Revision 5372064 of "Hrvatski kraljevi (serija)" on hrwiki

{{izdvojeni članak|listopad 2015.}}
{{Infokvir TV serija |
  | ime_serije = Hrvatski kraljevi
  | orig_naslov = 
  | veličina = 280px
  | slika = Logo (HK).PNG
  | natpis_pod_slikom = 
  | format_serije = dokumentarno-igrana serija
  | trajanje_epizode = 1. ~ 44, 2. ~ 42, 3. ~ 43, 4. ~ 43, 5. ~ 43, 6. ~ 40, 7. ~ 36 minuta
  | autor = [[Domagoj Burić]]
  | glumci = [[#Glumačka postava|naturščici]]  
  |   država = {{ZD+X/H|HRV}}
  | tv_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]]
  | u_hrv = [[HRT 1]] i [[HRT plus]]
  | ostale_kuće = [[Viasat History]]
  | početak_serije = [[14. listopada]] 
  | kraj_serije = [[25. studenog]] [[2011.]]
  | broj_epizoda = 7
  | web_stranica = http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf
  | imdb_id = 2348392
}}

'''Hrvatski kraljevi''' naziv je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-[[Igrani film|igrane]] [[TV serija|televizijske serije]] u produkciji Znanstveno-obrazovnog programa [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. Serija se sastoji od sedam epizoda i tematski obrađuje najranije razdoblje [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], odnosno vrijeme narodnih vladara iz domaće dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]] od početka [[9. stoljeće|9.]] do kraja [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje [[Dolazak Hrvata|doseljenja Hrvata]] na današnje prostore.

== Sadržaj ==
=== Prva epizoda: Ljudevit i Borna, Vladislav, Mislav ===
[[Datoteka:Ljudevit Posavski (HK).jpg|mini|[[Ljudevit Posavski]] sudjeluje u paljenju sela.]]

U prvoj epizodi obrazovno-igrane serije Hrvatski kraljevi prikazani su početci [[srednjovjekovna hrvatska država|hrvatske države]]. Početak je 9. stoljeća, kada se [[Panonska Hrvatska (kneževina)|panonski knez]]  [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] pobunio protiv [[franačka|Franačkoga Carstva]]. [[Franci]]ma se pridružio dalmatinski knez [[Borna]], koji se s Ljudevitom [[Ljudevitov ustanak|sukobio na rijeci Kupi]]. S tom bitkom započinje prva epizoda. Prikazan je rat između Ljudevita i Borne, te kako je [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatska kneževina]] započela svoje prve godine života. Bornu je naslijedio nećak [[Vladislav]]. Prikazan je i hrvatski knez [[Mislav]] i njegova flota presretača, koja je radila velike probleme [[Mlečani]]ma.<ref name="TV Profil">[http://tvprofil.net/show/1642706/hrvatski-kraljevi TV protifl.net - Hrvatski kraljevi]</ref> 

[[Datoteka:Seljaci 1 (HK).jpg|mini|lijevo|Starohrv. seljaci pripremaju obrok.]]
U ovoj epizodi, kao i u svim ostalima, prati se život sedmorice simpatičnih hrvatskih seljaka iz 11. stoljeća, kroz čije dogodovštine je prikazan svakodnevni život [[srednji vijek|Srednjega vijeka]]. U ovoj epizodi, kovač Zula je teško ozlijedio lice u bitki, a život mu je spasio njegov bratić Tvrdan, seoski travar. Isto tako, jedan od sedmorice, Radovan, u [[Split]]u je doživio neugodnost - lokalna građanka na glavu mu je izlila sadržaj noćne posude, jer tada uglavnom nije bilo zahoda, pa su se sadržaji noćnih posuda jednostavno izlijevali na ulicu.<ref name="TV Profil" />

=== Druga epizoda: Trpimir, Domagoj ===
[[Datoteka:Trpimir (HK).jpg|mini|Knez [[Trpimir]]]]
Druga epizoda započinje prvim vrhuncem [[srednjovjekovna hrvatska država|hrvatske države]] – vremenom velikoga vladara, kneza [[Trpimir]]a. Prikazana je njegova bitka s [[Bizant]]om, u kojoj je pobijedio vojsku moćnoga Carstva, te njegove druge pobjede, poput one protiv Bugara. Trpimir je prikazan i kao veliki mecena Crkve i kulture uopće, a o njemu je pisao i tadašnji filozof i disident [[Gottschalk]], koji je neko vrijeme proveo na Trpimirovu dvoru. Trpimir je prvi vladar koji se naziva "[[hrvatski knezovi|dux Chroatorum]]" - [[Primorska Hrvatska (kneževina)|knez Hrvata]].<ref name="TV Profil" /> 

[[Datoteka:Domagoj (HK).jpg|mini|lijevo|Knez [[Domagoj]] - [[Domagoj Burić]]]]
Nadalje, prikazan je knez [[Domagoj]], kojega su Mlečani nazvali "najgorim knezom Slavena". Ovaj svojeglavi i agresivni hrvatski knez ratovao je na sve strane, pa je tako sudjelovao i u opsadi talijanskoga [[Bari]]ja, koji su tada u rukama držali Arapi – što je prikazano spektakularnim scenama opsade. Osim toga, jedan od sedam seljaka, Ljutiša, u ovoj epizodi pao je u dužničko ropstvo [[Petar Crni|Petra Crnog]], a njegovi prijatelji su ga spasili od ropskoga rada.<ref name="TV Profil" />

=== Treća epizoda: Zdeslav, Branimir, Muncimir ===
[[Datoteka:Branimir (HK).jpg|mini|Knez [[Branimir]] nadgleda klesanje.]]

Treća epizoda započinje ubojstvom kneza [[Zdeslav]]a, Trpimirova sina, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Kneževsku stolicu zadobiva [[Branimir]], jedan od najvažnijih vladara ovoga doba. Prikazan je prvi kulturni procvat Hrvatske - Branimir je ostavio čak pet kamenih natpisa sa svojim imenom, što je iznimno velik broj, kojim se gotovo nijedan europski vladar toga doba ne može podičiti. U Branimirovo vrijeme u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvatskoj]] se grade mnoge crkve, neke od njih i vrlo monumentalnih dimenzija. Osim toga Branimir vodi uspješnu vanjsku politiku - [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] šalje mu pismo u kojemu blagoslivlja kneza i njegov narod, što je jedan od najvažnijih dokumenata u hrvatskoj povijesti.<ref name="TV Profil" /> 

[[Datoteka:Crkva sv. Spasa.jpg|mini|lijevo|Rekounstrukcija monumentalne [[Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine|crkve sv. Spasa]], [[Starohrvatska umjetnost|najimpozantnije građevine]] [[srednjovjekovna hrvatska država|hrvatskog srednjovjekovlja]], podignute u vrijeme Branimira.]]
U istoj epizodi prikazan je i knez [[Muncimir]], koji je također vodio vrlo energičnu vanjsku politiku, pa se tako upleo čak i u previranja u susjednoj Srbiji, te je na svoj dvor primio prognane srpske prvake. Sedmorica seljaka u ovoj su epizodi kušali [[grah]], relativno novu namirnicu koja je u Europu prodrla tek u 10. stoljeću te je, čini se, utjecala čak i na arhitekturu tog vremena. Kroz dogodovštine sedmorke prikazano je i srednjovjekovno alkoholiziranje, ali i sklonost nasilju, koje je bilo uobičajen dio tadašnje političke i narodne kulture - seljaci su se dvaput međusobno potukli.<ref name="TV Profil" />

=== Četvrta epizoda: Tomislav, Trpimir II., Krešimir I., Miroslav, Mihajlo Krešimir II. ===
[[Datoteka:Splitski crkveni sabor (HK).jpg|mini|[[Tomislav]], [[splitski crkveni sabori|Splitski crkveni sabor]]]]
U ovoj epizodi prikazana je možda najveća današnja nacionalna ikona iz onoga doba - kralj [[Tomislav]]. Prikazana je [[Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine|njegova bitka protiv Bugara]], u kojoj ih je do nogu potukao, te njegova uspješna politika prema bizantskim [[Tema Dalmacija|dalmatinskim gradovima]]. Kralj Tomislav je, čini se, bio [[Hrvatsko Kraljevstvo|prvi hrvatski vladar]] koji je na neki način upravljao dalmatinskim gradovima. Prikazani su [[splitski crkveni sabori]] 925. i 928. godine, na kojima je, osim Tomislava, sudjelovao i ninski biskup [[Grgur Ninski|Grgur]], ali i [[zahumlje|zahumski]] knez [[Mihajlo Višević]].<ref name="TV Profil" /> 

[[Datoteka:Tomislav (HK).jpg|mini|lijevo|[[Tomislav]] promatra svoju flotu.]]
Tomislava je naslijedio sin [[Trpimir II.]], a Trpimira sin [[Krešimir I.]] koji je imao dva sina. Nakon njegove smrti, uslijedio je [[građanski rat]] oko prijestolja sredinom 10. stoljeća, koji je završio zbacivanjem i pogubljenjem kralja [[Miroslav]]a te dolaskom na vlast njegova brata [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]], kojemu je u vojnoj kampanji pomogao prvi imenom poznati hrvatski ban [[Pribina]]. Sedmorka je u ovoj epizodi hodočastila u sjevernotalijanski grad [[Cividale]], a kroz njihovu priču rečen su važne i zanimljive stvari o srednjovjekovnim hodočašćima.<ref name="TV Profil" />

=== Peta epizoda: Držislav, Svetoslav, Gojslav, Krešimir III., Stjepan I., Petar Krešimir IV. ===
[[Datoteka:Stjepan Držislav (HK).jpg|mini|[[Stjepan Držislav]] i njegova žena]]
[[Datoteka:Stjepan II. (HK).jpg|mini|lijevo|Krundiba kralja [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepana I.]]]]
U ovoj epizodi prikazano je doba [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]], prvoga hrvatskog vladara koji je nosio naslov kralja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatske i Dalmacije]]. Nakon duge i stabilne Držislavove vladavine, trojica njegovih sinova, [[Svetoslav Suronja|Svetoslav]], Krešimir i [[Gojslav]], sukobili su se oko prijestolja. Svetoslava su braća zbacila s prijestolja i vladali su kao sukraljevi do Gojslavove smrti. Tada je [[Krešimir III.]] postao jedini kralj. Njega je naslijedio sin, [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I.]]<ref name="TV Profil" />

