Revision 1122723 of "Wikipedija:Sjedinjene Američke Države" on shwiki

{{SAD tablica}}<!-- za korigiranje sadržaja tablice, posjetite [[Template:SAD tablica]]-->

'''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi kratica SAD ili engleska USA (United States of America) je [[savezna republika]] u središnjoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koja se prostire od [[Atlantski ocean|Atlantika]] na istoku do [[Tihi ocean|Pacifičkog oceana]] na zapadu. Graniči na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na sjeveru i [[Meksiko]]m na jugu, dijeli morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na zapadu, i posjeduje skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država (States), koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljani Sjedinjenih Američkih Država obično se nazivaju [[Amerikanci]].

Sjedinjene Američke Države nastale su [[Američka deklaracija o nezavisnosti|deklaracijom]] trinaest [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija [[1776]]. godine kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. 

== Povijest ==
{{main|Povijest Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Datoteka:USA Territorial Growth small.gif|thumb|Širenje teritorija SAD-a, 1810.-1920.]]

[[Kolumbo]] je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1.5 milijuna [[Indijanci|Indijanaca]]. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1775. iznosi već oko 2.5 milijuna. 

Sukobljavanje [[Francuska|francuskih]] i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjim ratom]] ([[1756]].-[[1763]].) koji završava pobjedom [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a [[1775]]. počinje [[Američki rat za neovisnost]]. [[4. srpnja]], 1776. [[Kongres SAD-a|Kongres]] je objavio [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaraciju neovisnosti]]. Amerikanci pod zapovjedništvom [[George Washington|Georgea Washingtona]] [[1781]]. konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. 1787. usvojen je [[Ustav]], a G. Washington izabran je za predsjednika (1789-97).[[Datoteka:Declaration independence.jpg|250px||thumb|Predstavljanje [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije o nezavisnosti]] Kontinentalnom Kongresu. Naslikao[[John Trumbull]] 1817–1819.]] 

Za predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] (1801-09.) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom 1803. [[Louisiana|Louisiane]] od Francuza. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812-14). [[Florida]] je kupljena od [[Španjolska|Španjolaca]], a aneksija [[Teksas]]a 1845. izazvala je [[Američko-meksički rat|rat s Meksikom]] (1845-48) nakon čega SAD povećava teritorij [[Novi Meksiko|New Mexicom]] i [[Kalifornija|Kalifornijom]], proširivši se do [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. 

Razlike između industrijskog [[Sjever]]a i poljoprivrednog [[Jug (konfederacija)|Juga]]{{newdsm}} sve više jačaju, a kulminiraju izborom [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], protivnika [[ropstvo|ropstva]], za predsjednika 1860. Južne države se otcjepljuju i osnivaju [[Konfederativne Države Amerike|Konfederaciju]] te počinje [[Američki građanski rat]] ([[1861]]-[[1865|65]]). Ropstvo je ukinuto [[1863]]., a rat završava pobjedom Sjevera ujedinenog u [[Unija|Uniju]]. 

1867. SAD kupuje od [[Rusija|Rusije]] [[Aljaska|Aljasku]] za 7.2 milijuna [[dolar]]a. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske ([[1898]].) anektirala je [[Havaji|Havaje]], [[Puerto Rico]], [[Filipini|Filipine]] i učvrstila se na [[Kuba|Kubi]]. Predsjednik [[Theodore Roosevelt]] intervenira u cijelom nizu država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] 1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna. 

U [[1. svjetski rat|1. svjetskom ratu]] SAD je isprva neutralan, ali 1917. ulazi u rat te doprinosi pobjedi [[Antanta|Antante]]. Za predsjednikovanja [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] (1913-21) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. 1929. izbija [[Velika gospodarska kriza]] (1929-39), koju ublažava presjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] (1933-45) politikom [[New Deal]]a. Sa zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su [[Haiti]], [[Nikaragva]] i [[Kuba]], priznata je neovisnost [[Filipini|Filipina]]. 

SAD je u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] isprva neutralan, ali nakon napada [[imperijalizam|imperijalnog]] [[Japan]]a 1941. ulazi u rat protiv [[sile Osovine|sila Osovine]] u Europi i na [[Pacifik]]u. Baca [[atomska bomba|atomsku bombu]] na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju. 

Bitan je čimbenik stvaranja [[NATO]]-a (1949). Zaoštravaju se odnosi sa [[SSSR]]-om ([[Hladni rat]]). SAD pomaže [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] (1950-53). [[Kubanska kriza]] izbija 1962. U srpnju 1969. američki astronauti [[Apollo 11|spuštaju se na Mjesec]]. U šezdesetima i sedamdesetima dolazi do američke [[Vijetnamski rat|vojne intervencije u Vijetnamu]] i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. 

Od 1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]; potkraj 1995. posreduje u zaključenju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Nakon raspada SSSR-a SAD postaje jedina svjetska velesila. 

Godine [[1992]]. vojno intervenira protiv [[Irak]]a ([[Zaljevski rat]]) nakon iračke okupacije [[Kuvajt]]a. Godine [[1999]]. predvodi NATO-ve napade na [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]] radi rješenja [[Kosovska kriza|Kosovske krize]]. [[George Walker Bush]] izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada [[Al Qaida|Al Qaide]] [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001.]], SAD vojno [[Američka intervencija u Afganistanu|intervenira]] u [[Afganistan]]u. 

[[2001.]] SAD i saveznici pokreću tzv. [[Rat protiv terorizma]] pod imenom [[operacija Trajna sloboda]]. [[2003.]] kreće [[operacija Iračka sloboda]] - invazija na [[Irak]]. Saveznici okupiraju [[Irak]], ali bivaju uvučeni u mukotrpan [[gerilski rat]] sa [[irački gerilci|iračkim gerilcima]].

Sredinom 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država ([[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Njemačka]] i dr.) te ratuje u [[Afganistan]]u i [[Irak]]u.

== Državno uređenje i politika ==
[[Datoteka:USCapitol.jpg|thumb|250px|right|United States Capitol.]]

Vlada i politika Sjedinjenih Država je zasnovana na [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu Sjedinjenih Američkih Država]], napisanom [[1787]]. godine. Ustav iz 1787 je do danas dopunjen sa 27 amandmana. Prvih 10 su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "[[Deklaracija prava (Sjedinjene Američke Države)|Deklaracija prava]]" (''Bill of Rights''), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na [[Sloboda govora|slobodu govora]] i [[Sloboda vjeroispovjesti|vjeroispovjesti]].

Vlada Sjedinjenih Američkih Država je jedna od najstarijih na svijetu. Kao [[federalna demokracija]], sastoji se od izvršne, zakonodavne, i sudske vlasti. [[Izvršna vlast]] se sastoji od [[predsjednik]]a i njegovog [[kabinet]]a, uz dodatak raznih državnih službi.

[[Zakonodavna vlast]] je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]], koji se sastoji od [[Dom zastupnika Sjedinjenih Američkih Država|Doma zastupnika]] (''House of Representatives'') i [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senata]] (''Senate''). [[Zastupnik|Zastupnici]] i [[Senator]]i su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno broji 100 senatora.

[[Sudska vlast]] se sastoji od svih [[sud]]ova u Sjedinjenim Državama. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] broji devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su [[Republikanska Stranka (SAD)]] i [[Demokratska Stranka SAD]].

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim [[Ustav]]om na svijetu, i po danas važećem Ustavu one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država, te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju slijedeća područja (spomenuta su najvažnija):

* obrana federacije (vojska)
* vanjski poslovi
* porezi (na saveznom nivou)
* monetarni sustav
* poštanska služba
Najviši organi vlasti su Predsednik, Kongres, te Vrhovni savezni sud.

== Zemljopis ==
{{main|Zemljopis SAD-a}}

[[Datoteka:MtHood TrilliumLake.jpg|right|250px|thumb|[[Mount Hood]], neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika]]

'''Reljefne različitosti'''

Reljef SAD-a brlo je raznolik pa se izdvajaju 4 velike reljefne cijeline: [[Apalači]], obalne ravnice, središnje nizine i [[Kordiljeri]]. [[Aljaska]] i [[Havaji]] izdvojeni su iz te podijele i obuhvačaju se posebnim regionalnim pregledom. 

