Difference between revisions 5311070 and 5399347 on hrwiki

{{izvor}}
{{stil}}
{{wp+}}

'''Sučić''' (''Szucsics'', ''Sucuch'', ''Sučičići'', ''Sučečići''), stari [[Livno|livanjski]] rod  koji se spominje kao drevna [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|plemićka]] obitelj [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] [[1400.]] godine. Te godine, u darovnici bosanskog kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje Kotromanića]] vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] i njegovu bratu Baoši potpisani su kao svjedoci predstavnici 12 rodova livanjskog područja, a među njima su i Sučečići, i to Dragoš, Stojemar i Juraj iz [[Orguz|Orguza]], sela ispod planine Dinare.

Hrvatski povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] također Sučiće smatra hrvatskom plemićkom obitelji, koja se nekoć zvala Sučečić ili Sučičić. Sučići iz [[Lusnić|Lusnića]] pokraj Livna sačuvali su obiteljsku predaju da su njihovi preci Sučičići iz Orguza, a Sučići iz Grboreza pokraj Livna ispričali su 1961. godine M. Petriću: "Kad su [[Osmansko zauzimanje Bosne|Turci osvojili Bosnu]], knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom pružio im je u Orguzu otpor. Turci ih pobjede, a oni pobjegnu u Dalmaciju. Kasnije se jedan od braće povrati i od njega potječu Sučići na Livanjskom polju." 

Stotinjak godine nakon turskog zauzeća [[Bosna|Bosne]], Sučići su zabilježeni i u [[Poljička republika|Poljičkoj Kneževini]]. "Godine 1599. među svjedocima u Docu Donjem nalazio se i Matijaš Sučić, a 1615. godine zabilježeni su u Dubravi braća Nikola i Stipan Sučić, dok je 1648. godine zapisano da je dužnost poljičkog kneza obavljao Radoš Sučić." U Poljičkom statutu zabilježeno je da je [[12. listopada]]a [[1676.]] godine na skupu "Neka se zna da su se sastali sva poštovana vlastela i poštovani didići na Obliku kod Svetog Jadre, poštovani gospodin veliki knez Pava Sučić, poštovana Vojvoda... Svi ti prije spomenuti rekoše i obvezaše se na vjeru i dušu da će uvijek biti u slozi s ubogima. Ako se nađe koji tko bi bio isključen između braće, to bi se saznalo za čiju nevjeru, bit će nevjernik prema braći i bit će zapisano u Statutu da je nevjernik i da mora platiti glavom. Iz njegove kuće ne smije nitko biti primljen u zbor i u bilo koje vijeće braće i ubogih...".
U istom dokumentu [[1658.]] godine zapisano je da je Sučić (ime mu se navodi) na dan Svetog Arnira "bez razloga odsjekao nos Marku Kuhačiću pa bi kažnjen "da ni on ni itko iz njegove kuće ni od njihova koljena ne može više nikada biti vijećnik ni sudac u poljičkoj župi... ako se pak za njega zauzme da ga se pomiluje treba tog čovjeka ubiti kamenjem i upisati ga u poštovani Statut kao i Sučića." Pošto se [[19. kolovoza]] [[1725.]] godine "otkrilo da Frane Sučić izdaje poštovanu provinciju poljičku, odluči cijeli zbor poštovane provincije poljičke da se zapiše kako ne može biti vijećnik ni on ni itko njegov poslije njega u provinciji poljičkoj." 