[[Datoteka:Svetoslav (HK).jpg|mini|lijevo|[[Svetoslav Suronja|Svetoslava]] su braća svrgnula.]] 
U ovoj epizodi također je prikazan i jedan od najvećih hrvatskih vladara, [[Petar Krešimir IV.]], njegova moćna flota te procvat umjetnosti i kulture u njegovo vrijeme. U ovoj epizodi, prikazane su nove dogodovštine sedmorice hrvatskih seljaka. Oni su od seoskog župnika iz zaleđa [[Kozjak]]a, kojega su smetala praznovjerja njegovih župljana, dobili nalog da posijeku sveto drvo starih Slavena. Radili su kao najamni radnici na obnovi krovišta [[solin]]ske bazilike, a u slobodno vrijeme [[ribolov|ribarili]], što je za njih, stanovnike zaleđa, bilo novo iskustvo.<ref name="TV Profil" />

[[Datoteka:Zvonimir (HK).jpg|mini|Kralj [[Dmitar Zvonimir]]]]

=== Šesta epizoda: Zvonimir, Stjepan II., Petar Snačić, ugarsko pokoravanje Hrvatske ===

Epizoda počinje veličanstvenim prizorom krunidbe kralja [[Zvonimir]]a u solinskoj [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|bazilici Svetih Petra i Mojsija]]. Ovaj je kralj jedan od najvećih vladara u [[hrvatska povijest|hrvatskoj povijesti]]. Sklopio je ugovor s papom [[Grgur VII.|Grgurom VII.]], koji mu je poslao krunu i žezlo. Oženio se ugarskom princezom [[Jelena Lijepa|Jelenom Lijepom]] i vodio je vrlo aktivnu vanjsku politiku.<ref name="TV Profil" /> 

[[Datoteka:Petar Snačić (HK).jpg|mini|lijevo|Zadnji narodni kralj [[Petar Snačić]]]]
Gledatelji su saznali koliko ima povijesne istine, a koliko mitologije u priči o [[Ljetopis_popa_Dukljanina#Legenda_o_smrti|ubojstvu kralja Zvonimira]]. Prikazane su i posljednje godine narodne dinastije (boležljivi [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]]), kako [[Ugarska|Ugari]] pokoravaju Hrvatsku te pogibiju kralja [[Petar Snačić|Petra Snačića]] u legendarnoj [[Bitka na Gvozdu|bitki na Gvozdu]]. U ovoj se epizodi oženio jedan od sedam seljaka - Žitimir. Kroz priču o njegovu vjenčanju rečeno je mnogo toga o položaju žene u Srednjemu vijeku, te o srednjovjekovnoj seksualnosti.<ref name="TV Profil" />

=== Sedma epizoda: podrijetlo, pradomovina, doseljenje i pokrštenje Hrvata ===
[[Datoteka:Konstantinopol (HK).jpg|mini|Pad sa zidina [[Konstantinopol]]a]]
[[Datoteka:Višeslavova krstionica (HK).jpg|mini|Pokrštavanje poganske slavenske elite poklopilo se s priznavanjem vrhovne franačke vlasti. Najbolji, najljepši, ali i najkontroverzniji dokaz tome jest monumentalna [[Višeslavova krstionica]] za krštenje odraslih ljudi potpunim uranjanjem u svetu vodu.]]
Na početku 7. stoljeća, točnije 626. godine, [[Bizantsko Carstvo]] našlo se na rubu propasti. Raznolika vojska predvođena [[avari|avarskim]] kaganom Bajanom opsjedala je [[Konstantinopol]]. Iako nisu uspjeli osvojiti dobro utvrđen grad na Bosporu, uspjeli su na dulje vrijeme prekinuti sve doticaje dotadašnjih istočnih provincija sa središnjom vlasti. Upravo u takvim okolnostima počinje proces formiranja jedne drugačije društvene zajednice na prostoru bivših rimskih provincija [[Panonija|Panonije]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]]. Romanski starosjedioci povukli su se u utvrđene gradove na obali, a što se događalo u golemom području od dalmatinskog zaleđa do rijeke Drave može se samo nagađati.<ref name="Rizmaul">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Hrvatski vojnik - Hrvatski kraljevi: Tko su Hrvati?]</ref>

[[Datoteka:Dolazak Hrvata (HK).jpg|mini|lijevo|U epizodi je opisana sličnost hrvatske legende o [[Dolazak Hrvata#Sličnost s Česima|doseljenju (pet braće, dvije sestre) s českom]].]]
[[Podrijetlo Hrvata|Tko su bili]] i kako i kada su [[dolazak Hrvata|Hrvati došli]] gotovo je nemoguće utvrditi. Postoje razne teorije, ali nijedna nema pouzdane i nepobitne dokaze. Avari nisu imali potrebu ni želju, a Bizant moć ujediniti slabo povezana slavenska plemena. Takva težnje iz središta moći pojavljuju se tek pod franačkim utjecajem u 9. stoljeću i poslije. [[Pokrštenje Hrvata|Pokrštavanje]] je također bilo dugotrajan proces. Dolazilo je u valovima i to uz potporu središnje državne vlasti. Iz toga se izvlači zaključak da su Hrvati, tj. [[hrvatski knezovi]], znak križa prihvatili od [[Franci|Franaka]].<ref name="Rizmaul" /> 

S druge strane, Rim i papinstvo nikada nisu odustali od želje za duhovnom vlašću nad dalmatinskim gradovima. Stoga su, čim se ludilo nomadskih navala stišalo, obnovili svoju vlast u mnogim dalmatinskim mjestima, posebno [[Split]]u čiji je nadbiskup [[Ivan Ravenjanin]] vjerojatno najvažniji duhovno-politički subjekt u tristo godina bezvlađa na prelasku iz staroga u srednji vijek.<ref name="Rizmaul" />

== Teme ==

=== Bitke ===

U seriji je posebna pozornost posvećena [[bitka]]ma. Iako su pojedinosti bitaka iz [[srednjovjekovna hrvatska država|ovog razdoblja]] [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] gotovo potpuno nepoznate, one su često važne za političku povijest. Isto tako, u dosadašnjoj hrvatskoj filmskoj produkciji – s iznimkom npr. [[Seljačke bune]] – gotovo da i nema uvjerljivog i detaljnog filmskog prikaza neke srednjovjekovne bitke. Hrvatski kraljevi i u tom su pitanju pionirski projekt – u seriji je prikazano [[#Vizualni efekti|šest potpuno razrađenih bitki i opsada]]. Najbolje dokumentirana bitka je ona između knezova [[Ljudevit Posavski|Ljudevita]] i Borne [[Ljudevitov_ustanak#Sukob_s_Bornom_na_Kupi|koja se odigrala 819. godine negdje na Kupi]]. Franački kroničari navode kako su kneza [[Borna|Bornu]] napustili njegovi podložnici [[Gacka (župa)|Gudučani]], te da se dalmatinski knez jedva spasio, zahvaljujući svojim pretorijancima, od nadirućih trupa Ljudevita Posavskog, pobunjenika protiv [[Franačka|Franačkog Carstva]].<ref name="HRT prezentacija">[http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf HRT: Hrvatski kraljevi - BBC na hrvatski način]</ref>

Bitke u seriji Hrvatski kraljevi prikazane su izrazito vjerno: prizori borbe su živopisni, dinamični i nesmiljeni. Isto tako, detaljno su proučene srednjovjekovne ratne tehnike te je to znanje pretočeno u ovu seriju – prizori bitki su krajnje vjerodostojni. Kralj [[Dmitar Zvonimir]] oženio se ugarskom princezom [[Jelena Lijepa|Jelenom, zvanom Lijepa]], što je nakon Zvonimirove smrti bio temelj za mađarsko preuzimanje hrvatske krune. Postoje čak i [[Ljetopis_popa_Dukljanina#Legenda_o_smrti|teorije o Zvonimirovoj nasilnoj smrti]] u režiji njegovih mađarskih rođaka kako bi preuzeli [[hrvatsko kraljevstvo]]. Vladarski dvor ne bi bio vladarski kad u njemu ne bi bilo dvorskih spletki i urota. Iako su izvori za ovaj dio hrvatske povijesti vrlo siromašni te ne dopuštaju temeljitiju razradu detalja, ipak su se sačuvali neki podatci koji se različitim metodama mogu povezati u suvislu priču. Zna se da je život nekoliko hrvatskih knezova i kraljeva završio nasilno, bili su žrtve urota (Ljudevit Posavski, [[Zdeslav]], [[Miroslav]], možda i Zvonimir). Poznate su i neke urote koje nisu bile uspješne, poput one protiv kneza [[Domagoj]]a, koji se krvavo osvetio urotnicima.<ref name="HRT prezentacija" />

=== Vladari, crkva i kultura ===
[[Datoteka:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|mini|Natpis na sarkofagu kraljice [[Jelena Slavna|Jelene]] najduži je i najvažniji kraljevski natpis.]]
[[Datoteka:10cent pleter Drzislav.jpg|mini|Neobično vrijedan kameni natpis kralja [[Stjepan Držislav|Držislava]], jedan od dva sačuvana natpisa hrvatskih vladara iz 10. stoljeća]]
[[Hrvati]] se mogu pohvaliti nečim što nema nijedan europski narod – [[arhiv]]om u kamenu. Imena hrvatskih vladara, kao i naroda kojim su vladali, ostala su zabilježena na jedinstvenim kamenim natpisima koji su uglavnom bili dijelovi oltarnih pregrada u starohrvatskim crkvama. Najpoznatiji su natpisi knezova [[Trpimir]]a i [[Branimir]]a, te kralja [[Stjepan Držislav|Držislava]] i njegove majke, kraljice [[Jelena Slavna|Jelene Slavne]]. Za potrebe serije Hrvatski kraljevi napravljene su prve potpune rekonstrukcije kamenih natpisa, s nadograđenim dijelovima koji su uništeni tijekom stoljeća. To, među ostalim, ovu seriju čini i velikim kulturološkim pothvatom bez presedana u medijskoj povijesti Hrvatske. Isto tako, gledatelji su prvi put mogli vidjeti natpise u njihovim izvornim bojama – naime, [[starohrvatska umjetnost|hrvatski kameni natpisi]] i [[pleter|pleterna plastika nisu bili]], kako se na prvi pogled čini i kako su to svi zamišljali, prozračne bijele boje, već su bili šareni – u zlatnoj, plavoj i crvenoj boji.<ref name="HRT prezentacija"/>