# Paraleno s istočnom obalom [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] pruža se [[paleozoik|paleozojski]] planinski lanac '''Apalača''' (Appalachians) koji je bogat [[ruda]]ma, a posebice [[ugljen]]om. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara. 
[[Datoteka:Haliaeetus leucocephalus2.jpg|right|250px|thumb|[[Bjeloglavi orao]] je prikazan na grbu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Zaštita ove ugrožene vrste pomoći će joj od istrebljenja]]
# Uz obale Atlantskog oceana prostiru se '''obalne ravnice'''. ''Obalna ravnica'' uz [[Meksički zaljev]] kao klin se zabija 900 km uz [[Mississippi]] do ušća rijeke [[Ohio]]. ''Obalna ravnica uz [[Atlantski ocean]]'' blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug [[vapnenac|vapnenački]] poluotok nastao u tercijaru ''[[Florida (poluotok)]]''{{newdsm}}. Na niskom poluotoku prostrane su močvare. 
# Na cijelom prostoru između Apalača i [[Stjenjak]]a rasprostire se širok prostor '''središnjih ravnica''' oko [[porječje|porječja]] Mississippija koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a na sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
#* ''istočni prijelazni pojas'' nalazi se neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi; 
#* ravničarski ''prostor uz Velika jezera'' ima oblik trokuta čije su stranice [[Ohio (rijeka)|rijeke Ohio]] i [[Missouri]] te [[Velika jezera]];
#* relativno nizak ''ravnjak [[Ozark- Ouachita]]'' umetak je [[prekambrij]]skih i [[paleozoik|paleozojskih]] stijena koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki to je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;
#* ''Visoki ravnjaci'' obuhvačaju golem prostor od [[Meksiko|Meksika]] do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od od istoka do Stjenjaka, većim dijelom se nalaze zapadno od [[izohijeta|izohijete]] od 500 mm koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti), Naime zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne geografske duljine ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni ali samo ako im se dovede voda. 
# Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac '''[[Kordiljeri|Kordiljera]]''' dijeli se na '''Stjenjak''', '''ravnjake i zavale''' i '''pacifički priobalni prostor Kordiljera'''. 
#* ''Stjenjak'' (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine [[Brooks (planina)|Brooks]]{{newdsm}}, kroz [[Kanada|Kanadu]], SAD, Meksiko i preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] nastavlja se u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] kao [[Ande]]. Nastao je [[alpska orogeneza|alpskom orogenezom]] te ima [[vulkan]]ske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi [[lava|lave]], a najpoznatije takvo područje jest [[nacionalni park Yellowstone]]{{newdsm}}. Najveće visine mu prelaze 4000 m ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada jer se prijevoji nalaze na oko 1 600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci. 
#* Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ''ravnjaka i zavale'' između Stjenjaka na istoku i [[Sierra Nevada|Sierra Nevade]] i [[Primorsko gorje|Primorskog gorja]] na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; [[Velika zavala]] (Great Basin), [[Ravnjak Colorado]]{{newdsm}}, [[Gila ravnjak]] (Hila) i [[Kolumbijski ravnjak]]. 
#* U ''pacifički priobalni prostor Kordiljera'' razlikujemo tri osnovna dijela:
#** ''[[Primorsko gorje]]''(Coast Range) dosiže visinu do 1600 m te su reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga imaju velike količine padalina koje omogućuju rast [[šuma]] od kojih se posebno ističu šume divovskih [[sekvoja]] ([[mamutovac]]). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke ([[San Francisco]], [[Portland]], [[Seattle]]);
#** [[Granit]]ni masiv ''[[Sierra Nevada|Sierra Nevade]]'' i vulkanski niz ''[[Kaskadno gorje|Kaskadnoga gorja]]'' paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000m;
#** ''središnje doline'' ([[San Joaquin]], [[Sacramento]], [[Kalifornijska dolina]]) koje se nalaze između Sierra Nevade i [[Kaskadne planine|Kaskadnih planina]] na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine.

Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je [[pleistocen]]ska [[glacijacija]]. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao [[kanadski štit]] i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu ([[egzarazija]]). Na planinama na zapadu bili su brojni [[ledenjak|ledenjaci]]. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena [[kanadski štit|kanadskog štita]] i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka [[ledeno doba|ledenog doba]] udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Reindeer]], [[Athabasca]], Great Slave- [[Veliko ropsko jezero]], Great Bear- [[Veliko medvjeđe jezero]]). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.

== Vojna moć ==
[[Datoteka:Bush and Blair at Camp David.jpg|thumb|200px|[[Predsjednik Sjedinjenih Američkih država]], [[George W. Bush]] (desno) u [[Camp David]]u u ožujku 2003., kao domaćin [[Tony Blair]]u.]][[Datoteka:US_Air_Force_050502-F-3961R-009_A_Pacific_spirit.jpg|thumb|left|200px|Američka vojska mnogo investira u visoku tehnologiju npr. bombardera[[B-2 Spirit]]a]]

SAD koji na vojsku troši koliko i sve ostale svetske države zajedno <ref>[http://english.aljazeera.net/indepth/opinion/2011/09/20119572556433850.html The price of 9/11]</ref>  ima pet rodova oružanih snaga koji su po rečima vojnog glasogovornika aktivni u 120 država sveta <ref>[http://www.tomdispatch.com/archive/175426/ Tomgram: Nick Turse, Uncovering the Military's Secret Military]</ref>. Ti vojni rodovi su:
* Kopnena vojska
* Ratna mornarica
* Ratno zrakoplovstvo
* [[Američki marinci|Marinski Korpus]]
* Obalna straža

Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a.
Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih
rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika.

U sljedećoj tablici se nalaze podaci o američkoj vojnoj moći usporedivi s onima od druge najveće vojne sile to jest [[Kina|Kine]] <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-13450316 China 'will not match' US military power - general]</ref>:

{| width=70% class="wikitable"
!Vrsta oružja
![[Kina]]
!'''SAD'''
|-
|align=center| vojni [[budžet]] ||align=center| 78 milijardi ||align="center"|729 milijardi 
|-
|align=center| postotak [[BDP]]a ||align=center| 2 posto ||align="center"| 4.3 posto
|-
|align=center| broj [[vojnik]]a ||align=center| 2.26 miliona ||align="center"| 1.58 miliona
|-
|align=center| vojni [[avion]]i ||align=center| 1,320 ||align="center"| 2,379
|-
|align=center| nevidljivi [[F-22 Raptor|avioni]] ||align=center| 0 ||align="center"| 139
|-
|align=center| [[nosač aviona|nosači aviona]] ||align=center| 0 ||align="center"| 11
|-
|align=center| [[podmornica|podmornice]] ||align=center| 65 ||align="center"| 71
|-
|align=center| [[razarač]]i ||align=center| 27 ||align="center"| 57
|-
|align=center| [[Nuklearno oružje|Nuklearni projektili]] ||align=center| 240 ||align="center"| 9,400
|-
|}

Po završetku [[Hladni rat|hladnog rata]], a pogotovo nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada u New Yorku 2001. godine]] vojni, paravojni policijski represivni državni aparat se počeo okretati protiv takozvanog unutrašnjeg neprijatelja koji je definiran kao osoba koja pomaže teroriste dok je sama definicija rječi pomaže prilično neodređena pošto ona 2011. godine može označavati da osoba koja se samo slaže s političkim ciljevima na primer [[Talibani|Talibana]] bude uhapšen i osuđena po protuterorističkim zakonima. Rezultat takve represivne politike postaje postojanje 1,271 državne i 1,931 privatnih sigurnosni organizacija financiranih od SAD na njegovom teritoriju. Samo tokom septembra 2011. u [[Washington D.C.|glavnom gradu]] su bile u izgradnji 33 nove zgrade za tamošnje represivne organizacije. <ref>[http://www.truthdig.com/report/page3/coming_to_a_gulag_near_you_20120402/ Someone You Love: Coming to a Gulag Near You]</ref>

== Regionalizacija ==

SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima.

* Sjeveroistok

Države [[Connecticut]], [[Maine]], [[Massachusetts]], [[New Hampshire]], [[New Jersey]], [[New York]], [[Rhode Island]], [[Vermont]].

