Revision 4209854 of "Mihovil Lovrić" on hrwiki{{Infookvir životopis
| ime = Mihovil Lovrić
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| rodno_ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[1897.]]
| smrt = listopad, [[1976.]]
| uzrok_smrti = [[davljenje]]
| posljednje_počivalište = [[Baška]]
| prebivalište =
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| etnicitet =
| državljantvo =
| poznat_po =
| obrazovanje =
| poslodavac = [[II. gimnazija (Zagreb)|II. gimnazija]] pa [[Nadbiskupaska klasična gimnazija (Zagreb)|Nadbiskupska klasična gimnazija]] u Zagrebu
| zanimanje = [[profesor]] i [[istraživač]]
| godine_rada =
| plaća =
| bogatstvo =
| titula = [[profesor]]
| mandat =
| prethodnik =
| nasljednik =
| stranka =
| odbori =
| vjera = [[rimokatolik]]
| visina =
| supruga = [[Dragica Lovrić]]
| suprug =
| partner =
| djeca = [[Andrija-Željko Lovrić]] i [[Lucija Lovrić]]
| roditelji = [[Gašpar Lovrić]]
| rođaci =
| web =
| potpis =
| napomena =
}}
'''Mihovil Lovrić''' ili ''Mitjel Yoshamya'' ([[Baška]], [[1897. ]] – [[Baška]], listopad, [[1976.]]) bio je profesor povijesti, zemljopisa i njemačkog jezika u [[II. gimnazija (Zagreb)|II. gimnaziji]] i [[Nadbiskupska klasična gimnazija (Zagreb)|Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb|Zagrebu]] i istraživač hrvatske povijesti izvan [[zacrtani okvir|okvira zacrtanih]] od strane vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ)]], zbog čega ga je ubila [[Služba državne sigurnosti]].
== Djetinjstvo i ime ==
Rođen je u obitelji imućnog brodovlasnika i trgovca, [[Gašpar Lovrić|Gašpara Lovrića]], vlasnika kuće od 200-ak kvadratnih metara u središnjoj ulici [[Baška|Baške]], skladišta u središtu [[Senj|Senja]], dvaju trgovačkih broda, nekoliko barki za razonodu, zemljišta itd. [[Obiteljsko ime]] – ne prezime – ove obitelji je ''Yoshamya''. Obitelj je nazvana po roditeljima [[Gašpar Lovrić|Gašpara Lovrića]], supružnicima hrvatu [[Joša Lovrić]] i [[Baška|bašćanskoj]] talijanki [[Mia Milazi]].
Na [[Baška|bašćanskoj]] [[čakavski|čakavici]] Mihovil je ''Mitjel''.
== I. svjetski rat i putovanja Azijom i istočnom Europom ==
Po izbijanju [[I. svjetski rat|I. svjetskog rata]], unovačen je u vojsku [[Austrougarska monarhija|Austrougarske monarhije]] pa poslan na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočno bojište]]. Kako se odbijao boriti za [[Austrougarska monarhija|Austrougarsku monarhiju]], prvog dana na prvoj crti bojišnice predao se [[Ruska carska vojska|Ruskoj carskoj vojski]], koja ga je zarobila i odvela južno od [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] na prisilni rad.
Po završetku [[I. svjetski rat|I. svjetskog rata]], počeo se vraćati kući, proživjevši i [[Listopadski ustanak]], putem posječujući muzeje i povijesna mjesta a dulje vrijeme je proučavao arheološko iskapanje upravo otkrivene civilizacije [[Urartu]].
U [[Hrvatska|Hrvatsku]] je stigao 1921. ili 1922.
== Smrt ==
Prema izjavama njegove kćeri – [[Lucija Lovrić|Lucije Lovrić]], njegov tajni rad je tijelima javne vlasti odao njegov sin – [[Andrija-Željko Lovrić]] – kojega je neovjerenom oporukom izvlastio od imovine vrijedne više milijuna kuna zbog zlostavljanja obitelji.
Predhodno smrti, na ulici su mu se počele obraćati nepoznate osobe. Zbog sumnje kako su vlasti postale svjesne njegovog tajnog rada, spalio je sve svoje rukopise pisane od 1945. do 1975.
Tijekom boravka u [[Baška|Baški]] u listopadu, 1976., otišao je na sastanak s neidentificiranom osobom ili osobama. Nekoliko dana kasnije, njegov je leš nađen u moru. Na lešu su bili vidljivi tragovi davljenja a iz pluća nije izlazila voda. [[Sekretarijat unutarnjih poslova]] zabranio je obdukciju i kao uzrok smrti naveo utapanje.
== Izvori ==
{{Izvori}}
* ''„Šematizam Zagrebačke Nadbiskupije“'', Nadbiskupski duhovni stol, 1966.
* [[Stipan Budimir]], dipl. ing.: ''„Zabranjeni dokumenti i iztraživači hrvatske etnogeneze progonjeni u Jugoslaviji“'', ''„Staroiransko podrijetlo Hrvata“'', Kulturni centar pri Veleposlanstvu [[Islamska Republika Iran|Islamske Republike Iran]], [[Zagreb]]-[[Teheran]], 1999.; ISBN: 953-6301-07-05.
* V, Matoković i Z. Sincek: ''[http://www.hic.hr/dom/310/dom08.htm "Hrvati imaju pravo na istinu o vlastitom podrijetlu"]'', [[Dom i svijet]], broj 310., [[Hrvatski informativni centar]], 18. rujna, 2000.
* [[Mladen Lojkić]], dipl. ing.: ''[http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/od-pradomovine-do-domovine/ „Od pradomovine do domovine“]'', [[Posavski vremeplov]], veljača, 2010.
* dr. sc. [[Stjepan Murgić]]: ''[http://www.slideshare.net/emilcic/hrvatsko-podrijetlo-hrvata/ „Hrvatsko podrijetlo Hrvata“]'', Buje, 23. rujna, 2010.
* prof. dr. sc. [[Ivan Biondić]]: ''„[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/biondi-ivan/7209/ Tanajske ploče – europski identitet Hrvata]“'', Portal [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskoga kulturnoga vijeća]], 22. studenoga, 2010.
* [[Lucija Lovrić]], dipl. ing.: ''„Izjava“'', [[Zagreb]], kolovoz, 2011.: [[:File:1. stranica izjave Lucije Lovrić o Andriji-Željku Lovriću.jpg|1. stranica]], [[:File:2. stranica izjave Lucije Lovrić o Andriji-Željku Lovriću.jpg|2. stranica]].
== Vanjske poveznice ==
* [[Neven Lovrić]]: ''[http://www.catoutofthebag.info/1/1/ "Cat out of the Bag 1, 1<sup>st</sup> Revision"]'', [[Austrija]], 26. rujna, 2012.
{{GLAVNIRASPORED:Lovrić, Mihovil}}
[[Kategorija:Istraživači]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]All content in the above text box is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike license Version 4 and was originally sourced from https://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4209854.
![]() ![]() This site is not affiliated with or endorsed in any way by the Wikimedia Foundation or any of its affiliates. In fact, we fucking despise them.
|