O razmjerima i ozbiljnosti ove [[HRT]]-ove produkcije jasno svjedoče i originalima identični odljevi spomenika poput [[starohrvatska kruna#Prikaz hrvatske krune|glasovitog reljefa s prikazom hrvatskoga kralja]] iz 11. stoljeća te zagonetne Višeslavove krstionice s početka 9. stoljeća, svi izrađeni samo za potrebe ove serije. Za potrebe serije, u studijima HRT-a napravljene su rekonstrukcije interijera starohrvatskih crkvi u prirodnoj veličini, što je jedini takav pothvat u povijesti hrvatske kulture. Tako su u studijima sagrađene [[Splitska katedrala|crkve sv. Dujma]], [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|sv. Petra i Mojsija]], [[Bazilika sv. Marije u Biskupiji|sv. Marije kod Knina]], biogradske bazilike, benediktinske crkve u Rižinicama, [[Crkva sv. Marte u Bijaćima|sv. Marte iz Bijaća]], [[Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu#Povijest|solinskog kraljevskog mauzoleja]] itd.<ref name="HRT prezentacija"/>

=== Krunidbe, bračne veze, urote ===

Hrvatski kraljevski [[dvor]] imao je razrađenu administraciju. Tako se u izvorima spominju dvorske funkcije poput kraljeva peharnika, glavnog konjušara, dvorskog kapelana, dvorskog notara, komornika, ali i funkcije poput tepčije, čija nam uloga ni do danas nije potpuno jasna. Srednjovjekovni dvor, pa tako i onaj hrvatski, bio je mjesto intenzivnog života, političkog i društvenog angažmana te mnogih previranja. [[Kralj]] je bio posvećena osoba, [[Katoličanstvo u Hrvatskoj|Crkva]] ga je pomazivala u [[Bog|Božje]] ime. U očima onovremenog čovjeka, u kraljevoj osobi sjedinjavale su se najbolje ljudske osobine s natprirodnim sposobnostima. Kralj je bio apsolutni vladar, vrhovni vojskovođa i vrhovni sudac. Hrvatski kraljevi, poput ostalih europskih vladara tog vremena, vodili su vrlo promišljenu dinastičku politiku. Tako je poznato da se hrvatski kralj [[Mihajlo Krešimir II.]] oženio [[Jelena Slavna|Jelenom Slavnom]], pripadnicom moćne zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Hrvatski kralj [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I.]] oženio se kćeri mletačkog dužda [[Petar II. Orseolo|Petra II. Orseola]], Hicelom, tako da je jedan od najvećih hrvatskih vladara, [[Petar Krešimir IV.]], ujedno i unuk jednoga od najmoćnijih mletačkih duždeva.<ref name="HRT prezentacija"/>

=== Svakodnevni život običnih ljudi ===
[[Datoteka:Seljaci 2 (HK).jpg|mini|Prikaz starohrvatske svadbe u selu [[Radun]], u šestoj epizodi serijala.]]
Velik dio serije zauzimaju i priče iz svakodnevnog života običnih ljudi srednjega vijeka. U tu svrhu serija, uz priče o kraljevima i političkoj povijesti, prati i živote [[srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnih hrvatskih]] seljaka iz dalmatinskog sela [[Radun]]. Preko njihovih dogodovština gledatelji su saznali mnogo o svakodnevnom životu srednjega vijeka. Sedam seljaka nose i tipična starohrvatska imena, pronađena u [[Supetarski kartular|Supetarskom kartularu]] iz 11. stoljeća: '''Zula''', '''Tvrdan''', '''Ljutiša''', '''Žitimir''', '''Vukota''', '''Dobreša''' i '''Radovan'''. Sve što se oko njih događa je zaista istinito i utemeljeno u spoznajama o europskom srednjem vijeku. Zula je kovač, Tvrdan travar, Ljutiša zidar, Žitimir stočar, Vukota mesar, Dobreša ratar i Radovan svinjar. U jednoj epizodi idu na hodočašće, u drugoj se žene, kad se jedan od njih ozlijedi mačem, prikazano je liječenje,<ref name="Rizmaul" /> kad Ljutiša posudi dva dukata od velikaša [[Petar Crni|Petra Crnog]], završi kao njegov rob itd. 

Prema riječima autora i scenarista serije, koji je uveo te likove smatrajući osnovnu političku, događajnu povijest jako dosadnom: ''"Tu gledatelji mogu prepoznati i neke današnje situacije, zato mislim da će ova serija imati više poveznica s današnjim čovjekom nego što bi se to moglo na prvi pogled činiti"''.<ref name="Slobodna Domagoj" /> U seriji je bilo riječi o jelu, [[alkoholizam|alkoholizmu]] u srednjem vijeku, hodočašćima i putovanjima, dužničkom ropstvu, životu u gradovima te bolestima koje su uništavale srednjovjekovnog čovjeka, čiji je prosječan životni vijek bio oko 30 godina.<ref name="HRT prezentacija" />

== Produkcija ==
=== Razvoj ===

Projekt je odobren 2006., dok je glavni ravnatelj [[HRT]]-a bio [[Mirko Galić]]. Za Galićev “potpis” bila je presudna [[Domagoj Burić|Burićeva]] reputacija. Na televiziju je došao kao suradnik u dokumentarnom programu (upravo je bio diplomirao povijest i arheologiju na zagrebačkom [[filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]), a 2001. režirao je odlično primljenu dokumentarno-igranu seriju [[Tajnoviti srednji vijek]]. Upravo je materijal iz toga serijala iskorišten u priči o [[#Svakodnevni život običnih ljudi|sedam srednjovjekovnih hrvatskih seljaka]].<ref name="Jutarnji Domagoj">Jutarnji list, [http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ Domagoj Burić: Znam da nekima razbijam iluzije ... ali s hrvatskim kraljevima nisam radio domoljubni igrokaz]</ref> Autor je emisije [[Na rubu znanosti]].<ref name="HRT prezentacija" /> [[Ludi rimski carevi]] iz 2005. već su snimljeni s nešto većim budžetom, pa je Burić mogao inscenirati i prizore iz [[Neron]]ova i [[Kaligula|Kaligulina]] životopisa, samo što su u njima nastupali njegova supruga ([[Jasna Burić]]), urednici i kolege. Upućenost je opet bila iznimna pa su Lude rimske careve otkupile čak i talijanske televizije. [[BBC]] nije jer nisu bili snimljeni na HD-u.<ref name="Jutarnji Domagoj" />

Pripreme tijekom kojih je autor obavio mnoga istraživanja, izradio [[scenarij]], knjigu snimanja i dr. započele su početkom 2008. Prvi kadrovi serijala snimljeni su u veljači 2009., a snimanje je završeno krajem 2010. U posljednjoj fazi, tijekom 2011., radila se glazba, zvučni efekti, montaža, kolor korekcije i dr.<ref name="Slobodna Domagoj">Slobodna Dalmacija, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx Božidar Domagoj Burić: Pozivam gledatelje na krunidbu hrvatskih kraljeva] 22. rujna 2011.</ref> Na pitanje o povijesnoj točnosti i nepristranosti serijala, [[Domagoj Burić]] je odgovorio: ''"Po struci sam profesor povijesti i arheologije, i ja si to ne bih dopustio, dakle u seriji će biti prikazane činjenice onako kako su se dogodile, odnosno ono što znanost može utvrditi da se dogodilo. Sve ono što nismo sigurni, što ostaje u sferi legendi i mita, bit će nedvosmisleno rečeno"''.<ref name="globus" /> 

Isto je zajamčio [[Neven Budak]], glavni stručni konzultant serijala: ''"Opasnosti od šarlatanskog, mitomanskog tretmana povijesti u ovoj seriji apsolutno nema. Budući da je srednji vijek u javnosti najmanje poznat, dakako da su neke prijašnje manipulacije nailazile na plodno tlo, no od toga nije bila imuna ni jedna država u svijetu... Uostalom, naš je javni prostor zasićen prijeporima partizana i ustaša, tako da su srednji vijek pustili na miru"''.<ref name="globus" /> Nakon premijere u Lisinskom, Budak je izjavio: ''"O ranom srednjem vijeku malo je svjedočanstava, zapisa i povijesnih dokumenata. Stoga su to povjesničarima dodatno otežava rekonstruiranje povijesti i zbog toga iz tog vremena datira mnoštvo mitova. U Kraljevima je spojena znanost, umjetnost i tehnologija"''.<ref name="Pretpremijera">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153833/HRT-predstavio-najskuplji-serijal-Hrvatske-kraljeve.html Tportal.hr - HRT predstavio najskuplji serijal - 'Hrvatske kraljeve']</ref> Hrvatski kraljevi koštali su oko 18 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/157534/Hrvatskih-kraljevi-kostali-su-18-milijuna-kuna.html Tportal.hr - 'Hrvatski kraljevi' koštali su 18 milijuna kuna]</ref> 

Ovaj serijal je unio posve nove standarde, potvrdio je scenograf [[Ivan Ivan]] ([[Duga mračna noć]], [[Duh u močvari (2006.)|Duh u močvari]], [[Ne daj se, Floki (TV serija)|Ne daj se, Floki]] itd.)<ref name="HRT prezentacija" />: ''"Imali smo manjak novca, ali višak kreativnosti. Nikome ništa nije bilo teško, iako je ljeto i vrijeme godišnjih odmora. Na terenu je lakše, izmjerimo temelje na arheološkim lokacijama i u dogovoru sa stručnjacima, na primjer sudjelovao je povjesničar umjetnosti [[Miljenko Jurković]], radimo rekonstrukciju. Studio je prazan prostor, a moramo sagraditi praktički 35 objekata!"'' Iako HRT ima izvanredan fundus kostima, od [[renesansa|renesanse]] do 20. stoljeća, svi su kostimi morali biti izrađeni u krojačnicama Televizije. Veteranka kostimografije [[Vjera Ivanković]] ([[Đuka Begović (1991.)|Ðuka Begović]], [[Bogorodica (1999.)|Bogorodica]], [[Božić u Beču (1997.)|Božić u Beču]], [[Što je Iva snimila 21. listopada 2003.|Što je Iva snimila...]] itd.) kreirala je i uz pomoć svojih kostimerki izradila više od 300 kostima, istražujući originalnu teksturu iz arheoloških izvora.<ref name="globus" /><ref name="HRT prezentacija" />