Ova regija obuhvaća samo 1.8% površine SAD-a, ali 5.2% stanovništva. Prvi doseljenici bili su [[engleski]] [[puritanci]] već 1620. godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na [[Englesku]] pa je stoga regija nazvana [[Nova Engleska]]. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je [[industrijalizacija]] i [[urbanizacija]] SAD-a. [[Boston]] je najstariji, a [[New York]] najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a 1664. godine kupuju ga [[Englezi]] i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija [[imigracijska]] luka kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi i danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi [[čista industrija]] (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom [[New Jerseyju]] nalazi se [[prljava industrija]]. Značajniji gradovi su [[Rochester]] i [[Buffalo]].

* Atlanska obalna ravnica

Države [[Pennsylvania]], [[Maryland]], [[Delaware]], [[Virginia]], [[Sjeverna Karolina]], [[Južna Karolina]], [[Georgia]], [[Florida]]

* Srednji zapad- Midwest

Države [[Zapadna Virginia]], [[Kentucky]], [[Ohio]], [[Indiana]], [[Illinois]], [[Minnesota]], [[Iowa]], [[Missouri]], [[Wisconsin]], [[Michigan]].

* Jug[[Datoteka:Map of USA with state names sr.svg|300px|thumbnail|right|Karta Sjedinjenih Država i njihova imena<ref>Aljaska and Havaji su prikazani u drukčijim omjerima; the [[Aleutski otoci]] i nenaseljeni sjeverozapadni Havajski otoci su izostavljeni s ove karte</ref>]]

Države [[Tennessee]], [[Alabama]], [[Mississippi]], [[Arkansas]], [[Louisiana]], [[Kansas]], [[Oklahoma]], [[Teksas]]

* Visoki ravnjaci

Države [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Nebraska]], [[Colorado]]

* Unutrašnji platoi i zavale

Države [[Montana]], [[Idaho]], [[Wyoming]], [[Nevada]], [[Utah]], [[Novi Meksiko]], [[Arizona]]

* [[Kalifornija]]

* Sjeverozapad

Države [[Oregon]] i [[Washington (savezna država)|Washington]]

* Nove zemlje

Države [[Aljaska]] i [[Havaji]]

== Klima ==

'''Klimatske različitosti'''

Velik prostor SAD-a ima i velike [[klima]]tske različitosti na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. [[Apalači]] i [[Kordiljeri]] čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. [[pamuk]] , [[južno voće]]). Obrnuto ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljnoi djeluje na sve kulture, npr. na [[pšenica|pšenicu]]- cornbelt. 

Na dodoru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav [[tornado]]. Sa sjevernijeg [[Tihi ocean|Tihog oceana]] pušu stalni vlažni vjetrovi koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, [[Sierra Nevada|Sierra Nevadi]] i [[Kaskadsko gorje|Kaskadskom gorju]], a dalje prema istoku puše relativno suh i topao [[vjetar fenskog tipa]] (chinook). I s juga, Iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] dolaze vlažne zračne mase koje prodiru daleko na sjever. 

'''Tipovi klime'''

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: '''Umjereno tople kišne klime''' imaju srednji i istočni dio SAD-a. '''[[Sredozemna klima]]''' s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika. Prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma. Suhe '''[[pustinjska klima|pustinjske]] i [[polupustinjska klima|polupustinjske klime]]''' su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan većinom trave i kaktusi. Najviši planinski dijelovi imaju '''snježno- šumsku klime'''. Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna [[Labradodska struja|Labradorska]] i [[Kalifornijska struja|Kalifornijska]] morska struja.

== Gospodarstvo ==

=== Čimbenici razvoja SAD-a ===

SAD spadaju u sam svjetski vrh po [[gospodarstvo|gospodarskoj]], a čimbenici koji su to omogućili brojni su. 

Čimbenici gospodarskog razvoja SAD-a su golem '''prostor''', povoljna '''klima''', povoljni '''uvjeti za [[poljoprivreda|poljoprivredu]]''', golemo '''[[ruda|rudno]] bogatstvo''', brojno, različito i dobro školovano '''stanovništvo''', dugotrajna '''neovisnost''', dugotrajno '''razboblje bez ratova''', preskakanje [[feudalizam|feudalizma]], vrlo jak [[sindikat|sindikalni]] pokret, veliki '''kapital''' i '''politička stabilnost''' [[demokracija|demokratskog]] sustava i [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]] pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne održava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika. 

SAD je ekonomski i vojno najjača država na svijetu. Temelj američkog gospodarstva jest '''[[slobodno tržište]]''' i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. [[makroekonomska politika|makroekonomskoj politici]] [[kamate|kamata]] i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. [[antimonopolistički zakon]]i koji nijednom poduzeću ne dopuštaju [[monopol]] proizvodnje i određivanja cijena jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvijeta, okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih [[industrija]] i proizvoda što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja.

'''Poljoprivredom''' se bavi 2.7% stanovništva, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko- tehnička zaštita, a poticaj daju veliko unutrašnje tržište i političko- gospodarske veze SAD-a sa svijetom gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvijetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, [[Florida|Floridi]], proizvode se [[agrumi]], a na jugu [[pamuk]], [[duhan]] i [[soja]]. Na nepreglednim njivama [[središnje ravnice|središnjih ravnica]] od [[Apalači|Apalača]] do [[Stjenjak]]a (umjereno tople kišne klime) zasijani su [[kukuruz]] i [[pšenica]] ([[corn belt]]- žitni pojas) koji služe i za prehranu vrlo brojne [[stoka|stoke]]([[hog belt]]- pojas [[svinja]]) koju nalazimo sve do [[Velika jezera|Velikih jezera]] gdje se u [[Chicago|Chichagu]] nalaze najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno [[mljekarstvo]] i [[voćarstvo]]. Suhi i [[planinski prostori]] na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva [[voće]] i [[povrće]]. Prirodno suha [[Kalifornijska dolina]] stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike". [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|thumb|right|250px|[[Space Shuttle]] [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom]] 

U '''sekundarnim djelatnostima''' radi 23.9% Amerikanaca. SAD proizvode i troše najviše [[energija|energije]] na svijetu. Velika nalazišta nafte su u [[Teksas]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i na [[Aljaska|Aljasci]], a ugljena u Apalačima. Velika nalazišta prirodnog plina su uz [[Meksički zaljev]], a većina rijeka iskorištena je za dobivanje [[električna energija|električne energije]]. Na rijeci [[Tennessee (rijeka)|Tennessee]]{{newdsm}} izgrađeno je čak 30 brana. SAD su i najveća [[nuklearna sila]], a koriste se zalihe [[uran]]a u državi [[Colorado]]. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne rude koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum [[pokretna traka|pokretne trake]] (1913., [[Ford]]) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu. 

'''Industrija''' se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom i dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svijetski poznati američki proizvodi su automobili ([[Ford]]), računala ([[IBM]], [[Compaq]]), zrakoplovi ([[Boeing]]), telefoni ([[Motorola]]), i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija ([[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[Portland]], [[Seattle]]). Današnja industija ima sve manje zaposlenih zbog zatvaranja tamošnjih radnih mesta i otvaranja onih u državama s jeftinijom radnom snagu to jest pre svega u Kina.

Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD od trenutka prihvaćanja neoliberalnog ekonomskog modela više uvozi nego što izvoze indusrijskih proizvoda što je stvorilo ogromni [[trgovinski deficit]].

Većina stanovnika SAD-a, 73.5%, radi u '''tercijarnim djelatnostima''' od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja ([[svemir]], [[vojna tehnologija]], [[informatika]], [[telekomunikacije]], [[robotika]], [[zrakoplov]]i, [[biotehnika]], [[medicina]]). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, [[burza|burze]], osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka [[filmska industrija]] [[Hollywood]] koja donosi goleme dobiti.

