Revision 1458838 of "Wikipedija:Sjedinjene Američke Države" on shwiki

{{SAD tablica}}<!-- za korigiranje sadržaja tablice, posjetite [[Template:SAD tablica]]-->

'''Sjedinjene Američke Države''', također se često koristi kratica SAD ili engleska USA (United States of America) je [[savezna republika]] u središnjoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koja se prostire od [[Atlantski ocean|Atlantika]] na istoku do [[Tihi ocean|Pacifičkog oceana]] na zapadu. Graniči na kopnu s [[Kanada|Kanadom]] na sjeveru i [[Meksiko]]m na jugu, dijeli morsku granicu s [[Rusija|Rusijom]] na zapadu, i posjeduje skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država (States), koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljani Sjedinjenih Američkih Država obično se nazivaju [[Amerikanci]].

Sjedinjene Američke Države nastale su [[Američka deklaracija o nezavisnosti|deklaracijom]] trinaest [[Velika Britanija|britanskih]] kolonija [[1776]]. godine kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. 

== Povijest ==
{{main|Povijest Sjedinjenih Američkih Država}}
=== Američki starosedeoci i doseljavanje Evropljana ===
[[Datoteka:The Mayflower Compact 1620 cph.3g07155.jpg|thumb|left|220px|[[Mejflauerski dogovor]] koji su načinili puritanski doseljenici je doneo demokratske oblike upravljanja u novi svet.]]
Teritorija današnjih SAD je hiljadama godina bila naseljena brojnim [[Američki starosedeoci|starosedelačkim narodima]], koji su doselili iz Azije pre između 40.000 i 12.000 godina.<ref>{{cite web |url= http://anthropology.si.edu/HumanOrigins/faq/americas.htm |archiveurl= http://web.archive.org/web/20071128083459/http://anthropology.si.edu/HumanOrigins/faq/americas.htm |archivedate=November 28, 2007|title=Peopling of Americas|publisher=Smithsonian Institution, National Museum of Natural History|month=June|year=2004|accessdate = 19. 6. 2007.}}</ref> Neke kulture, kao što je [[pretkolumbovska Misisipi kultura]], su razvile naprednu poljoprivredu, građevinarstvo i društva na nivou države. Nakon što su evropski istraživači i trgovci napravili prve kontakte sa američkim starosedeocima, više miliona starosedelaca je umrlo od epidemije uvoznih bolesti, kao što su [[male boginje]].<ref>Galloway, Golin G., [http://www.amazon.com/American-Revolution-Indian-Country-Communities/dp/0521475694|The American Revolution in Indian Country: Crisis and Diversity in Native American Communities]. 1995. ISBN 978-0-52147-569-3. p.4-5. </ref>

Dolaskom i naseljavanjem Evropljana od [[16. vek]]a započelo se raseljavanje Indijanaca. [[Huan Ponse de Leon|Prvi španski istraživači]] iskrcali su se na [[Florida|Florida]] 1513. godine.  Prvo stalno naselja Evropljana podigli su [[Španija|Španci]] u [[Sent Ogastin]]u na Floridi [[1565]]. godine. Španija je osnivala naseobine i u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], dok su [[Francuska|francuske]] naseobine nastale duž reke Misisipi.