Supervizor vizualnih efekata bio je [[Kristijan Mršić]] (Ludi rimski carevi, [[Osnivači crkvenih redova]] itd.), a izvođači su tvrtke Momentum i Vizije (Ludi rimski carevi, Osnivači crkvenih redova, [[The Show Must Go On (2010.)|The Show Must Go On]] – dobitnici [[Zlatna arena|Zlatne arene]] za najbolje vizualne efekte).  Montažer serije bio je [[Dubravko Prugovečki]], jedan od najplodnijih montažera dokumentarnih
filmova u Hrvatskoj (Tajnoviti srednji vijek, Ludi rimski carevi, [[Rio Bravar]]). Direktor fotografije bio je proslavljeni hrvatski snimatelj [[Branko Cahun]] ([[Ajmo žuti (2001.)|Ajmo žuti]], [[Mišolovka Walta Disneya]], [[Zamrznuti kadar]], [[Hrvatski triptih]], Ludi rimski carevi itd). Producenti serije bili su [[Miroslav Rezić]] (Ludi rimski carevi, Osnivači crkvenih redova) i [[Miro Mioč]] ([[Pustinje svijeta]], [[Rijeke Hrvatske]], [[Svete planine svijeta]]).<ref name="HRT prezentacija" />

=== Ekipa serijala ===
*Scenarist, skladatelj i redatelj: [[Božidar Domagoj Burić]];
*Producenti: Miro Mioč i Miroslav Rezić
*Direktor fotografije: Branko Cahun
*Majstor montaže: Dubravko Prugovečki
*Supervizor vizualnih efekata: Kristijan Mršić
*Supervizor zvučnih efekata: Robert Stanić
*Glazbeni producent: Srđan Sekulović Skansi
*Majstorica maske: Zvjezdana Mikulić
*Kostimografkinja: Vjera Ivanković
*Scenograf: Ivan Ivan

=== Glumačka postava ===
*'''Tihomir Ajduković''', časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao '''knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]'''
*'''Josip Tabak''', student povijesti i arheologije, Mostar kao '''knez [[Borna]]'''
*'''Miroslav Rezić''', producent Hrvatskih kraljeva kao '''knez [[Mislav]]''' i '''seljak [[#Život običnih ljudi|Dobreša]]'''
*Duje Jozić kao knez [[Vladislav]]
*Tan Anton Lumezi kao seljak [[#Život običnih ljudi|Tvrdan]]
*Tomislav Moslavac kao seljak [[#Život običnih ljudi|Radovan]]
*'''Miro Mioč''', producent Hrvatskih kraljeva kao '''seljak [[#Život običnih ljudi|Ljutiša]]'''
*Davor Oblak kao seljak [[#Život običnih ljudi|Žitimir]]
*'''Dubravko Prugovečki''', montažer serije Hrvatskih kraljeva kao '''seljak [[#Život običnih ljudi|Zula]]''' i '''dužd [[Petar Tradenik]]'''
*Mirko Katkić kao franački kralj i rimski car [[Karlo Veliki]]
*'''Boško Vladović''', sinjski alkar, Sinj kao '''knez [[Trpimir]]'''
*Ivica Dlesk kao teolog [[Gottschalk]]
*'''Božidar Domagoj Burić''', scenarist, skladatelj i redatelj Hrvatskih kraljeva kao '''knez [[Domagoj]]'''
*Čedomir Lizatović kao velikaš [[Petar Crni]]
*Luka Vučić kao bizantski car [[Bazilije I. Makedonac|Bazilije I.]]
*Davor Škudar kao knez [[Zdeslav]]
*'''Mirko Penić''', časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao '''knez [[Branimir]]'''
*Danijela Lalin kao Branimirova žena Maruša
*Marko Jurić kao knez [[Muncimir]]
*Cvjetko Runjak kao papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]]
*Branko Tot kao ninski biskup i splitski nadbiskup [[Teodozije]]
*'''Vjeran Mišurac''', novinar Hrvatske radiotelevizije kao '''kralj [[Tomislav]]'''
*Filip Kalebić kao kralj [[Miroslav]]
*Miljenko Hukman ninski biskup (biskup Hrvata) [[Grgur Ninski]]
*Kruno Garguljak kao papa [[Ivan X.]]
*Ivan Meštrović kao bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]]
*Anđelko Vrbanović kao kroničar [[Toma Arhiđakon]]
*Vlado Kandrač kao kroničar [[Pop Dukljanin]]
*Tomislav Bulić kao ban [[Pribina]]
*Josip Benović kao kralj [[Mihajlo Krešimir II.]]
*Snježana Galoić kao kraljica [[Jelena Slavna]]
*'''Dario Maćešić''', majstor tona Hrvatske radiotelevizije kao '''kralj [[Stjepan Držislav]]'''
*Marko Ulaga kao kralj [[Petar Krešimir IV.]]
*Domagoj Jozić kao kralj [[Svetoslav Suronja]]
*Zlatko Šoštarić kao mletački dužd [[Petar II. Orseolo]]
*Tomislav Vujnović kao kralj [[Stjepan I.]]
*Fran Vučemilo kao kralj [[Krešimir III.]]
*Petar Radović kao kralj [[Gojslav]] (mlađi)
*Ivan Jozić kao kralj Gojslav (stariji)
*Antun Habijanec kao splitski nadbiskup [[Lovro Dalmatinac|Lovro]]
*'''Aldo Tončić''', profesionalni kaskader kao '''kralj [[Dmitar Zvonimir]]'''
*Anamarija Šimić kao kraljica [[Jelena Lijepa]]
*Srđan Pichler kao papa [[Grgur VII.]]
*Željko Mlinarić kao papin poslanik Gebizon
*Vlado Lenur kao kralj [[Stjepan II.]]
*Zlatko Vrbančić kao kralj [[Petar Snačić]]
*Robert Vrhovski kao prvi hrvatski kralj stranac [[Koloman]]
– Glumci naturščici su navedni po redu pojavljivanja, a podebljane su uloge koje je HRT naveo kao glavne.<ref name="HRT prezentacija" />

=== Stručni suradnici ===
{{Quote box|width=45%|align=right|quote=Zapravo, serija bi bila jako skupa da je nismo radili na HRT-u. Nacionalna televizija, naime, ima najbolje studije u Hrvatskoj u kojima se rade isključivo zabavne emisije i kvizovi: iskoristili smo ljetnu pauzu i u jednom studiju sagradili interijere dviju crkava. Nijedan kostim ili scenografski objekt nisu mogli pred kameru ako ih nisu odobrili Miljenko Jurković, najveći autoritet za povijest umjetnosti tog vremena, odnosno Neven Budak, najistaknutiji suvremeni hrvatski medijavelist i glavni savjetnik serije.<ref name="Jutarnji Domagoj" />|source=[[Domagoj Burić]]}}

U seriji su sudjelovali najistaknutiji europski povjesničari [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]], Rosamond McKitterick sa [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilišta u Cambridgeu]] (najveća stručnjakinja za razdoblje [[franačka|franačkog carstva]]), [[Neven Budak]] i Miljenko Jurković sa [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]], Vedrana Delonga iz [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu]], Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz [[Bečko sveučilište|Beča]], Przemyslaw Urbanczyk sa [[Jagielonsko sveučilište|Sveučilišta u Varšavi]], Dušan Treštik iz [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praga]] te najpoznatiji svjetski [[medijevalistika|medijevalist]] [[Jacques Le Goff]] s pariške [[Sorbonne]], autor kapitalnih djela "Civilizacija srednjovjekovnog Zapada" i "Srednjevjekovni imaginarij".<ref name="globus"/>

=== Snimanje serijala ===
[[Datoteka:KOPEC ZIR - HILL ZIR - panoramio.jpg|mini|Na području podno brda [[Zir]] u [[Lika|Lici]] sagrađeno je [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] selo.]]
Za potrebe serije su u [[Kockica|studijima HRT-a]] na zagrebačkom Prisavlju sagrađeni interijeri starohrvatskih vladarskih dvorova i crkvi u prirodnoj veličini, što je prva takva rekonstrukcija u medijskoj i kulturnoj povijesti Hrvatske. Isto tako, prvi je puta u potpunosti rekonstruirana i [[Zvonimirova kruna|hrvatska ranosrednjovjekovna kraljevska kruna]], na osnovu [[Starohrvatska kruna#Lik hrvatskog vladara|likovnog prikaza hrvatskog vladara na reljefu]] iz [[Splitska katedrala|splitske krstionice]].<ref name="tv"/> Prvi put su napravljene vjerne rekonstrukcije starohrvatskih crkvi u prirodnoj veličini, te glasoviti kneževski i kraljevski kameni natpisi.<ref name="tv"/> Na području podno brda [[Zir]] u Lici te u dalmatinskom selu [[Bakotine Staje]] pored [[Zagvozd]]a, sagrađena su cjelovita [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] sela, kako bi se dočarao svakodnevni život većine stanovništva Hrvatske tog vremena.<ref name="tv"/> Podno Zira napravljeno je dvadesetak tipičnih srednjovjekovnih kuća od drveta i zemlje.<ref name="HRT prezentacija"/>

Prilikom snimanja bitki s ekipom HRT-a surađivali su najbolji hrvatski [[kaskader]]i. Koordinator kaskadera i koreograf većine borbenih scena bio je [[Aldo Tončić]], koji je radio i na velikim holivudskim produkcijama, poput filma [[Dvanaestorica žigosanih]]. Također, među kaskaderima je bio i proslavljeni hrvatski kaskader [[Ivo Krištof]], poznat po radu na blockbusteru [[Gladijator (2000.)|Gladijator]].<ref name="HRT prezentacija" /> U seriji je sudjelovalo oko 1.000 ljudi, dok su svi glumci naturščici ili statisti.<ref name="globus">Globus, [http://globus.jutarnji.hr/kultura/domagoj-buric-u-ulozi-sadistickog-kneza-domagoja Braveheart s Prisavlja: Domagoj Burić u ulozi sadističkog kneza Domagoja]</ref> Serija se snimala i na izvornim lokacijama Vrlike, Knina, Klisa, Velebita, Sinja...<ref name="globus"/> Za snimanje zahtjevnog igrano-dokumentarnog serijala, koji se može usporediti s prestižnom svjetskom proizvodnjom, autor je rekao:<ref name="Slobodna Domagoj" /> 
{{citat2|Recimo, znao sam za kanjon [[čikola|Čikole]], međutim sad sam ga snimajući prvi put vidio i iznenadio se koliko je impozantan. Tamo smo snimili jedan zanimljiv prizor s knezom [[Trpimir]]om koji s vrha kanjona gleda svoju kneževinu. Prešli smo snimajući na tisuće kilometara da bismo našli prava mjesta. Drugi izazov bio je kako prikazati interijere iz ranog srednjeg vijeka o kojemu je malo izvornih podataka. Na osnovi nekih analogija sa zapadnom poviješću tog vremena i kamenih natpisa hrvatskih vladara uspjeli smo napraviti rekonstrukcije koje su prve takve rekonstrukcije interijera starohrvatskih crkvi.}}