=== Ekstremna ekonomska nejednakost ===

Prihvaćanje i potom provođe ekonomske teorije neoliberalizma dolaskom na vlasta [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] 1981. godine dolazi do velikih promena s dugoročnim posljedicama. Prvi dio njegove unutrašnje ekonomske politike postaje stvaranje strateškog deficit koji po rječima idejnog začetnika tog ekonomskog pravca "daruje to argument za rezanje državnih programa koji ti nisu poželjni i argument protiv novih programa koje ne želiš". Također zahvaljujući strateškom deficitu protivnici državne potrošnje mogu zvučati kao humanisti koristeći argument:"Ne možemo krasti od naše dece kako bi ispunili kratkoročne želje" <ref>[http://prospect.org/cs/articles?article=strategic_deficit_redux Strategic Deficit” Redux]</ref>. Na vanjskom političkom planu SAD postiže dogovor s Kinom koji omogućava američkim kompanija da tamo presele veliki dio proizvodnje što će biti zacementirano međunarodnim [[Washingtonski konsenzus|Washingtonskim konsenzusom]] što dva desetljeća potom rezultira i velikim trgovinskim deficitom od 42.3 milijarde dolara mesečno <ref>[http://www.tradingeconomics.com/Economics/Balance-Of-Trade.aspx?Symbol=USD Trade Gap in U.S. Widened in May 2010]</ref> . S druge strane u zadnjih 30 godina redovno je raslo bogatstvo 1 % najbogatijih stanovnika SADa kojima su se plate u tom razdoblju uvećavale 127 puta brže od onih radnika <ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/jasno-je-tko-uziva-u-americkom-snu-place-direktora-rastu-127-puta-brze-nego-radnika/613538.aspx Jasno je tko uživa u američkom snu]</ref>. Rezultat toga je postao da tih 1 % najbogatijih 2010 godine kontrolira 42 % ekonomskog bogatstva SADa <ref>[http://www.mybudget360.com/top-1-percent-control-42-percent-of-financial-wealth-in-the-us-how-average-americans-are-lured-into-debt-servitude-by-promises-of-mega-wealth/ Top 1 Percent Control 42 Percent of Financial Wealth in the U.S. – How Average Americans are Lured into Debt Servitude by Promises of Mega Wealth]</ref> i imaju neto vrijednost jednaku onoj koju posjeduje 90 % donjeg ekonomskog sloja <ref>[http://www.nytimes.com/2011/01/02/opinion/02kristof.html?scp=4&sq=Nicholas+D.+Kristof&st=nyt Equality, a True Soul Food]</ref>.

== Stanovništvo ==

'''Populacija'''

Prvi stanovnici [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] su naselili prije 20 000 godina u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana [[Beringov prolaz]] bio kopneni most između [[Azija|Azije]] i Amerike. od tih prastanovnika potječu današnji američki [[Indijanci]], a poznata su plemena [[Sioux]]a, [[Apaši|Apaša]], [[Irokezi|Irokeza]], [[Čejeni|Čejena]] i dr. U doba dolaska [[Europljani|Europljana]] starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu jer im je za život trebalo puno prostora. [[Kolonijalizacija]] Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli [[Španjolci]] na [[Floridu|Florida]], obale [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Poslije dolaze [[Englezi]], [[Škoti]], [[Irci]], [[Nizozemci]] i [[Francuzi]]. Slijede [[Skandinavci]], [[Nijemci]] te [[Talijani]], [[Poljaci]], [[Južni Slaveni]] i [[Azijati]]. 

Prema popisu iz 2000. SAD ima 281 421 906 stanovnika, a u prosincu 2005.(procjena) oko 293 000 000 stanovnika. Broj stanovnika je više nego utrostručio tijekom 20. stoljeća. 

'''Dobna struktura''':  (2005. procijena) 
* 0-14 godina: 20.6% (muškarci 31,095,725; žene 29,703,997) 
* 15-64 godina: 67.0% (muškarci 98,914,382; žene 99,324,126)
* 65 godina i više: 12.4% (muškarci 15,298,676; žene 21,397,228)
[[Datoteka:US_population_map.png|left|300px|thumb|right|Gustoća naseljenosti SAD-a 2000.]]
'''[[Rast stanovništva]]''': 0.92% (2005.) 

'''[[Stopa rođenih]]''': 14.14 rođenih/1,000 stanovnika (2005.) 

'''[[Stopa umrlih]]''': 8.25 umrlih/1,000 stanovnika (2005.) 

'''[[Imigracija]]''': 3.31 migranata/1,000 stanovnika  (2005.) 

'''[[Očekivani životni vijek]]''' :
* stanovništvo: 77.6 godina
* muškarci: 74.8 godina
* žene: 80.1 godina
 
'''[[Pismenost]]''': 
* ukupno stanovništvo: 97% 
* muškarci: 97% 
* žene: 97%

'''[[Nezaposlenost]]''': 4.9% 

=== Rasa i porijeklo ===
Većina Amerikanaca potjeće od bijelih Europljana, njih oko 69%. U novije vrijeme broj [[bijelci|bijelaca]] se smanuje zbog sve manjeg useljavanja iz [[Europa|Europe]]. Većina bijelih Amerikanaca podrijeklom su Nijemci (15.2%), Irci (10.8%), Englezi (8.7%), Talijani (5.6%) te Skandinavci (3.7%). Također mnogo ih je slavenskog podrijekla, većinom poljskog i ruskog. 

[[Latinoamerikanci]] čine 13% populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz [[Meksiko|Meksika]] te Središnje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Meksikanci]] čine 7.3% stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti. 

Oko 12.9% stanovništva čine [[Afroamerikanci]] ili ljudi [[crnci|crne rase]]. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u ali ipak najznačajniji broj je na jugu zemlje. 

Amerikanaca azijskog podrijekla uključujući domorodačko [[Havaji|Havajsko]] stanovništvo čine manjinu od oko 4%. Većina ih je koncentrirana na Havajima te zapadnoj obali. Većina su imigranti sa [[Filipini|Filipina]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[Vijetnam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Japan]]a. 

Indijanci starosjedioci čine 1% stanovništva, a oko 35% ih živi u rezervatima. 

=== Religija ===
[[Datoteka:Pisgah.jpg|thumb|right|250px|Baptistička crkva u Four Oaksu, [[Sjeverna Karolina]]]]

Oko 80% Amerikanaca se smatra [[Kršćanstvo|kršćanima]] različitih denominacija ali iako broj krščana raste, taj rast je manji od rasta broja stanovnika te je to uzrokovalo padom u polulaciji u odnosu na 1990. kada je oko 90% Amerikanaca pripadalo Krščanstvu. Većina krščana, oko 26% je [[Katolička Crkva|katolika]], posebno na sjevroistoku i srednjem zapadu. Različitim [[protestanti|protestantskim]] denominacijama pripada oko 54% Amerikanaca. U južnim državama većina su [[baptisti]] (17.2%) i [[metodisti]] (7.2%).  Oko 1.4% Amerikanaca pripada [[židovstvo|židovstvu]]. Ostalih 18% čine ljudi bez religije, [[muslimani]], [[hinduisti]] i [[budisti]]. 

Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Oko 44% Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama. Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali.

== Kultura ==
[[Datoteka:RotundaII.jpg|250px|right|thumb|[[Sveučilište u Virginiji]], osnovao ga je [[Thomas Jefferson]], jedan je od 19 [[UNESCO]]-vih [[Svjetska baština|spomenika svjetske baštine]] u Sjedinjenim Državama. On jedan od mnogih visokocjenjenih javnih sveučilišta podržanih od strane američke vlade]]

Američka kultura je specifična po tome što ''[[Amerikanci (nacija)|Amerikanci]]'' kao [[nacija]] nisu postojali prije [[1776]] godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih ''slobodnih'' ljudi u Novom svijetu. Spomenimo samo neke književnike:

[[Datoteka:Elvis_Presley_promoting_Jailhouse_Rock.jpg|thumb|left|175px|[[Elvis Presley]] 1957.]]
* [[James Fenimore Cooper]] ([[1789]] - [[1851]])
* [[Nathaniel Hawthorne]] ([[1804]] - [[1864]])
* [[Saul Bellow]] ([[1921]]-[[1994]])
* [[Jack London]] ([[1876]]-[[1916]])
* [[Jerome David Salinger]] (1919-danas)
* [[Edgar Allan Poe]] ([[1809]] - [[1849]])
* [[Herman Melville]] ([[1819]] - [[1891]])
* [[Ralph Waldo Emerson]] ([[1803]] - [[1882]])
* [[Henry David Thoreau]] ([[1817]] - [[1862]])
* [[Mark Twain]] ([[1835]] - [[1910]])
* [[Henry James]] ([[1843]] - [[1916]])
* [[Walt Whitman]] ([[1819]] - [[1892]]) 
* [[Emily Dickinson]] ([[1830]] - [[1886]])
* [[Thomas Stearns Eliot]] ([[1888]] - [[1965]])
I skladatelja:

* [[George Gershwin]] ([[1898]]. - [[1937]].)

