Difference between revisions 5782912 and 6165124 on hrwiki

{{esej}}
{{Podjela}}
Prodaja je vezana za kupnju. Ako netko nešto prodaje onda to netko istodobno kupuje. Stoga su prodaja i kupnja čin razmjene neke [[roba|robe]] na [[tržište|tržištu]]. Prodaja, shvaćeno sa stajališta [[marketing|marketinga]]a, ima zadaću da proizvedenu robu donese na tržište i ostvari ponudu, proda robu kupcima i na taj način, razmjenom za novac, po tržišnoj cijeni, pokrije troškove i ostvari dobit (profit). Prodaja kao funkcija, kao služba i kao politika postojala je prije negoli je nastala koncepcija marketinga. Njezina je zadaća oduvijek bila da ponudi kupcu proizvedenu robu, zatim da je razmijeni za novac, te putem nje ostvari [[dobit]]. Nastankom marketinga kao suvremene poslovne zamisli prodaja izvršava svoje zadaće, ali (contracted; show full)
=== Prodaja putem pošte === 
Razvija se nov sustav prodaje bez klasičnih [[prodavaonica]], a putem pošte. Prodajna organizacija ima velika skladišta izvan grada (niski troškovi izgradnje), dobro sortirana roba nižih cijena, nudi se putem [[katalog
|kataloga]]a.

== Cijena i oblikovanje cijena ==

Cijena je renta, [[kamata]], provizija, honorar, putarina, premija, taksa, napojnica ili čak kazna za napravljeni prekršaj. Ona predstavlja bitan elemenat donošenja odluke o kupovini i konkurentnosti među poslovnim subjektima. U širem značenju, cijena je ukupnost vrijednosti koju je kupac spreman razmijeniti za koristi koje ima od posjedovanja ili upotrebe određenog proizvoda ili usluge. To je vrijednost proizvoda ili usluge koja se na tržištu izražava u novčanom obliku. Znaći radi se o uzajamnoj razmjeni vrijednosti između kupca i prodavača. Cijena može biti izuzetno pogodan instrument marketinške politike. Općenito gledano, [[politika|politiku]] cijena moramo voditi vrlo razumno i prateći tržišna kretanja i tržišne promjene. Pri tome valja imati na umu činjenicu da je cijena instrument politike marketinga pa ju treba skladno primjenjivati uz ostale instrumente marketinškog spleta. Cijena je jedini element marketing miksa koji se odnosi na [[prihod|prihode]]e, poduzeće se može brzo u relativno kratkom vremenu promijeniti, prilagoditi promjenama potražnje ili ponašanju konkurecije. Postojane cijene nisu privlačile pažnju ljudi: isto tako, oni su prihvatili njihova   kretanja, koja su im išla u korist; ali, suprotna kretanja izazvala su otpor i prigovor njihovoj opravdanosti. Dakle, kod ovog pregleda različitih pristupa u teoriji cijena možemo zaključiti da je kod nekih ekonomista bila dominantna težnja da pronađu objašnjenja objektivnog obrazovanja i kretanja cijena, dok su drugi tražili bolje sisteme i međusobne odnose cijena da bi se postigli određeni ekonomski ciljevi. 
== Određivanje cijena na monopolističkom tržištu ==
Monopolistička konkurencija je oblik tržišta nesavršene konkurencije. [[Monopol|Monoplistička]] konkurencija je takav oblik tržišta u kojem ima mnogo prodavatelja sličnog, ali ne istovjetnog proizvoda. Monopolistička konkurencija susreče se najčešće u gospodarskim granama kao što su [[trgovina]] na malo i usluge, te u nekim industrijskim granama (tekstilna industrija, prerada hrane, ugostiteljstvo), a na lokalnoj razini primjeri monopolističke konkurencije jesu frizerski i kozmetički saloni, ljekarne, pizzerije, prodavaonice cipela i sl. S obzirom na to da u monopolističkoj konkurenciji svako [[poduzeće]] prodaje donekle razlićit proizvod, to svako poduzeće ima „svoju“ cijenu za takav proizvod.
== Određivanje cijena na oligopolskom tržištu == 
[[Oligopol]] se kao model proizvodnog i tržišnog ponašanja vezuje za konkretnu borbu nekoliko učesnika. Najvažnija posljedica ove brojčane karakteristike je opadajuča krivulja potražnje za proizvodom svakog pojedinog proizvođaća. Oligopol je takav oblik tržišta u kojem dominira mali broj prodavatelja istog ili sličnog proizvoda. UkoliAko se na tržištu nalaze samo dva prodavatelja, tada imamo duopol. Ako nekoliko proizvođača prodaje isti proizvod tada na tržištu postoji čisti oligopol. UkoliAko je [[proizvod]] koji se prodaje donekle različit tada na tržištu postoji diferencijalni oligopol. Osnovna karakteristika ove tržišne strukture je da je ulazak u granu moguć, ali je ipak dosta otežan, naročito na kratki rok. Kada jedno poduzeće poduzme mjere u pravcu smanjenja cijene ili povećavanja izdataka za [[reklama|reklamu]], druga poduzeća moraju pratiti svojim aktivnostima dotićno poduzeće   ako ne žele izgubiti dio tržišta. To znači da je konkurentnost među poduzećima u oligopolu značajna, te da je zbog tako visokog stupnja međuzavisnosti donošenje poslovnih odluka daleko složenije nego kod drugih oblika tržišne strukture.

== Zaključak ==
Svrha prodaje je da proda proizvode po što većoj cijeni uz što niže troškove. Na prodaju bitno utjeće promocija proizvoda, brend, tehnologija, kupčeva moć. Također kroz prodaju se vrši i oblikovanje cijena. Cijene moraju biti dobro usklađene sa proizvodom i njegovim karakteristikama te promocijom i distribucijom. Ulaganjem u promociju poduzeća vrše pritisak na konkurente. Poduzeća često, naglašavajući važnost cijene za pozicioniranje, svoje proizvode pozicioniraju preko njihove cijene, da bi zatim ostale elemente marketing miksa bazirali na cijeni za koju smatraju da je na tržištu mogu postići. U poduzeću se prvo pristupa kreiranju proizvoda, određuju se troškovi proizvodnje i ostali troškovi, pa se sagledava da li se po takvoj cijeni proizvod može prodati. 

== Izvori ==
[http://www.scribd.com/doc/68521608/Tihomir-%C4%8Culjak-Osnove-globalnog-gospodarstva Osnove globalnog gospodarstva,   autor Tihomir Čuljak]

== Literatura ==
Dragomir Mađerić, Fedor Rocco: Marketing, 6.izdanje, Školska knjiga, Zagreb., 2003.

Smiljan Jurin, Jasminka Šohinger: Teorija tržišta i cijena, 2. dopunjeno izdanje, Globus, Zagreb.

[[Kategorija:Prodaja]]