=== Ispravnost imena ===

[[Domagoj Burić]] je rekao da se o hrvatskim knezovima i kraljevima na prvi pogled ne zna previše, no nakon analiziranja tekstove iz tog vremena, ukazuje se jako bogata povijest. Uz malo veći napor nastala je jedna iznenađujuće opširna rekonstrukcija tog vremena. [[Hrvatski kraljevi]] prvi put u ovoj seriji su dobili svoj lik, naravno da se ne može tvrditi kako je neki kralj izgledao jer o tome nema podataka, no to je problem u povijesti svih drugih europskih naroda. Na pitanje: "Zašto je serijal nazvan Hrvatski kraljevi, a neki od protagonista su knezovi?", autor je odgovorio:<ref name="Slobodna Domagoj" />

{{citat2|Takav naziv ne bi u sebi imao dobru metriku. Drugo, “[[kralj]]” je hrvatski pojam, prvi put zabilježen na [[Bašćanska ploča|Baščanskoj ploči]], kojim su se na narodnim jeziku titulirali najvjerojatnije i hrvatski knezovi. Pojam dolazi od imena “Karl”, [[Karlo Veliki]], i hrvatski izraz “kral” ili “kralj” tek je kasnije izjednačen s latinskom titulom “rex” koja je označavala vladara ranga višeg od “duxa”, odnosno kneza. Dakle, kad bi se serija zvala “Hrvatski rexovi”, to bi bio problem, jer bi to, u slučaju knezova bila povijesna neistina. “Hrvatski kraljevi” je potpuno primjeren naziv, koji odgovara i povijesnim činjenicama. To je, uostalom, i u seriji jasno objašnjeno.}}

=== Vizualni efekti ===
Jedna od posebnosti ove serije svakako su njezini vizualni efekti, odnosno 3D računalna grafika (umnožavanja vojski, izrade zgrada, brodova i sličnih objekata) pod vodstvom Kristijana Mršića supervizora vizualnih efekata. Općenito, u hrvatskoj produkciji zahtjevnija računalna grafika koristila se (i, više-manje, još je tako) uglavnom za potrebe reklama ili glazbenih videospotova. [[HRT]]-ov obrazovni serijal [[Ludi rimski carevi]], koji je proizvela ista ekipa koja je radila i Hrvatske kraljeve, prvi je filmski projekt u Hrvatskoj u kojem se u većoj mjeri uporabila [[3D računalne grafike|3D računalna tehnologija]] (2005.). S razvojem tehnologije, i Hrvatski kraljevi otišli su korak dalje. Moćni softveri omogućili su izgradnju [[starohrvatska umjetnost|starohrvatskih crkvi]] – najvažnije starohrvatske crkve pred očima gledatelja izgrađuju se od temelja (koji su danas jedino što je od njih ostalo) do krova, no treba imati u vidu da su računala samo sofisticirani alat i njima rade ljudi, digitalni umjetnici. Posebno upečatljiva scena je ona krunidbe kralja [[Zvonimir]]a – iz porušenih temelja potopljenih vodom rječice [[Jadro]] poput feniksa izrasta, kamen po kamen, predivna srednjovjekovna [[crkva sv. Petra i Mojsija]], prepuna ljudi svečarski odjevenih, a na oltaru papin poslanik [[Starohrvatska kruna|stavlja krunu]] na glavu kralja Zvonimira. Nakon čina krunidbe ljudi polako nestaju, bazilika se ponovno urušava i scena završava ponovno u današnjem vremenu, na potopljenim temeljima.<ref name="HRT prezentacija"/> 

Korištena je HD te HD high-speed tehnologija snimanja. Računalna tehnologija došla je do izražaja na najavnoj špici serije, u kojoj kipovi hrvatskih vladara oživljavaju pred očima prolaznika. Računalna tehnologija ima posebnu važnost i pri izradi scena bitki. Masovne filmske bitke danas se rade samo na jedan način – minimalan broj glumaca i statista te obilno računalno umnožavanje. U seriji je prikazano 6 potpuno razrađenih bitki i opsada.Tako se može vidjeti veliku bizantsku vojsku kako stupa kroz Hrvatsku, sukobljene vojske Ljudevita Posavskog i kneza [[Borna|Borne]], vojsku kralja Tomislava kako nanosi [[Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine|težak poraz Bugarima]]. Isto tako izrađene su i čitave flote: franačko-bizantsko-slavenska flota pod zidinama arapskog [[Bari]]ja, te flote ratobornog hrvatskog kneza [[Domagoj]]a i velikoga kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]]<ref name="HRT prezentacija"/><ref name="tv">[http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi tvprofil, Hrvatski kraljevi (2011)]</ref>

=== Glazba: Mistični barbarizam ===

Burić je radio i na glazbi u seriji, u čemu mu je pomogla glazbena naobrazba, ali i strast prema [[heavy metal|heavy metalu]] koji, kako je rekao, najbolje prati misticizmom natopljeni srednji vijek. U produkciji mu je mnogo pomogao Srđan Sekulović Skansi.<ref name="Slobodna Domagoj" /> Izvođači su [[Božidar Domagoj Burić]] (vokali, klavir, električna gitara, bas-gitara, klasična gitara, bubnjevi, klavijature, orkestracije), Srđan Sekulović Skansi (klavijature, vokali, orkestracije) i Stjepan Burić (vokali). Dodatni vokali su Krunoslava Burić, Božidar Essert. ''Soundtrack'' naziva '''Mistični barbarizam''' je snimljen i miksan u NLO studiju, u Zagrebu. Izdan je od strane diskografske kuće [[Orfej]], a dostupan je na [[Amazon.com|Amazonu]] i [[iTunes]]u.<ref>[http://www.amazon.com/Misticni-barbarizam/dp/B00APEU74A Amazon.com - Mistični barbarizam]</ref><ref>[https://itunes.apple.com/us/album/misticni-barbarizam/id587615311 iTunes.Apple.com - Mistični barbarizam]</ref>
[[Datoteka:Mistični barbarizam.jpg|mini|Omot [[soundtrack]]a Hrvatskih kraljeva Mistični barbarizam]]
# Buđenje kraljeva (2:23)
# Dies Irae (2:49)
# Parce Mihi, Domine (2:30)
# Prevrat (3:14) 	
# Klis (4:03)
# Vojska kneza Borne (3:12)
# Psalam VI (6:14)
# Kyrie Eleison (4:27)
# Agnus Dei (2:30)
# De Profundis (2:26) 
# In Peccato (3:38) 
# Zvonimir i Jelena (3:01) 
# Ex Inferno - Vox Diaboli (2:07) 
# Odlazak kraljeva (3:46)

== Utjecaj serije ==
=== Gledanost ===
[[HRT]] je još u siječnju 2010. počeo reklamirati serijal. Premijera Hrvatskih kraljeva održala se projekcijom dugometražnog filma (100 minuta) u velikoj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u 12. listopada 2011. [[#Prva epizoda: Ljudevit i Borna, Vladislav, Mislav|Prva epizoda]] premijerno je emitirana na HRT-u 14. listopada 2011. na [[HRT 1|Prvom programu]] u 21:00. Premijerno emitiranje prve epizode serije pratilo je nešto manje od pola milijuna gledatelja, i to je ujedno i prosječna gledanost serije u premijernom emitiranju, što ovaj projekt čini jednim od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca ikad. Serija se emitirala petkom iza središnjeg Dnevnika na [[HRT 1]], a repriza je bila sutradan na [[HRT plus]]. Zadnja epizoda emitirana je [[25. studenoga]] [[2011.]]<ref name="HRT prezentacija"/> [[#Šesta epizoda: Zvonimir, Stjepan II., Petar Snačić, ugarsko pokoravanje Hrvatske|Šesta epizoda serije]] prikazana je na [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]] 5. kolovoza 2012. nakon kraja središnjeg [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]], prije početka prijenosa središnje večernje proslave.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/207920/Za-kraljeve-i-domovinu.html Tportal.hr - Za kraljeve i domovinu!] 6. kolovoza 2012.</ref>

Početkom listopada [[2012.]], seriju je otkupila satelitska televizija Viasat. Po načinu prezentacije i zastupljenosti najava Hrvatski kraljevi bili su jedna od pet najnajavljivanijih serija na kanalu [[Viasat History]] tijekom jeseni te godine.<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/vijesti/mozaik/hrvatski-kraljevi-u-pohodu-na-europu-367652 Glas Istre - Hrvatski kraljevi u podhodu na Europu]</ref> Prva epizoda na Viasat Historyju prikazana je u ponedjeljak, 10. prosinca 2012, u 21:00 (prime time).<ref name="Uspjeh">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx Slobodna Dalmacija - HRT-ovu seriju Hrvatski kraljevi od danas gleda cijela Europa]</ref> Hrvatski kraljevi bili su hit serijal na Viasat Historyju. U njihovu općem foršpanu, onome za cijeli kanal, kadrovi iz Hrvatskih kraljeva zauzimali su više od 80 posto prostora. Serijal je u, primjerice, [[Norveška|Norveškoj]], postigao velik uspjeh i zanimanje gledatelja, a tako je bilo i u ostalim zemljama u kojima je dostupan Viasat.<ref name="Večernjak Domagoj">[http://www.vecernji.hr/tv/domagoj-buric-nakon-kraljeva-radim-spektakl-republika-521674 Večernji list - Domagoj Burić: Nakon “Kraljeva” radim spektakl “Republika”]</ref> 