I recimo da ovdje pišu značajniji američki književnici [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ali ima još i [[20. stoljeće]], [[glazba]], [[film]], [[slikarstvo]]... Američka kultura je ''preskočila'' [[srednji vijek]], [[barok]] i [[renesansa|renesansu]], ali svejedno ima što za ponuditi.

== Politička podjela ==

== Gradovi preko 100,000 stanovnika ==

Sad su 2000. godine imale 254 grada s preko 100,000 stanovnika, to su:
[[Datoteka:Panorama_clip3.jpg|thumb|right|180px|[[New York City]] ]]
[[Datoteka:DowntownLosAngeles.jpg|thumb|right|180px|[[Los Angeles, California|Los Angeles]] ]]

* 1.	[[Abilene, Teksas]], (pop. 115,930)
* 2.	[[Akron, Ohio]], (pop. 217,074)
* 3.	[[Albuquerque, Novi Meksiko]], (pop. 448,607)
* 4.	[[Alexandria, Virginia]], (pop. 128,283)
* 5.	[[Allentown, Pennsylvania]], (pop. 106,632)
* 6.	[[Amarillo, Teksas]], (pop. 173,627)
* 7.	[[Amherst, New York]], (pop. 116,510)
* 8.	[[Anaheim, Kalifornija]], (pop. 328,014)
* 9.	[[Anchorage, Aljaska]] (pop. 260,283)
* 10.	[[Ann Arbor, Michigan]], (pop. 114,024)
* 11.	[[Arlington, Teksas]], (pop. 332,969)
* 12.	[[Arlington, Virginia]], (pop. 189,453)
* 13.	[[Arvada; Colorado]], (pop. 102,153)
* 14.	[[Athens-Clarke County, Georgia]], (pop. 100,266)
* 15.	[[Augusta-Richmond County, Georgia]], (pop. 195,182)
* 16.	[[Aurora, Colorado]], (pop. 276,393)
* 17.	[[Aurora, Illinois]], (pop. 142,990)
* 18.	[[Austin, Teksas]], (pop. 656,562)
* 19.	[[Babylon, New York]], (pop. 211,792)
* 20.	[[Bakersfield, Kalifornija]], (pop. 247,057)
* 21.	[[Baltimore, Maryland]], (pop. 651,154)
* 22.	[[Baton Rouge, Louisiana]], (pop. 227,818)
* 23.	[[Beaumont, Teksas]], (pop. 113,866)
* 24.	[[Bellevue, Washington]], (pop. 109,569)
* 25.	[[Berkeley, Kalifornija]], (pop. 102,743)
* 26.	[[Birmingham, Alabama]] (pop. 242,820)
* 27.	[[Boise, Idaho]], (pop. 185,787)
* 28.	[[Boston, Massachusetts]], (pop. 589,141)
* 29.	[[Bridgeport, Connecticut]],  (pop. 139,529)
* 30.	[[Brookhaven, New York]],  (pop. 448,248)
* 31.	[[Brownsville, Teksas]], (pop. 139,722)
* 32.	[[Buffalo, New York]], (pop. 292,648)
* 33.	[[Burbank, Kalifornija]], (pop. 100,316)
* 34.	[[Cambridge, Massachusetts]], (pop. 101,355)
* 35.	[[Cape Coral, Florida]], (pop. 102,286)
* 36.	[[Carrollton, Teksas]], (pop. 109,576)
* 37.	[[Cedar Rapids, Iowa,]] (pop. 120,758)
* 38.	[[Chandler, Arizona]] (pop. 176,581)
* 39.	[[Charlotte, Sjeverna Karolina]], (pop. 540,828)
* 40.	[[Chattanooga, Tennessee]], (pop. 155,554)
* 41.	[[Chesapeake, Virginia]], (pop. 199,184)
* 42.	[[Chicago, Illinois]], (pop. 2,896,016)
* 43.	[[Chula Vista, Kalifornija]], (pop. 173,556)
* 44.	[[Cincinnati, Ohio]], (pop. 331,285)
* 45.	[[Clarksville, Tennessee]], (pop. 103,455)
* 46.	[[Clearwater, Florida]], (pop. 108,787)
* 47.	[[Cleveland, Ohio]], (pop. 478,403)
* 48.	[[Colorado Springs, Colorado]], (pop. 360,890)
* 49.	[[Columbia, Južna Karolina]], (pop. 116,278)
* 50.	[[Columbus, Georgia]], (pop. 185,781)
* 51.	[[Columbus, Ohio]], (pop. 711,470)
* 52.	[[Concord, Kalifornija]], (pop. 121,780)
* 53.	[[Coral Springs, Florida]], (pop. 117,549)
* 54.	[[Corona, Kalifornija]], (pop. 124,966)
* 55.	[[Corpus Christi, Teksas]], (pop. 277,454)
* 56.	[[Costa Mesa, Kalifornija]], (pop. 108,724)
* 57.	[[Dallas, Teksas]], (pop. 1,188,580)
* 58.	[[Daly City, Kalifornija]], (pop. 103,621)
* 59.	[[Dayton, Ohio]], (pop. 166,179)
* 60.	[[Denver, Colorado]], (pop. 554,636)
* 61.	[[Des Moines, Iowa]], (pop. 198,682)
* 62.	[[Detroit, Michigan]], (pop. 951,270)
* 63.	[[Downey, Kalifornija]],  (pop. 107,323)
* 64.	[[Durham, Sjeverna Karolina]], (pop. 187,035)
* 65.	[[East Los Angeles, Kalifornija]], (pop. 124,283)
* 66.	[[El Monte, Kalifornija]], (pop. 115,965)
* 67.	[[El Paso, Teksas]], (pop. 563,662)
* 68.	[[Elizabeth, New Jersey]], (pop. 120,568)
* 69.	[[Erie, Pennsylvania]], (pop. 103,717)
* 70.	[[Escondido, Kalifornija]], (pop. 133,559)
* 71.	[[Eugene, Oregon]], (pop. 137,893)
* 72.	[[Evansville, Indiana]], (pop. 121,582)
* 73.	[[Fayetteville, Sjeverna Karolina]], (pop. 121,015)
* 74.	[[Flint, Michigan]], (pop. 124,943)
* 75.	[[Fontana, Kalifornija]], (pop. 128,929)
* 76.	[[Fort Collins, Colorado]], (pop. 118,652)
* 77.	[[Fort Lauderdale, Florida]], (pop. 152,397)
* 78.	[[Fort Wayne, Indiana]], (pop. 205,727)
* 79.	[[Fort Worth, Teksas]], (pop. 534,694)
* 80.	[[Fremont, Kalifornija]], (pop. 203,413)
* 81.	[[Fresno, Kalifornija]], (pop. 427,652)
* 82.	[[Fullerton, Kalifornija]], (pop. 126,003)
* 83.	[[Garden Grove, Kalifornija]], (pop. 165,196)
* 84.	[[Garland, Teksas]], (pop. 215,768)
* 85.	[[Gary, Indiana]], (pop. 102,746)
* 86.	[[Gilbert, Arizona]] (pop. 109,697)
* 87.	[[Glendale, Arizona]] (pop. 218,812) 
* 88.	[[Glendale, Kalifornija]],  (pop. 194,973)
* 89.	[[Grand Prairie, Teksas]], (pop. 127,427)
* 90.	[[Grand Rapids, Michigan]], (pop. 197,800)
* 91.	[[Green Bay, Wisconsin]], (pop. 102,313)
* 92.	[[Greensboro, Sjeverna Karolina]], (pop. 223,891)
* 93.	[[Hampton, Virginia]], (pop. 146,437)
* 94.	[[Hartford, Connecticut]], (pop. 121,578)
* 95.	[[Hayward, Kalifornija]], (pop. 140,030)
* 96.	[[Hempstead, New York]], (pop. 755,924)
* 97.	[[Henderson, Nevada]], (pop. 175,381)
* 98.	[[Hialeah, Florida]], (pop. 226,419)
* 99.	[[Hollywood, Florida]], (pop. 139,357)
* 100.	[[Honolulu, Hawaii]], (pop. 371,657)
* 101.	[[Houston, Teksas]], (pop. 1,953,631)
* 102.	[[Huntington, New York]], (pop. 195,289)
* 103.	[[Huntington Beach, Kalifornija]], (pop. 189,594)
* 104.	[[Huntsville, Alabama]] (pop. 158,216) 
* 105.	[[Independence, Missouri]], (pop. 113,288)
* 106.	[[Indianapolis, Indiana]], (pop. 781,870)
* 107.	[[Inglewood, Kalifornija]], (pop. 112,580)
* 108.	[[Irvine, Kalifornija]], (pop. 143,072)
* 109.	[[Irving, Teksas]], (pop. 191,615)
* 110.	[[Islip, New York]], (pop. 322,612)
* 111.	[[Jackson, Mississippi]], (pop. 184,256)
* 112.	[[Jacksonville, Florida]], (pop. 735,617)
* 113.	[[Jersey City, New Jersey]], (pop. 240,055)
* 114.	[[Joliet, Illinois]], (pop. 106,221)
* 115.	[[Kansas City, Kansas]], (pop. 146,866)
* 116.	[[Kansas City, Missouri]], (pop. 441,545)
* 117.	[[Knoxville, Tennessee]], (pop. 173,890)
* 118.	[[Lafayette, Louisiana]], (pop. 110,257)
* 119.	[[Lakewood, Colorado]], (pop. 144,126)
* 120.	[[Lancaster, Kalifornija]], (pop. 118,718)
* 121.	[[Lansing, Michigan]], (pop. 119,128)
* 122.	[[Laredo, Teksas]], (pop. 176,576)
* 123.	[[Las Vegas, Nevada]], (pop. 478,434)