[[Kraljevina Engleska|Engleske]] naseobine duž atlantske obale su daleko najvažnija u oblikovanju istorije Sjedinjenih Država. [[Kolonija Virdžinija]] je nastala 1607. osnivanjem naseobina [[Popam]] i [[Džejmstaun]] i [[puritanci|puritanske]] kolonije [[Plimut (kolonija)|Plimut]] 1620. Oko 100.000 puritanaca je došlo u [[Nova Engleska|Novu Englesku]], posebno u [[Kolonija Masačusetskog zaliva|Koloniju Masačusetskog zaliva]]. Britanci su nastanili [[Merilend]] [[1634]]. i [[Pensilvanija|Pensilvaniju]] [[1681]]. godine. Teritorija obe Karoline je bila prepuštena britanskom plemstvu. Holandski kolonisti su se naseljavali na teritoriji moderne države [[Njujork (država)|Njujork]] počevši od 1614. Njihovu koloniju [[Nova Holandija|Novu Holandiju]] (Njujork, [[Nju Džersi]] i [[Delaver]]) je preotela Engleska 1664, ali je jak holandski uticaj opstao generacijama severno od Njujorka duž reke [[Hadson]]. Mnogi novi doseljenici, posebno na Jugu, su bili [[dužničke sluge]] - oko dve trećine svih doseljenika u Virdžiniju između 1630. i 1680.<ref>Russell, David Lee (2005). ''The American Revolution in the Southern Colonies''. Jefferson, N.C., and London: McFarland, p. 12. ISBN 0-7864-0783-2.</ref> Na prelazu u 18. vek, [[ropstvo u SAD|afrički robovi]] su postali primarni izvor radne snage u mnogim oblastima.<ref name="Quirk2011">{{cite book|author= Quirk, Joel |title=The Anti-Slavery Project: From the Slave Trade to Human Trafficking |url= http://books.google.com/books?id=qqxK4KlqKYMC&pg=PA195 |date = 26. 5. 2011.|publisher=University of Pennsylvania Press |isbn=978-0-8122-4333-8 |page=195}}</ref>
[[Datoteka:ColumbiaStahrArtwork.jpg|thumb|desno|200px|[[Kolumbija (ime)|Kolumbija]] je dugo bila simbol Amerike.]]
Podelom Karoline 1729. i i kolonizacijom [[Džordžija|Džordžije]] 1732. osnovano je [[trinaest kolonija|trinaest britanskih kolonija]] koje će kasnije postati Sjedinjene Američke Države.<ref name="BilhartzElliott2007">{{cite book |author1=Bilhartz, Terry D. |author2=Elliott, Alan C. |title=Currents in American History: A Brief History of the United States |url= http://books.google.com/books?id=J65Z_Ura2EIC&pg=PA7 |date = 28. 2. 2007.|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-1817-7}}</ref> Sve kolonije su imale lokalne samouprave sa izborima otvorenim za većinu slobodnih ljudi, dok su rastuća privrženost starinskim [[Prava Engleza|pravima Engleza]] i osećaj samouprave stimulisali podršku republikanizmu. Sve kolonije su legalizovale [[trgovina afričkim robljem|trgovinu afričkim robljem]].<ref name="Wood1998">{{cite book |author=Wood,. Gordon S. |title=The Creation of the American Republic, 1776-1787 |url= http://books.google.com/books?id=kdDRJLxBhl4C&pg=PA263 |date = 6. 4. 1998.|publisher=UNC Press Books |isbn=978-0-8078-4723-7|page=263}}</ref> Zbog visokog nataliteta, niske stope smrtnosti i stabilnog doseljavanja, populacija kolonija je brzo rasla. Pokret [[hrišćanska obnova|hrišćanske obnove]] tokom 1730ih i 1740ih, poznat pod nazivom [[Veliko buđenje]] podstaklo je interesovanje za religiju i verske slobode.

Sukobljavanje [[Francuska|francuskih]] i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji su vrhunac imali u [[Francusko i indijanski rat|Francuskom i indijskom ratu]] ([[1756]]-[[1763]]) koji je okončan pobedom Velike Britanije. Britanske snage su preotele [[Nova Francuska|Novu Francusku]] od Francuske, ali frankofono stanovništvo Nove Francuske je ostalo politički izolovano od južnih kolonija. Britanska pobeda nad Francuzima 1763. osigurala je Britaniji političku upravu nad 13 kolonija. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije su postajale sve manje zavisne od matične zemlje. Ne računajući američke starosedeoce, koji su bili raseljeni, tih trinaest kolonija imalo populaciju od 2,6 miliona stanovnika 1770, što je oko jedna trećina stanovništva Velike Britanije. Skoro jedna petina onih koji su živeli u onome što će postati Sjedinjene Države su bili crni robovi.<ref>Blackburn, Robin (1998). ''The Making of New World Slavery: From the Baroque to the Modern, 1492–1800''. London and New York: Verso, p. 460. ISBN 1-85984-195-3.</ref>

Englesko širenje na zapad je podrazumevalo prisajedinjavanje teritorija indijanskih plemena na koje su nailazili, kao i indijanski otpor. Indijanski otpor je imao je različite vidove širom kontinenta: savezništva sa Evropljanima, savezi više plemena ili pojedinačno: vođenjem rata, iseljavanjem, sklapanjem ugovora ili vođenjem sporova pred sudom. S druge strane, engleski severnoamerički kolonisti su bili subjekt oporezivanja, ali nisu imali svoje predstavnike u [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlamentu Velike Britanije]].