Nakon premijernog emitiranja, serija je doživjela i nekoliko repriziranja.<ref name="Večernjak Domagoj"/> Zahvaljujući Viasatu, HRT-ov dokumentarni spektakl prikazan je u 30-ak europskih zemalja, koliko ih pokriva ovaj skandinavski satelitski operater. Riječ je o području [[skandinavija|Skandinavije]] te zemljama [[srednja Europa|srednje]], [[jugoistočna Europa|jugoistočne]] i [[Istočna Europa|istočne Europe]]. Distribucijom na Viasatu, Hrvatski kraljevi postali su najemitiraniji hrvatski televizijski proizvod u inozemstvu gledano po broju zemalja u kojima su se prikazivali.<ref name="Uspjeh"/> Neslužbeno se saznalo kako se prodaja Viasatu pokazala i financijski isplativom.<ref name="Glas Istre" /> 

O uspjehu serije, autor [[Domagoj Burić]] je rekao: ''"Ovo je treći serijal koji sam radio i sva tri su se prodala u inozemstvo. Meni osobno i cijeloj ekipi to mnogo znači jer se ogroman rad na Hrvatskim kraljevima isplatio. Ponosan sam što će se serijal koji se bavi hrvatskom poviješću gledati u tolikom broju zemalja"''.<ref name="Glas Istre" /> Kazao je kako je to ujedno i promocija HRT-a kao ozbiljne i velike kuće. Dodao je da je [[HRT]] jedina na ovim prostorima sposobna proizvesti projekt takvoga produkcijskog opsega.<ref>[http://hrtprikazuje.hrt.hr/hrvatski-kraljevi-na-viasatu-stize-i-republika HRT.hr - 'Hrvatski kraljevi' na Viasatu - stiže i 'Republika']</ref> Izrazio je nadu da prodaja Viasatu nije posljednja prodaja serije i najavio seriju Republika o povijesti [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], koja se snima u istom stilu kao Hrvatski kraljevi.<ref name="Uspjeh" />

=== Kritike ===
Prema riječima [[Milena Zajović|Milene Zajović]], Hrvatski kraljevi koji su najavljivani kao "BBC na hrvatski način" opravdali su takvu najavu:

{{Quote box|width=85%|align=center|quote=Hrvatski kraljevi sam su vrhunac domaćih produkcijskih kapaciteta, spektakularne slike i zvuka, s impresivnim specijalnim efektima i 3D animacijom, te jakim soundtrackom u kojem su klasični instrumenti sljubljeni s teškometalnim rifovima.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernji list - Hrvatski kraljevi uz bok najvećim svjetskim produkcijama]</ref>|source=[[Večernji list]]}}

[[#Gledanost|Premijerni dugometražni film]] prikazan u Lisinskom 12. listopada 2011. ocjenjen je kao dosadan jer su gledatelji čitavo vrijeme slušali naraciju [[Miljenko Kokot|Miljenka Kokota]] koji je predstavio to razdoblje hrvatske povijesti. Film je nalikovao na produženu verziju [[TV kalendar]]a.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Foršpan za 'Hrvatske kraljeve' koji se već neko vrijeme vrti na HTV-u izgleda zbilja spektakularno. Mačevi lete, krvca rujna frca po junacima, konji ržu i propinju se po poljanama, a specijalni se efekti specijaliziraju do neba. K'o da je netko pomiješao 'Igru prijestolja', 'Spartacusa' i pol kile šahovnice! Ni cjelovečernja verzija ne izgleda mnogo drukčije. Isti konji, isti efekti, ista glazba, ista krv, ali… Preko svega odjekuje monoton glas Miljenka Kokota i lekcija o velebnoj povijesti Hrvata, ispričana u najboljoj maniri 'TV kalendara'. U tri sam navrata zadrijemala. Nisam bila jedina [...] No svoj audiovizualnoj majstoriji usprkos, 'Hrvatski kraljevi' dosadni su do plakanja, odnosno - u mojem osobnom slučaju - do hrkanja. Prijateljica s kojom sam pohodila pretpremijeru u tri me navrata morala oštro kresnuti laktom u rebra, dok je s ekrana dopirao glas Miljenka Kokota u beskonačnoj petlji povijesnih podataka i pretpostavki. Možda cijela priča postane lakše probavljiva kada se razlomi u seriju, ali ovako, u cjelovečernjem izdanju, takva je naracija od 'Hrvatskih kraljeva' učinila dvosatnu pokoru. Na kraju sam se osjećala kao da sam odslužila dvosatnu kaznu gledanja 'TV kalendara' zbog pogrešnog parkiranja. [...] No kada se u te igrane prizore uloži toliko truda, vremena, novca, pa i talenta kao što je uloženo u 'Hrvatske kraljeve', onda se autori obično potrude i nasnimiti nešto dinamičniju naraciju. U 'Hrvatskim kraljevima' taj je dio gadno zaštekao i zbog toga smo dobili film u kojem kao da je 'akcija' snimljena 2011, a popratna pripovijetka 1975. Nema tog sjajnog konjanika, zgodnog kneza i spektakularnog krštenja koji bi takav propust mogli nadoknaditi jer priča je ipak ključni dio filma. A ona koju je Burić Kokotovim glasom nasnimio na igrane prizore jednostavno je – da ponovim – naporna.}}</ref><ref name="Milena1">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Umjesto toga, čitavo vrijeme slušamo naraciju Miljenka Kokota koji gledatelju predstavlja četiri stoljeća hrvatske povijesti, od sukoba kneževa Ljudevita i Borne do smrti kralja Zvonimira i početka mađarske dominacije, pri tome jasno dijeleći povijesne činjenice od uvriježenih mitova.}}</ref> Mislilo se da će cijela priča postati lakše probavljiva kada se razlomi u seriju.<ref name="Zrinka1">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Ne bih se upuštala u procjenu točnosti povijesnih podataka kojima nas je Burić zasuo u filmu, no bojim se da su 'Hrvatski kraljevi' u dosadu utonuli upravo zbog njihova gomilanja. Previše se inzistiralo na velikim povijesnim zbivanjima te čojstvu i junaštvu naslovnih likova, a premalo prostora dalo onome segmentu filma koji je cijelu predavačku monotoniju mogao sasvim fino razdrmati. Mislim pritom na prizore sa 'sedam izmišljenih Hrvata', koji su Buriću poslužili kao ilustracija života običnih ljudi u srednjevjekovnoj Hrvatskoj i koji su bez ikakve sumnje najzanimljiviji dio dokumentarca. Sedmorica mladih lunjaju po šumama i gorama, tuku se oko pečene kokoši, opijaju se ko maturanti u Lloret de Maru i u gradovima ih zalijevaju sadržajem noćnih posuda. Duhovito, zabavno i antropološki zanimljivo, a i publika u Lisinskom dobro je reagirala. Sve nas, naime, mnogo više zanima kako su ljudi u to-i-to doba doista živjeli nego koje su paktove potpisivali, kakve krune nosili i pred kojim popom klečali. Da su u 'Hrvatskim kraljevima' beskrajna nabrajanja kraljevskih loza, godina i brojevnog stanja brodovlja malo više ispresijecana dogodovštinama sedam običnih Hrvata, lakše bismo ih provarili. No da je Burić krenuo tim putem, grandioznost bi se razvodnila i sentiment da smo potomci junačina koje ovdje obitavaju od stoljeća sedmog ne bi bio tako naglašen.}}</ref><ref name="Nikolić1">[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|No, šalu na stranu. Nezahvalno je, a i pomalo nepošteno prema autoru i ekipi, govoriti o dojmovima nakon filma prije gledanja serije kojoj film predstavlja zapravo samo najavu i koji bi zapravo trebao više predstaviti standarde produkcije i najsenzacionalnije scene. Osobito primjene kompjutorske tehnologije u rekonstrukciji srednjovjekovnih crkava i samostana, a i kaskaderski odlično izvedene scene bitaka i opsada. Sigurno je da serija sadrži puno više scena koje objašnjavaju svakodnevni život, običaje, rituale te uz materijalni i duhovni svijet hrvatskog ranosrednjovjekovlja.}}</ref> Želje kritičara su ispunjene. Serija je ocjenjena kao mnogo bolja od filma:<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|Možda zvuči paradoksalno, ali Burićev magnum opus 'Hrvatski kraljevi' mnogo je bolji u obliku TV serije negoli kao film koji je HTV premijerno prikazao prije nekoliko tjedana u Lisinskom. Zgusnuti povijesni kičeraj i beskrajno te monotono nabrajanje podataka u serijskom su formatu razlomljeni pričama i objašnjenjima povjesničara, prizori svakodnevice ranoga srednjeg vijeka brojniji su i zanimljiviji i sve zajedno sada više nalikuje 'History Channelu' nego 'TV kalendaru'. Naravno, kao što su se neke stvari uvelike popravile, neke su se pri prelasku s velikog na mali ekran i pokvarile Prije nekoliko tjedana, kada sam otišla na premijeru ‘Hrvatskih kraljeva’ u Lisinski, Burić me ubio dosadom. Da, da, i tada sam primijetila da se radi o tehnički iznimnom ostvarenju, koje sa svim specijalnim efektima, lijepim momcima koji vitlaju mačevima i Višeslavovim krstionicama iz kojih izvire bezgrešna voda - stoji uz bok samim vrhuncima svjetske produkcije. No monotona naracija, pretjerano zgusnuti prizori povijesnog kičeraja i hrpetine podataka kojima se s ekrana zasipalo gledateljstvo - bili su jednostavno predosadni. Na moje veliko čuđenje, verzija koja se prikazuje u obliku televizijske serije, a čija je treća epizoda emitirana sinoć na HTV-u - puno je bolja. Na prvi pogled ta tvrdnja možda zvuči paradoksalno. Kako, majketi, nešto što je, kada se prikazuje u obliku dvosatnoga filma, živa tlaka - može postati zanimljivije kada se rastegne na xy 45-minutnih epizoda? E, pa može. [...] Ipak, 'Hrvatski kraljevi' kao serija su mnogo zanimljiviji, povjesničari koji u njoj govore gotovo su do kraja ubili bespotrebno ognjištarenje iz 'zippane', filmske verzije, a ni naracija, koja je u Lisinskom djelovala kao nametljiv zaostatak TV produkcije iz sedamdesetih, u ovome obliku nije toliko naporna. Serija je, kraće rečeno, za razliku od filma sasvim gledljiva i vjerujem da će poslužiti kao koristan nastavni materijal učiteljima povijesti diljem Hrvatske.}}</ref> 
{{citat2|U seriji se, naime, cijeli filmski historijski foršpan lijepo razradio u priču. Prizora srednjovjekovne svakodnevice običnoga puka, koje sam i prilikom prvoga gledanja nazvala najboljim dijelom filma, sada je nešto više. Beskrajno Kokotovo recitiranje godina i sporazuma te citiranje dokumenata razlomljeno je objašnjenjima domaćih i stranih stručnjaka, kojih u filmskoj verziji uopće nije bilo. Herojski kičeraj mudro je isprekidan promišljanjima srednjovjekovnog poimanja nasilja, načina na koji su vladari utvrđivali svoju suverenost te pričama o tome koliko su naša dosadašnja saznanja o ranoj hrvatskoj povijesti doista utemeljena na činjenicama, a koliko na romantičnom nacionalizmu teoretičara iz devetnaestog stoljeća. Ukratko - sada to već malo više izgleda kao History Channel, a malo manje kao 'TV kalendar'.}}

