Difference between revisions 40857159 and 40857160 on shwiki[[Datoteka:Top of Atmosphere.jpg|mini|Plava svetlost je više raspšrena u gasovima koji čine Zemljinu atmosferu od svetlosti drugih talasnih dužina, što daje Zemlji plavičast prsten kada se gleda iz svemira.]]⏎ '''Vazduh''' ili '''zrak''', smeša gasova od kojih su neki u vrlo promenljivom sastavu: [[dušik|azota]] ima 78,08%, [[kiseonik]]a 20,95%,<ref name="NYT-20131003">{{cite news |last=Zimmer |first=Carl |title=Earth’s Oxygen: A Mystery Easy to Take for Granted |url=http://www.nytimes.com/2013/10/03/science/earths-oxygen-a-mystery-easy-to-take-for-granted.html |date=3 October 2013 |work=New York Times |accessdate=3 October 2013 }}</ref> [[argon]]a 0,93% i u vrlo malim količinama [[kripton]]a, [[ksenon]]a, [[helij]]uma, [[neon]]a i drugih. U promenljivim količinama u vazduhu može biti [[voda|vodene]] pare, [[ozon]]a, [[ugljendioksid|ugljen dioksida]], [[radon]]a i drugih. Sastav vazduha varira na različitim visinama. Pri većoj visini smanjuje se sadržaj kiseonika, a povećava se sadržaj vodonika.<ref name="WallaceHobbs">Wallace, John M. and Peter V. Hobbs. Atmospheric Science; ''An Introductory Survey''.Elsevier. Second Edition, 2006. ISBN 978-0-12-732951-2. Chapter 1</ref><ref>{{cite web|url=http://www.ace.mmu.ac.uk/eae/Atmosphere/Older/Trace_Gases.html|title=Trace Gases|publisher=Ace.mmu.ac.uk|accessdate=2010-10-16|archiveurl=http://web.archive.org/web/20101009044345/http://www.ace.mmu.ac.uk/eae/atmosphere/older/Trace_Gases.html|archivedate=9 October 2010 <!--DASHBot-->|deadurl=no}}</ref> Vazduh je neophodan za život ljudi, biljaka i životinja. == Zagađenje vazduha == {{main|Zagađenje vazduha}} Do zagađenja vazduha dolazi prilikom sagorijevanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]. [[Ugalj]], [[nafta]] i [[plin]] sadrže [[sumpor]], od koga sagorijevanjem nastaju [[Sumpor dioksid|oksidi sumpora]]. Zbog visoke temperature u motorima automobila, od azota i kiseonika nastaju [[Azotni oksidi|oksidi azota]]. Oksidi sumpora i azota su zagađivači vazduha jer nadražuju [[Sluzokoža|sluzokožu]]. [[Ugljen-dioksid|Ugljen(IV)-oksid]] i čestice prašine takođe zagađuju vazduh. U supstance koje zagađuju vazduh svrstavaju se najpre one koje se u nezagađenom vazduhu ne nalaze. U zagađujuće supstance svrstavaju se i sva ona hemijska jedinjenja koja prirodno postoje u vazduhu ako je njihova koncentracija veća od one koja odgovara nezagađenom vazduhu. Veoma je malo hemijskih jedinjenja koji nisu zagađivači. ⏎ Da nema vazduha ne bi bilo ni nas tj ljudi životinja i biljaka == Reference == {{reflist}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Air}} * [http://modelweb.gsfc.nasa.gov/spdf_models_home.html#atmo NASA atmosphere models] * [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html NASA's Earth Fact Sheet] * [http://atmospheres.agu.org/ American Geophysical Union: Atmospheric Sciences] * [http://www.geomon.eu/outreach/ Outreach of the GEOmon project] See how Earth atmosphere is observed and monitored by a European project that combines many approaches. {{kratko}} [[Kategorija:Atmosfera]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Neorganska jedinjenja]] [[Kategorija:Dielektrici]] All content in the above text box is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike license Version 4 and was originally sourced from https://sh.wikipedia.org/w/index.php?diff=prev&oldid=40857160.
![]() ![]() This site is not affiliated with or endorsed in any way by the Wikimedia Foundation or any of its affiliates. In fact, we fucking despise them.
|