* 124.	[[Lexington-Fayette, Kentucky]], (pop. 260,512)
* 125.	[[Lincoln, Nebraska]], (pop. 225,581)
* 126.	[[Little Rock, Arkansas]] (pop. 183,133)
* 127.	[[Livonia, Michigan]], (pop. 100,545)
* 128.	[[Long Beach, Kalifornija]], (pop. 461,522)
* 129.	[[Los Angeles, Kalifornija]], (pop. 3,694,820)
* 130.	[[Louisville, Kentucky]], (pop. 256,231)
* 131.	[[Lowell, Massachusetts]], (pop. 105,167)
* 132.	[[Lubbock, Teksas]], (pop. 199,564)
* 133.	[[Madison, Wisconsin]], (pop. 208,054)
* 134.	[[Manchester, New Hampshire]], (pop. 107,006)
* 135.	[[McAllen, Teksas]], (pop. 106,414)
* 136.	[[Memphis, Tennessee]], (pop. 650,100)
* 137.	[[Mesa, Arizona]] (pop. 396,375) 
* 138.	[[Mesquite, Teksas]], (pop. 124,523)
* 139.	[[Metairie, Louisiana]],  (pop. 146,136)
* 140.	[[Miami, Florida]], (pop. 362,470)
* 141.	[[Milwaukee, Wisconsin]], (pop. 596,974)
* 142.	[[Minneapolis, Minnesota]], (pop. 382,618)
* 143.	[[Mobile, Alabama]] (pop. 198,915) 
* 144.	[[Modesto, Kalifornija]],  (pop. 188,856)
* 145.	[[Montgomery, Alabama]] (pop. 201,568)
* 146.	[[Moreno Valley, Kalifornija]],  (pop. 142,381)
* 147.	[[Naperville, Illinois]], (pop. 128,358)
* 148.	[[Nashville-Davidson, Tennessee]], (pop. 545,524)
* 149.	[[New Haven, Connecticut]], (pop. 123,626)
* 150.	[[New Orleans, Louisiana]], (pop. 484,674)
* 151.	[[New York, New York]], (pop. 8,008,278)
* 152.	[[Newark, New Jersey]], (pop. 273,546)
* 153.	[[Newport News, Virginia]], (pop. 180,150)
* 154.	[[Norfolk, Virginia]], (pop. 234,403)
* 155.	[[North Hempstead, New York]], (pop. 222,611)
* 156.	[[North Las Vegas, Nevada]], (pop. 115,488)
* 157.	[[Norwalk, Kalifornija]], (pop. 103,298)
* 158.	[[Oakland, Kalifornija]], (pop. 399,484)
* 159.	[[Oceanside, Kalifornija]],  (pop. 161,029)
* 160.	[[Oklahoma City, Oklahoma]], (pop. 506,132)
* 161.	[[Omaha, Nebraska]], (pop. 390,007)
* 162.	[[Ontario, Kalifornija]], (pop. 158,007)
* 163.	[[Orange, Kalifornija]], (pop. 128,821)
* 164.	[[Orlando, Florida]], (pop. 185,951)
* 165.	[[Overland Park, Kansas]], (pop. 149,080)
* 166.	[[Oxnard, Kalifornija]], (pop. 170,358)
* 167.	[[Oyster Bay, New York]],  (pop. 293,925)
* 168.	[[Palmdale, Kalifornija]], (pop. 116,670)
* 169.	[[Paradise, Nevada]], (pop. 186,070)
* 170.	[[Pasadena, Kalifornija]], (pop. 133,936)
* 171.	[[Pasadena, Teksas]],  (pop. 141,674)
* 172.	[[Paterson, New Jersey]], (pop. 149,222)
* 173.	[[Pembroke Pines, Florida]],  (pop. 137,427)
* 174.	[[Peoria, Arizona]] (pop. 108,364) 
* 175.	[[Peoria, Illinois]], (pop. 112,936)
* 176.	[[Philadelphia, Pennsylvania]], (pop. 1,517,550)
* 177.	[[Phoenix, Arizona]] (pop. 1,321,045) 
* 178.	[[Pittsburgh, Pennsylvania]], (pop. 334,563)
* 179.	[[Plano, Teksas]], (pop. 222,030)
* 180.	[[Pomona, Kalifornija]],  (pop. 149,473)
* 181.	[[Portland, Oregon]], (pop. 529,121)
* 182.	[[Portsmouth, Virginia]], (pop. 100,565)
* 183.	[[Providence, Rhode Island]], (pop. 173,618)
* 184.	[[Provo, Utah]], (pop. 105,166)
* 185.	[[Pueblo, Colorado]], (pop. 102,121)
* 186.	[[Raleigh, North Carolina]], (pop. 276,093)
* 187.	[[Ramapo, New York]],  (pop. 108,905)
* 188.	[[Rancho Cucamonga, Kalifornija]], (pop. 127,743)
* 189.	[[Reno, Nevada]], (pop. 180,480)
* 190.	[[Richmond, Virginia]], (pop. 197,790)
* 191.	[[Riverside, Kalifornija]], (pop. 255,166)
* 192.	[[Rochester, New York]], (pop. 219,773)
* 193.	[[Rockford, Illinois]], (pop. 150,115)
* 194.	[[Sacramento, Kalifornija]], (pop. 407,018)
* 195.	[[Salem, Oregon]], (pop. 136,924)
* 196.	[[Salinas, Kalifornija]], (pop. 151,060)
* 197.	[[Salt Lake City, Utah]], (pop. 181,743)
* 198.	[[San Antonio, Teksas]], (pop. 1,144,646)
* 199.	[[San Bernardino, Kalifornija]], (pop. 185,401)
* 200.	[[San Buenaventura, Kalifornija]], (pop. 100,916)
* 201.	[[San Diego, Kalifornija]], (pop. 1,223,400)
* 202.	[[San Francisco, Kalifornija]],  (pop. 776,733)
* 203.	[[San Jose, Kalifornija]], (pop. 894,943)
* 204.	[[Santa Ana, Kalifornija]], (pop. 337,977)
* 205.	[[Santa Clara, Kalifornija]], (pop. 102,361)
* 206.	[[Santa Clarita, Kalifornija]], (pop. 151,088)
* 207.	[[Santa Rosa, Kalifornija]] (pop. 147,595)
* 208.	[[Savannah, Georgia]], (pop. 131,510)
* 209.	[[Scottsdale, Arizona]] (pop. 202,705) 
* 210.	[[Seattle, Washington]], (pop. 563,374)
* 211.	[[Shreveport, Louisiana]], (pop. 200,145)
* 212.	[[Simi Valley, Kalifornija]], (pop. 111,351)
* 213.	[[Sioux Falls, Južna Dakota]], (pop. 123,975)
* 214.	[[Smithtown, New York]], (pop. 115,715)
* 215.	[[South Bend, Indiana]], (pop. 107,789)
* 216.	[[Spokane, Washington]], (pop. 195,629)
* 217.	[[Spring Valley, Nevada]],  (pop. 117,390)
* 218.	[[Springfield, Illinois]], (pop. 111,454)
* 219.	[[Springfield, Massachusetts]], (pop. 152,082)
* 220.	[[Springfield, Missouri]], (pop. 151,580)
* 221.	[[St. Louis, Missouri]], (pop. 348,189)
* 222.	[[St. Paul, Minnesota]], (pop. 287,151)
* 223.	[[St. Petersburg, Florida]] (pop. 248,232)
* 224.	[[Sterling Heights, Michigan]],  (pop. 124,471)
* 225.	[[Stamford; Connecticut]], (pop. 117,083)
* 226.	[[Stockton, Kalifornija]],   (pop. 243,771)
* 227.	[[Sunnyvale, Kalifornija]],   (pop. 131,760)
* 228.	[[Sunrise Manor, Nevada]],  (pop. 156,120)
* 229.	[[Syracuse, New York]], (pop. 147,306)
* 230.	[[Tacoma, Washington]], (pop. 193,556)
* 231.	[[Tallahassee, Florida]], (pop. 150,624)
* 232.	[[Tampa, Florida]], (pop. 303,447)
* 233.	[[Tempe, Arizona]] (pop. 158,625) 
* 234.	[[Thousand Oaks, Kalifornija]],  (pop. 117,005)
* 235.	[[Toledo, Ohio]], (pop. 313,619)
* 236.	[[Topeka, Kansas]], (pop. 122,377)
* 237.	[[Torrance, Kalifornija]] (pop. 137,946)
* 238.	[[Tucson, Arizona]] (pop. 486,699)
* 239.	[[Tulsa, Oklahoma]], (pop. 393,049)
* 240.	[[Vallejo, Kalifornija]], (pop. 116,760)
* 241.	[[Vancouver, Washington]], (pop. 143,560)
* 242.	[[Virginia Beach, Virginia]], (pop. 425,257)
* 243.	[[Waco, Teksas]], (pop. 113,726)
* 244.	[[Warren, Michigan]],  (pop. 138,247)
* 245.	[[Washington, District of Columbia]], (pop. 572,059)
* 246.	[[Waterbury, Connecticut]], (pop. 107,271)
* 247.	[[West Covina, Kalifornija]], (pop. 105,080)
* 248.	[[West Valley City, Utah]], (pop. 108,896)
* 249.	[[Westminster, Colorado]], (pop. 100,940)
* 250.	[[Wichita, Kansas]], (pop. 344,284)
* 251.	[[Wichita Falls, Teksas]], (pop. 104,197)
* 252.	[[Winston-Salem, Sjeverna Karolina]], (pop. 185,776)
* 253.	[[Worcester, Massachusetts]], (pop. 172,648)
* 254.   [[Yonkers, New York]], (pop. 196,086)