Serija je uglavnom iznimno dobro prihvaćena u javnosti pa je tako poznati hrvatski filmski kritičar [[Nenad Polimac]] zaključio: 

{{Quote box|width=100%|align=center|quote=Nakon odgledanih svih sedam epizoda sa sigurnošću možemo reći: Hrvatski kraljevi su najvažniji i najbolji proizvod HRT-a u posljednja dva desetljeća.<ref>Jutarnji list, 28. studeni 2011.</ref>|source=[[Jutarnji list]]}}

Scene koje prate [[#Svakodnevni život običnih ljudi|svakodnevni život sedmorice seljaka]] ocjenjene su kao najzanimljiviji dio serijala (vidi gornji citat [[Zrinka Pavlić|Zrinke Pavlić]] o tome kako je serija mnogo bolja od filma),<ref name="Zrinka1"/><ref name="Milena2">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Ogromnu količinu podataka na trenutke je suviše teško pratiti, pa u sjećanju osim dojmljivih prizora krvavih bitaka ili građevina koje se uzdižu iz vlastitih ruševina, najviše ostaju duhoviti prikazi nekadašnjeg života na ovim prostorima - smrdljivi prenapučeni gradovi, seljani koji si međusobno trijebe buhe ili podaci o alkoholizmu i davnim seksualnim praksama.}}</ref> što je svakako pohvala za autora Burića koji je te likove i uveo u serijal. U službenoj prezentaciji serije, HRT je istaknuo da je redateljski potez prema kojem nijedan profesionalni glumac ne glumi u seriji rezultirao iznimno prirodnim i uvjerljivim reakcijama naturščika koji su se izvrsno snašli pred kamerama.<ref name="HRT prezentacija"/> Glumci koji su nakon premijere ocjenjeni kao uglavnom dobri,<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|U serijalu glume naturščici najrazličitijih profesija, od vojnih časnika i sinjskih konjanika do tehničkog osoblja HTV-a. U svojim su ulogama uglavnom dobri, onoliko koliko mogu biti s obzirom da većina u filmu nema niti jednu jedinu repliku.}}</ref> nakon završetka serije su kritizirani kao ponekad prilično nezgrapni,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] Leon Rizmaul: {{citat2|Oni su svakako razbili monotoniju suhoparne povijesne događajne pripovijesti, ali ponekad djeluju prilično nezgrapno, i to je dio u kojem najviše nedostaju profesionalni glumci koji razumiju mizanscenu i znaju se ponašati pred kamerom.}}</ref> a sitne nelogičnosti su zanemarene.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Pretrpanost informacijama i sitne nelogičnosti, poput one u kojoj gledamo zdrave, mesnate seljane rumenih obraza dok narator govori o teškoj gladi u selima, ipak ne mogu zasjeniti nedvojbeno ogroman trud čitave ekipe serijala, zahvaljujući kojem se možemo pohvaliti da smo stali uz bok najvećim TV produkcijama. Jer "Hrvatski kraljevi" zaista izgledaju i zvuče svjetski.}}</ref> Autor nije pribjegao uljepšavanju stvarnih događaja.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] Leon Rizmaul: {{citat2|[...] a dramaturški je prekrasno ispričana legenda o Zvonimirovu ubojstvu. Dobro je primijetiti da Burić nije pribjegao metodama uljepšavanja stvarnih događaja. Tu su sve kontroverzne situacije: brat ubija brata, uzurpatori se penju na prijestolje, neki su vladari sposobni, a drugi jednostavno nisu.}}</ref> 

[[#Vizualni efekti|Vizualni efekti]] uključujući najavnu špicu ocjenjeni su kao spektakularni kao nešto što do tada nitko nije napravio u Hrvatskoj, apsolutni užitak za oči.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Da odmah razriješim dilemu – serijal je zbilja spektakularan. Uglavnom vizualno i uglavnom na razini reklame za Staropramen pivo s princezinim proročanstvima o budućnosti Praga, ali, brate mili, takvo što još nitko živ u Hrvatskoj nije snimio! Nitko u Hrvatskoj dosad nije snimio ni scene koje podsjećaju na onu reklamu za digitalni fotoaparat u kojoj Kip slobode pleše pred zapanjenim turistima u New Yorku, a koje su za špicu 'Hrvatskih kraljeva' pretvorene u oživjele kipove hrvatskih velikana te njihovom pojavom zapanjene prolaznike. Da bi' riječ rekla. Dobra fora.}}</ref><ref name="Mzaj">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Odlična je i sama najavna špica serijala, u kojoj pred zaprepaštenim turistima oživljavaju najpoznatiji kipovi naših srednjevjekovnih vladara. Redatelj se na trenutke čak pretjerano trudi impresionirati vizualnim efektima, pa scena nad Višeslavovom krstionicom djeluje poput visokobudžetne reklame za izvorsku vodu, stavljajući povijesni događaj u drugi plan.}}</ref><ref name="Nikolić1"/><ref name="LeonR">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] Leon Rizmaul: {{citat2|Ako ste primijetili da vas serija Hrvatski kraljevi vizualno podsjeća na "Gospodara prstenova" ili "Gladijatora", to nije ništa loše, to je potpuno legitimno. Na to se ne smije gledati kao na krađu ili kopiranje nego odavanje priznanja i citiranje velikana svjetske kinematografije. Hrvatski kraljevi obiluju iznimno lijepim, prvi put na ovaj način prikazanim, rekonstrukcijama većine objekata iz najranije hrvatske povijesti. Čuda novih tehnologija, računalno generirani ljudi, objekti, građevine, brodovi apsolutno su fascinantni. Rekonstrukcije crkava, kraljevskih palača kao i srednjovjekovnih gradova apsolutni su užitak za oči. Svi koji poznaju Split moraju gledati s užitkom na to kako je rekonstruirana palača. Vizualno me naročito oduševio morski dio, gdje flote izgledaju da ne mogu uvjerljivije, [...]}}</ref> Nema ništa lošega u tome što je serija vizualno podsjećala na [[Gladijator (2000.)|Gladijatora]], [[Gospodar prstenova (filmska trilogija)|Gospodara prstenova]] i [[Igra prijestolja (TV serija)|Igru prijestolja]],<ref name="Zrina">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Glazba u 'Hrvatskim kraljevima' isto nije loša: podsjeća na mješavinu soundtracka 'Gospodara prstenova' i Metallicinog koncerta s filharmonijom u San Franciscu, a dobro je i ukomponirana u film, pogotovo u scene bitaka koje kao da su izrezane iz 'Gladijatora'. Efekti u kojima se drevne crkve grade iz vlastitih ruševina totalno su kul, ljudi koji pred kamerama glume 'rvacke junač'ne prilično su uvjerljivi, [...]}}</ref><ref name="LeonR"/><ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|A raskoljavanja lubanja, rezanja vratova i sličnih stvari ima svakako puno. I spektakularne su. U vizualnom smislu ovo je povijest za generacije odgojene na kompjutorskim igrama, 'Gospodaru prstenova' ili 'Igri prijestolja'. Za trenutak se prisjetite Gondora, a u sadašnjim okolnostima, hrvatski vladari koji podsjećaju na vladare Gondora, uopće nisu loša pomisao. Čak ni za povjesničare. }}</ref> ali pretjerivanje vizualnim efektima u pojedinim slučajevima je bilo kontraproduktivno.<ref name="Mzaj"/> Glazba je nakon premijere ocjenjena kao dobro ukomponirana u film,<ref name="Zrina"/> ali je nakon završetka serije pretjerana uporaba glazbe i slow motiona kritizirana kao kontraproduktivna.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na vidjelo filmska neškolovanost autora, jer kako i zašto se upotrebljavaju usporene snimke uči se na akademiji filmske režije. One su u filmskoj teoriji, slično kao i glazba, predviđene kao sredstvo naglašavanja i emotivnog. Ovakvim usporavanjima vjetra u konjskoj grivi, ili kopita u brdskom potoku ispada da se svakih minutu do dvije nešto retorički bitno događa, što je, naravno, apsurdno i nepotrebno.}}</ref><ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|No kao što su neki elementi 'Hrvatskih kraljeva' pri prelasku s velikog na mali ekran postali mnogo bolji, tako su i neki drugi elementi u novom, televizijskom formatu postali naporniji. Pritom prije svega mislim na glazbu. Na premijeri u Lisinskom Domagoj Burić prije samoga je prikazivanja filma s orkestrom, zborom, pjevačicom i, kako ju je sam nazvao, 'heavy metal sekcijom' izveo svojevrstan miks glavnih glazbenih tema iz 'Hrvatskih kraljeva' i to je, u tom skraćenom obliku, zvučalo fora. Možda malo predramatično i preslično nečemu što smo već negdje čuli, ali doista neloše. Sada, kada se i taj score razgranao na serijsku epiku pa imamo priliku čuti kako zvuči u svakom pojedinom dijelu, odjednom više ne podsjeća na Metallicu koja svira sa simfonijskim orkestrom San Francisca, nego baca na Thompsona koji se pravi intelektualac pa stilizira ojkače. Znam, znam, neki će reći da je takav melos i primjeren temi rane hrvatske povijesti, ali ako pitate mene, to samo pridonosi kičerskom ozračju pojedinih scena.}}</ref> 

