenzus.com/2012/12/02/ideologija-otvorenog-drustva-opijum-za-narode/ Preuzeto 7. travnja 2013.</ref>

Među protivnicima neoliberalnog kapitalizma je [[antiglobalistički pokret]]. Manji broj država u [[svijet]]u opire se idejama neoliberalnog kapitalizma poput: [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], [[Iran]]a, [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Venecuela|Venecuele]], [[Kuba|Kube]] i [[Bolivija|Bolivije]]. Tako se bjeloruska vlast opire privatizaciji, otvaranju tržišta te smanjenju radničkih i socijalnih prava.<ref>http://www.advance.hr/vijesti/zemlja-koja-je-rekla-ne-masovnoj-privatizaciji-i-prodaji-kompanija-strancima-eu-uvodi-nove-sankcije-bjelorusiji/ Preuzeto 7. travnja 2013.</ref>

== Obrana ==
Iako su ideje slobode, [[Liberalizam|liberalizma]] i [[Kapitalizam|kapitalizma]] ponekad kritizirane, detaljnija analiza primjera, koji služe kao kritika, otkriva kako u slučajevima prividnog zakazivanja [[Tržište|tržišta]], zapravo zakazuje država kroz loše zakone koji ili pogoduju već etabliranim poduzećima i bogatim pojedincima ili otežavaju pristup tržištu pojedincima koji bi etabliranim poduzećima željeli [[Konkurencija|konkurirati]]. Takav kapitalizam naziva se [[Rodijački kapitalizam|rodijačkim ili crony kapitalizmom]].<ref>http://mises.org/library/how-world-was-made-safe-crony-capitalism</ref>

Fenomeni kao što je u moderna vremena raslojavanje društva po bogatstvu koje posjeduju te nestanak srednje klase također su fenomeni kojima se sve češće čak i u srednjestrujaškim ekonomskim krugovima uzroci pronalaze u [[Monetarna politika|monetarnim politikama]] središnjih banaka koje su, kako je često slučaj, zakonom etablirani monopoli i nipošto dio neoliberalnog kapitalizma. Primjerice, uspostavu središnje banke [[Karl Marx]] smatrao je kao jedan od deset glavnih koraka odstranjivanja kapitalizma  .<ref>[http://www.jeremiahproject.com/culture/10-planks-of-communism.html]</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Globalizacija]]
[[Kategorija: Ekonomski pojmovi]]