U [[Bisko|Bisku]], prema istraživanju A. J. Soldo, Sučići žive još od [[Osmanlije|turskog]] zauzeća livanjskog područja krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] ili su vjerojatno najprije našli utočište u [[Poljička Kneževina|Poljičkoj Kneževini]] pa su odatle stigli u Bisko. Bilo kako bilo u venecijanskom zemljišniku iz [[1709.]] godine je zabilježeno na području Biska, Vojnića i [[Krušvar (Dicmo)|Krušvara]] 14 Sučića obitelji s 99 članova. Jedna je od njih i 12-člana obitelj rodonačelnika roda Akrap harambaše Marka Sučića rečenog Akrap, koji je zapovijedao istoimenom banderijom na području Biska. U popisu vjernika [[splitsko-makarska nadbiskupija|Splitske nadbiskupije]] iz [[1725.]] godine od ukupno 34 obitelji i 177 duša u Bisku su živjela 74 Sučića, organizirana u 13 obitelji, a među njima i 7-člana obitelj harambaše Marka Sučića rečenog Akrap, te kućanstvo Petra Akrapovića Gačića. U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u Biskom je upisana također obitelj [[Harambaša|harambaše]] Marka Sučića Akrapa. Već krajem 17. stoljeća dio Sučića, među njima i oni što imaju obiteljski nadimak Akrap, napuštaju Bisko i u potrazi za pašnjacima za svoja stada nova prebivališta nalaze u naseljima na obroncima [[Kamešnice (a|Kamešnice]] ([[Voštane]]). Dio ih se vraća i u Tursku (Buško blato, Duvno, Livno, Kupres, [[Buško jezero|Buško blato]], [[Duvno]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Travnik]]). Dana 14. studenog 1697. godine ostalo je zapisano da je opći [[providur]] zabranio harambaši Petru Sučiću akrapu, Ivanu Tadiću i još nekim stanovnicima Biska da ometaju korištenje mlina na [[Cetinia|Cetini]], koji je bio u vlasništvu filipina, redovnika Svetog Filipa Nerija iz [[Split]]a.

Nadalje, prema: "Bački [[Bunjevci]] i [[Šokci]]", autora [[Ante Sekulić|Ante Sekulića]] iz 1989., navodi se "Čuveni subotički kapetan [[Luka Sučić]] vodio je bunjevačke bojovnike u borbi protiv Turaka u Bačkoj (1687—1688), a rođen je u Albani u Bosni (oko 1648). Ta »Albana« nije ništa drugo nego »Bila kod Livna«, a Sučići su stari hrvatski plemići upravo iz tog kraja i nemaju nikakve veze s romanskim polunomadskim stočarima.".

Dakle, potvrdu plemstva obitelji Sučić zadobio je zapovjednik [[Subotica|Subotice]] i graničarski kapetan Luka Sučić [[1690.]] godine. Plemstvo je potvrđeno u [[Bačka županija|Bačkoj županiji  ]] [[1718.]] godine. Prema darovnici o [[Pačir]]u dobili su [[1810.]] godine pridjevak ''de Pascer''. Začetnik obitelji Luka Sučić porijeklom je iz Bosne i bio je predvoditelj seobe u 17. stoljeću. Potomci ove obitelji žive u Subotici i [[Zagreb|Zagrebu]], bilo kao Sučić, bilo kao Sučić-Pačirski.

Hrvatska obitelj Sučića u Bačkoj spada u drugu skupinu hrvatskog plemstva u Bačkoj. To su obitelji koje su plemstvo zadobile od 1690. do 1699. godine.<ref name="vrilo">[http://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/razno-povijest.htm ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo]</ref> Među njima su obitelji: [[Barašević]], [[Marković]], Sučić, [[Vidaković]], [[Vujević]], [[Manić]], [[Grškalović]], [[Kajić]], [[Đelmiš]], [[Šišković]]. <ref name="vrilo"/>

"Ima dosta prezimena koja su široko rasprostranjena među [[Srbi|Srbima]], kao i nešto hrvatskih. Ono što mi je upalo u oko su prezimena [[Kaić]] i Sučić. To prezime nose najuglednije katoličke porodice (lekari, učitelji i trgovci) u Livnu i Srednjoj Dalmaciji, a za njih se smatralo da su poreklom iz Crne Gore, kao i tamošnji Srbi (neko izumrlo pleme Španja). Ovo govorim po kazivanju jednog doktora po prezimenu Sučić, koji je čačkao etnologiju tog kraja." 
Inače to pleme Španja zajedno sa plemenom Dalmata su pripadale (starim pre-Slavenskim) Ilirskim stanovnicima južnog Dalmatinskog primorja.

(contracted; show full)* http://www.croatia.ch/tjedan/050613b.php
* [http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=788.0 cro-eu.com]
* [http://buhovo.blog.hr/ buhovo.blog.hr]
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo u Bačkoj]]
[[Kategorija:
PHrvatska prezimena]]