Serijal je medijski najbolje popraćen od strane [[hrvatski vojnik|Hrvatskoga vojnika]]. Tako je kroz [[#Poveznice|8 dijelova podlistka]] nastao popularni prikaz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti. Autor podlistka [[Leon Rizmaul]], ocjeniviši serijal 8 na ljestvici do 10,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] Leon Rizmaul: {{citat2|Što se stvarno događalo u hrvatskom srednjovjekovlju nećemo pouzdano znati dok ne svladamo putovanje kroz vrijeme. Dok to ne naučimo, morat ćemo se zadovoljiti vizijom Domagoja Burića i njegova tima s HTV-a. Stoga na ljestvici do deset, Hrvatski kraljevi zaslužuju čvrstu osmicu.}}</ref> vrijednost Hrvatskih kraljeva opisao je ovim riječima:<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na Povijest možemo voljeti samo ako je razumijemo i zato je teško voljeti srednji vijek. Zbog nedostatka pisanih svjedočanstava o nekim razdobljima i desetljećima nemamo nikakvih informacija. Zato je iskovana krilatica o mračnom srednjem vijeku, neosvijetljenu dobu obilježenu nepismenošću, glađu i bijedom. Dovoljno vjerodostojnih izvora nema, gotovo sve što znamo temelji se na pretpostavkama, a kad na kraju i dođemo do nekog zaključka, nikada ne možemo biti sigurni i moramo ostaviti veliki upitnik.}}</ref> 

{{citat2|Srednji vijek jedno je od najkompliciranijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Vrlo ga je teško opisati, gotovo nemoguće. Upravo se te, naizgled nemoguće, misije prihvatio tim Domagoja Burića na početku četvrte epizode "Hrvatskih kraljeva". Trebalo je mnogo redateljske vještine da se u nekoliko minuta sažme Tomislavovo vrijeme i logično ga približi gledateljima. Tko su bili i kad su pisali car Porfirogenet, pop Dukljanin i Toma Arhiđakon ključne su stvari za to razumijevanje. S druge strane razlučivanje ljudskog doživljaja države i kraljevanja danas, od onoga prije tisuću godina, stvari su bez kojih ne možete razumjeti ni srednjovjekovnog papu, ni Bizant, ni kralja Tomislava i njegovu vlast. Sve u svemu, nekoliko uvodnih minuta četvrte epizode nešto je najbolje što je autor ovih redaka, u smislu domaćeg povijesnog dokumentarizma, ikad vidio.}}

[[Datoteka:Poster (HK).jpg|mini|Poster serijala]]
[[Zrinka Nikolić Jakus]] s Odsjeka za povijest [[filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] ocjenila je serijal kao krvavi spektakl bez mitologizacije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Posao je povjesničara koji se bavi ranim srednjim vijekom kao posao televizijskog detektiva koji rekonstruira slučaj iz malog broja tragova, ali bez satisfakcije priznanja ubojice na kraju epizode. S druge strane, ovo je razdoblje zbog traženja nacionalnih korijena isto tako privlačan poligon i za ljubitelje i graditelje mitova zbog čega najava serije pa čak i sama spektakularna špica s oživljavanjem kamenih spomenika hrvatskih vladara može izazvati skepsu radi li se možda i o oživljavanju mitologizacije koju ti spomenici bradatih grdosija sa sobom neizbježno povlače. U tom smislu možemo biti mirni.}}</ref> Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Autor serije školovani je povjesničar koji bi, da se ne bavi poslom kojim se bavi, sada vjerojatno sjedio u nekom institutu ili predavao na nekoj visokoškolskoj ustanovi. Povjesničari ne moraju biti zabrinuti oko prezentacije povijesnih sadržaja u seriji. Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima navest će ljude od struke da odahnu iako će možda upravo to ići širem gledateljstvu na živce – što uopće na kraju znamo i možemo znati?}}</ref> Scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa pojačava i dojam [[#Stručni suradnici|velikih imena svjetske historiografije]] konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Prema do sada viđenom, scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje od kojih će neke širem gledateljstvu biti možda iznenađujuće, ali su u znanstvenim krugovima već poznate i prihvaćene. Ono što će eventualno izazvati kritičko podizanje obrva kod znanstvenika isto je ono što bi izazvalo jednaku reakciju među nekim kolegama i na ozbiljnim znanstvenim skupovima. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa – ponajprije za ljude iz struke koji znaju o kome se radi, pojačava i dojam velikih imena svjetske historiografije konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije kao što su npr. Jacques LeGoff ili Rosamond McKitterick što je otprilike kao da ste angažirali Placida Dominga da komentira povijest hrvatske opere ili sir Alexa Fergusona povijest hrvatskog nogometa. Njihova će fizička pojava (LeGoffa i kolega) u hrvatskoj obrazovno-znanstvenoj seriji vjerojatno u znanstvenicima i nastavnicima povijesti izazvati sličan adrenalin kao kaskaderske scene pada s tvrđave ili raskoljavanje nečije lubanje u slow-motionu za šire gledateljstvo.}}</ref> Njezin prvi dojam je bio da su Hrvatski kraljevi snimljeni za muškarce.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Ipak, ako film treba biti na neki način uvod i svojevrsni sažetak serije, prvi dojam bi bio da su 'Hrvatski kraljevi' ipak nešto što je snimano ponajprije za dečke o dečkima koji se vizualno impresivno, a i prilično krvoločno međusobno ubijaju, a u pauzama jašu lijepim krajolicima, šeću (povremeno čak i u ženskoj pratnji), primaju poklonstva, obilaze crkve te se goste pečenom prasetinom za trpezom. Dojam je isti u prikazima svakodnevnog života malih ljudi koje predstavljaju opet sedmorica momaka (čini se, predviđeni i kao dobrodošao humorističan odmak od ozbiljnog sadržaja) koji se također mlate i goste, naravno više uz žitne kaše i grahorice nego prasetinu, uz značajno naglašeno pljuvanje, podrigivanje i ostalo što već s tim ide te si u međusobnim druženjima trijebe uši.}}</ref> Izrazila je strah od stereotipizacije srednjeg vijeka navevši veze Hrvatske s inozemstvom i upozorivši da nije sve bilo tako crno-bijelo kao što je prikazano u [[#Svakodnevni život običnih ljudi|scenama iz svakidašnjeg života]].<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Svakako, da se razumijemo, sve je to istina (i osim možda zadnjeg detalja nije nešto neuobičajeno i u nekim puno nam bližim razdobljima od dalekog srednjeg vijeka), ali istina su također i zadarske dame koje u jedanaestom stoljeću čitaju i nabavljaju knjige, domaći teolozi koji raspravljaju s kolegama iz inozemstva o istančanim razlikama u liturgiji, ljudi kojima je puno važnije hoće li smjeti oženiti sestričnu u trećem koljenu nego tko će biti metropolit, multikulturalnost i multijezičnost gradskih društava u kojima ste uz rizik izlijevanja sadržaja noćnih posuda na glavu (iako treba reći da je prenapučenost naših gradova više karakteristika kasnijih stoljeća), mogli računati i na puno brži rad sudova nego danas. A i seksa je bilo nešto. I ne samo bračnog. Svakako ste imali puno više šanse nego danas umrijeti prije tridesetpete te oplakivati smrt djece, ali ste mogli doživjeti i pozne godine života i dočekati unučad, a također po najnovijim antropološkim istraživanjima izgleda da su ljudi u ranom srednjem vijeku prosječno bili u nešto boljoj fizičkoj formi i zdraviji nego oni nekoliko stoljeća kasnije, u renesansi. U tom smislu, za bojati se više stereotipizacije srednjeg vijeka nego mitologizacije.}}</ref>

Emitiranje serije oživjelo je i pomalo zaboravljeno razdoblje hrvatskoga ranog srednjeg vijeka pa je tako organizirano i nekoliko stručnih tribina na ovu temu. Održano je predavanje o složenim vizualnim efektima u seriji na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]].<ref>[http://www.irb.hr/Istrazivanja/Zavodi-i-centri/Centar-za-informatiku-i-racunarstvo/Novosti/Od-pocetka-razvoja-racunalne-grafike-na-Ruderu-do-slozenih-vizualnih-efekata-u-filmu-Hrvatski-kraljevi Od početka razvoja računalne grafike na Ruđeru do složenih vizualnih efekata u filmu Hrvatski kraljevi]</ref> Autor serije [[Domagoj Burić]] te direktor fotografije Branko Cahun nagrađeni su Godišnjom nagradom [[HRT]]-a u svibnju 2012. upravo za rad na ovom projektu. Na [[IMDb]]u, serijal je, nakon ocjena više od sto korisnika, ocjenjen osmicom na ljestvici do deset,<ref>[http://www.imdb.com/title/tt2348392/ IMDb - Hrvatski kraljevi]</ref> uz nekoliko pozitivnih kritika iz Hrvatske i jugoistočne Europe.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt2348392/reviews?ref_=tt_ov_rt IMDb - Hrvatski kraljevi: Ocjene i kritike]</ref>

=== DVD izdanje ===

[[Večernji list]] je poklonio svojim čitateljima veliki poster Hrvatski kraljevi, 6. ožujka 2014.<ref name="Večernjak">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/veliki-poster-hrvatski-kraljevi-na-dar-924770 Večernji list - Veliki poster “Hrvatski kraljevi” na dar]</ref>

[[HRT]] je pustio u prodaju prvi DVD Hrvatski kraljevi 13. ožujka, a drugi 27. ožujka 2014.<ref name="Večernjak" />

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==

* Podlistak u Hrvatskom vojniku, autor Leon Rizmaul: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp Dolazak Hrvata] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp Pokrštavanje i prvi kneževi] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp Između dva carstva] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp Prvi neovisni knez] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Moćni vladar Tomislav] {{•}} [https://web.archive.org/web/20120801041302/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3712011/podlistak.asp Sukobi unutar dinastije] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp Kraj razdoblja narodnih vladara] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Tko su Hrvati?]
* O glumcima naturščicima: [http://www.vecernji.hr/zvijezde/kazu-da-ne-znaju-glumiti-ali-na-konju-su-zato-kao-doma-341209 Večernjak: Kažu da ne znaju glumiti, ali na konju su zato kao doma] {{•}} [http://www.tportal.hr/showtime/tv/154360/Volim-kad-me-muskarci-drze-kao-kap-vode.html Tportal: Zagrepčanka - kraljica Jelena]

[[Kategorija:Hrvatske serije]]
[[Kategorija:Hrvatska televizija]]