== Reference ==
<references/>

== Poveznice ==
* [[Popis država]]
* [[Amerikanci (nacija)]]
* [[Američki san]]
* [[Američki marinci]]

{{podjela SAD}}
{{Sjeverna Amerika}}
{{G8}}
{{Organizacija američkih država}}
<!-- interwiki -->

{{Commonscat|United States}}

[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države| ]]

{{Link FA|ceb}}
{{Link FA|fa}}
{{Link FA|ml}}
{{Link FA|nl}}
{{Link FA|sl}}
{{Link FA|vi}}
{{Link FA|zh}}

[[ab:Америка Еиду Аштатқәа]]
[[ace:Amirika Carékat]]
[[af:Verenigde State van Amerika]]
[[als:USA]]
[[am:አሜሪካ]]
[[an:Estatos Unitos]]
[[ang:Ȝeānedu Rīcu American]]
[[ar:الولايات المتحدة]]
[[arc:ܐܘܚܕܢܐ ܡܚܝܕܐ]]
[[arz:امريكا]]
[[as:আমেৰিকা যুক্তৰাষ্ট্ৰ]]
[[ast:Estaos Xuníos d'América]]
[[av:Америкалъул Цолъарал Штатал]]
[[ay:Istadus Unidus]]
[[az:Amerika Birləşmiş Ştatları]]
[[ba:Америка Ҡушма Штаттары]]
[[bar:Vaeinigte Staatn]]
[[bat-smg:JAV]]
[[bcl:Estados Unidos]]
[[be:Злучаныя Штаты Амерыкі]]
[[be-x-old:Злучаныя Штаты Амэрыкі]]
[[bg:Съединени американски щати]]
[[bi:Yunaeted Stet blong Amerika]]
[[bm:Amerika ka Kelenyalen Jamanaw]]
[[bn:মার্কিন যুক্তরাষ্ট্র]]
[[bo:ཨ་མེ་རི་ཁ་རྒྱལ་ཕྲན་མཉམ་འབྲེལ་རྒྱལ་ཁབ།]]
[[bpy:তিলপারাষ্ট্র]]
[[br:Stadoù-Unanet Amerika]]
[[bs:Sjedinjene Američke Države]]
[[ca:Estats Units d'Amèrica]]
[[cbk-zam:Estados Unidos de America]]
[[cdo:Mī-guók]]
[[ce:Iамерикан Хlоьттина Мехкаш]]
[[ceb:Estados Unidos]]
[[chr:ᏌᏊᎢᏳᎾᎵᏍᏔᏅᏍᎦᏚᎩ ᎾᎿ ᎠᎺᏰᏟ]]
[[chy:United States]]
[[ckb:ویلایەتە یەکگرتووەکان]]
[[co:Stati Uniti d'America]]
[[crh:Amerika Qoşma Ştatları]]
[[cs:Spojené státy americké]]
[[csb:Zjednóné Kraje Americzi]]
[[cu:Амєрїканьскꙑ Ѥдьнѥнꙑ Дрьжавꙑ]]
[[cv:Америкăри Пĕрлешӳллĕ Штатсем]]
[[cy:Unol Daleithiau America]]
[[da:USA]]
[[de:Vereinigte Staaten]]
[[diq:Dewletê Amerikayê Yewbiyayey]]
[[dsb:Zjadnośone staty Ameriki]]
[[dv:އެމެރިކާ]]
[[dz:ཡུ་ནའིཊེཊ་སི་ཊེས]]
[[ee:United States]]
[[el:Ηνωμένες Πολιτείες Αμερικής]]
[[eml:Stat Unî]]
[[en:United States]]
[[eo:Usono]]
[[es:Estados Unidos]]
[[et:Ameerika Ühendriigid]]
[[eu:Ameriketako Estatu Batuak]]
[[ext:Estaus Unius]]
[[fa:ایالات متحده آمریکا]]
[[ff:Dowlaaji Dentuɗi]]
[[fi:Yhdysvallat]]
[[fiu-vro:Ameeriga Ütisriigiq]]
[[fo:USA]]
[[fr:États-Unis]]
[[frp:Ètats-Unis d’Amèrica]]
[[frr:Feriind Stoote foon Ameerikaa]]
[[fur:Stâts Unîts di Americhe]]
[[fy:Feriene Steaten]]
[[ga:Stáit Aontaithe Mheiriceá]]
[[gag:Amerika Birleşik Devletläri]]
[[gan:美國]]
[[gd:Na Stàitean Aonaichte]]
[[gl:Estados Unidos de América - United States of America]]
[[glk:آمریکا]]
[[gn:Tetã peteĩ reko Amérikagua]]
[[got:𐌱𐌰𐌽𐌳𐌰𐍂𐌴𐌹𐌺𐌾𐌰]]
[[gu:સંયુક્ત રાજ્ય અમેરિકા]]
[[gv:Steatyn Unnaneysit America]]
[[ha:Amurika]]
[[hak:Mî-koet]]
[[haw:‘Amelika Hui Pū ‘ia]]
[[he:ארצות הברית]]
[[hi:संयुक्त राज्य अमेरिका]]
[[hif:United States]]
[[hr:Sjedinjene Američke Države]]
[[hsb:Zjednoćene staty Ameriki]]
[[ht:Etazini]]
[[hu:Amerikai Egyesült Államok]]
[[hy:Ամերիկայի Միացյալ Նահանգներ]]
[[ia:Statos Unite de America]]
[[id:Amerika Serikat]]
[[ie:Federativ States de USA]]
[[ig:Njikota Obodo Amerika]]
[[ik:United States of America]]
[[ilo:Estados Unidos iti Amerika]]
[[io:Usa]]
[[is:Bandaríkin]]
[[it:Stati Uniti d'America]]
[[iu:ᐊᒥᐊᓕᑲ]]
[[ja:アメリカ合衆国]]
[[jbo:mergu'e]]
[[jv:Amérika Sarékat]]
[[ka:ამერიკის შეერთებული შტატები]]
[[kaa:Amerika Qurama Shtatları]]
[[kbd:Америкэ Штат Зэгуэт]]
[[ki:United States]]
[[kk:Америка Құрама Штаттары]]
[[kl:Naalagaaffeqatigiit]]
[[km:សហរដ្ឋអាមេរិក]]
[[kn:ಅಮೇರಿಕ ಸಂಯುಕ್ತ ಸಂಸ್ಥಾನ]]
[[ko:미국]]
[[koi:Америкаись Ӧтлаасьӧм Штаттэз]]
[[krc:Американы Бирлешген Штатлары]]
[[ksh:Vereenichde Staate van Amerika]]
[[ku:Dewletên Yekbûyî yên Amerîkayê]]
[[kv:Америкаса Ӧтувтчӧм Штатъяс]]
[[kw:Statys Unys]]
[[ky:Америка Кошмо Штаттары]]
[[la:Civitates Foederatae Americae]]
[[lad:Estatos Unitos d'Amerika]]
[[lb:Vereenegt Staate vun Amerika]]
[[lbe:Американал ЦачӀунхьу Штатру]]
[[lez:Америкадин Садхьанвай Штатар]]
[[lg:Amereka]]
[[li:Vereinegde State van Amerika]]
[[lij:Stati Unïi d'America]]
[[lmo:Stat Ünì d'America]]
[[ln:Lisangá lya Ameríka]]
[[lt:Jungtinės Amerikos Valstijos]]
[[ltg:Amerikys Saškierstuos Vaļsteibys]]
[[lv:Amerikas Savienotās Valstis]]
[[map-bms:Amerika Serikat]]
[[mdf:Америконь Соткс]]
[[mg:Etazonia]]
[[mhr:АУШ]]
[[mi:Hononga-o-Amerika]]
[[mk:Соединети Американски Држави]]
[[ml:അമേരിക്കൻ ഐക്യനാടുകൾ]]
[[mn:Америкийн Нэгдсэн Улс]]
[[mr:अमेरिकेची संयुक्त संस्थाने]]
[[mrj:Америкын Ушымы Штатвлӓжӹ]]
[[ms:Amerika Syarikat]]
[[mt:Stati Uniti tal-Amerika]]
[[mwl:Stados Ounidos de la América]]
[[my:အမေရိကန်ပြည်ထောင်စု]]
[[myv:Американь Вейтьсэндявкс Штаттнэ]]
[[mzn:موتحده ایالات]]
[[na:Eben Merika]]
[[nah:Tlacetilīlli Tlahtohcāyōtl Ixachitlān]]
[[nap:State Aunite d'Amereca]]
[[nds:USA]]
[[nds-nl:Verienigde Staoten van Amerika]]
[[ne:संयुक्त राज्य अमेरिका]]
[[new:अमेरिका]]
[[nl:Verenigde Staten]]
[[nn:USA]]
[[no:USA]]
[[nov:Unionati States de Amerika]]
[[nrm:Êtats Unnis d'Améthique]]
[[nso:United States of America]]
[[nv:Wááshindoon Bikéyah Ałhidadiidzooígíí]]
[[oc:Estats Units d'America]]
[[om:USA]]
[[or:ଆମେରିକା]]
[[os:Америкæйы Иугонд Штаттæ]]
[[pa:ਸੰਯੁਕਤ ਰਾਜ ਅਮਰੀਕਾ]]
[[pag:United States]]
[[pam:Estados Unidos]]
[[pap:Estadonan Uni di Merka]]
[[pcd:Étots-Unis]]
[[pdc:Amerikaa]]
[[pfl:Verainischde Schdaade vun Ameriga]]
[[pih:Yunitid Staits]]
[[pl:Stany Zjednoczone]]
[[pms:Stat Unì d'América]]
[[pnb:امریکہ]]
[[ps:د امریکا متحده ایالات]]
[[pt:Estados Unidos]]
[[qu:Hukllachasqa Amirika Suyukuna]]
[[rm:Stadis Unids]]
[[rn:Leta z’Unze Ubumwe za Amerika]]
[[ro:Statele Unite ale Americii]]
[[roa-rup:Vãsãliili Diadunu ali Americhia]]
[[roa-tara:Statère Aunìte d'Americhe]]
[[ru:Соединённые Штаты Америки]]
[[rue:Споєны Штаты Америцькы]]
[[rw:Leta Zunze Ubumwe z’Amerika]]
[[sa:अमेरिका संयुक्त संस्थानः]]
[[sah:Америка Холбоһуктаах Штааттара]]
[[sc:Istados Unidos de Amèrica]]
[[scn:Stati Uniti]]
[[sco:Unitit States]]
[[sd:آمريڪا]]
[[se:Amerihká ovttastuvvan stáhtat]]
[[sg:ÂKödörö-ôko tî Amerîka]]
[[si:ඇමරිකානු එක්සත් ජනපදය]]
[[simple:United States]]
[[sk:Spojené štáty]]
[[sl:Združene države Amerike]]
[[sm:Iunaite Sitete o Amerika]]
[[sn:United States of America]]
[[so:Mareykanka]]
[[sq:Shtetet e Bashkuara të Amerikës]]
[[sr:Сједињене Америчке Државе]]
[[srn:Kondre Makandrameki]]
[[ss:IMelika (live)]]
[[stq:Fereende Stoaten fon Amerikoa]]
[[su:Amérika Sarikat]]
[[sv:USA]]
[[sw:Marekani]]
[[szl:Zjednoczůne Sztaty]]
[[ta:அமெரிக்க ஐக்கிய நாடு]]
[[te:అమెరికా సంయుక్త రాష్ట్రాలు]]
[[tet:Estadu Naklibur Sira Amérika Nian]]
[[tg:Иёлоти Муттаҳидаи Амрико]]
[[th:สหรัฐอเมริกา]]
[[tk:Amerikanyň Birleşen Ştatlary]]
[[tl:Estados Unidos]]
[[tn:USA]]
[[to:Puleʻanga fakatahataha ʻAmelika]]
[[tpi:Ol Yunaitet Stet]]
[[tr:Amerika Birleşik Devletleri]]
[[ts:United States]]
[[tt:Америка Кушма Штатлары]]
[[tw:USA]]
[[ty:Fenua Marite]]
[[udm:Америкалэн Огазеяськем Штатъёсыз]]
[[ug:ئامېرىكا قوشما شىتاتلىرى]]
[[uk:Сполучені Штати Америки]]
[[ur:ریاستہائے متحدہ امریکہ]]
[[uz:Amerika Qoʻshma Shtatlari]]
[[vec:Stati Unii de ła Mèrica]]
[[vep:Amerikan Ühtenzoittud Valdkundad]]
[[vi:Hoa Kỳ]]
[[vls:Verênigde Stoaten van Amerika]]
[[vo:Lamerikän]]
[[wa:Estats Unis]]
[[war:Estados Unidos]]
[[wo:Diiwaan yu Bennoo]]
[[wuu:美利坚合众国]]
[[xal:Америкин Ниицәтә Орн Нутгуд]]
[[xh:IYunayithedi Steyitsi]]
[[xmf:ამერიკაშ აკოშქუმალირი შტატეფი]]
[[yi:פאראייניקטע שטאטן פון אמעריקע]]
[[yo:Àwọn Ìpínlẹ̀ Aṣọ̀kan Amẹ́ríkà]]
[[za:Meijgoz]]
[[zea:Vereênigde Staeten]]
[[zh:美國]]
[[zh-classical:美國]]
[[zh-min-nan:Bí-kok]]
[[zh-yue:美國]]
[[zu:IMelika]]