=== Nezavisnost i širenje ===
[[Datoteka:Declaration independence.jpg|thumb|left|250px|Potpisivanje [[Deklaracija nezavisnosti SAD|Deklaracije nezavisnosti SAD]]]]
Politički nemiri izazvani britanskom kolonijalnom politikom dostigli su svoj vrhunac u [[Američka revolucija|Američkoj revoluciji]] u periodu od [[1775]]. do [[1783]]. godine kada se 13 kolonija izborilo za svoju nezavisnost. Američka revolucija je bila prvi uspešni rat za nezavisnost protiv jedne evropske sile. Amerikanci su razvili demokratski sistem lokalne samouprave i ideologiju republikanizma koje smatrau vladu odgovornoj volji naroda (a ne kralja), koja se snažno protivila korupcije i zahtevala građansku vrrednosti. Oni su tražili svoja prava kao Englezi i odbili su britanske napori da se nametnu porezi bez odobrenja kolonijalnih zakonodavstava.  Britanci su ostali na svom stavu i sukob je buknuo u [[američki rat za nezavisnost|pravi rat]] 1775.  [[Kontinentalni kongres]], sazvan u [[Filadelfija|Filadelfiji]], je 14. juna 1775. osnovao [[Kontinentalna armija|Kontinentalnu armiju]] pod komandom [[Džordž Vašington|Džordža Vašingtona]].<ref name="Brown2001">{{cite book |author=Brown, Jerold E. |title=Historical Dictionary of the U.S. Army |url= http://books.google.com/books?id=ygqNt3ra-vYC&pg=PA126 |year=2001|publisher=Greenwood Publishing |isbn=978-0-313-29322-1|page=126}}</ref> Proglasivši da su "svi ljudi stvoreni jednaki" i obdareni "određenim neotuđivim pravima", Kongres je 4. jula 1776. usvojio [[Deklaracija o nezavisnosti SAD|Deklaraciju o nezavisnosti]], koju je uglavnom napisao [[Tomas Džeferson]]. Taj datum se danas slavi kao [[Dan nezavisnosti SAD]]. Članovi o konfederaciji su 1777. uspostavili slabu vladu koja je upravljala [[Severnoamerički savez|Severnoameričkim savezom]] do 1789.<ref name="YoungNash2011">{{cite book |author1=Fabian Young, Alfred |author2=Nash, Gary B. |author3=Raphael, Ray |title=Revolutionary Founders: Rebels, Radicals, and Reformers in the Making of the Nation |url= http://books.google.com/books?id=QEzaLJ4u_MEC&pg=PA4 |year =2011|publisher=Random House Digital |isbn=978-0-307-27110-5 |pages=4–7}}</ref>

Posle britanskog [[bitka kod Jorktauna|poraza kod Jorktauna]] od američkih snaga kojima je pomagala Francuska, Sjedinjene Države su bile nezavisne. Po [[Pariski mir (1783)|Pariskom miru]] 1783. Velika Britanija je priznala američki suverenitet nad najvećim delom teritorije istočno od reke Misisipi. SAD u sadašnjem obliku nastale su 1787. Zahtevi za mnogo jačom saveznom vladom sa pravom da oporezuje je dovelo do [[Filadelfijska konvencija|ustavne konvencije]]. Nakon intenzivne debate [[Ustav SAD]] je do 1788. usvojilo svih 13 država. Prvi saziv [[Senat SAD|Senata]], prvi saziv [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkog doma]] i prvi [[Predsednik SAD|predsednik]] Džordž Vašington su stupili na dužnost 1789. [[Povelja o pravima (Sjedinjene Američke Države)|Povelja o pravima]], koja zabranjuje ograničenje ličnih sloboda od strane savezne vlade i jemči niz pravnih zaštita, usvojena je 1791.<ref name="BoyerJr.2007">{{cite book |author1=Boyer, Paul S. |author2=Clark, Cliffoed E. Jr. |author3=Kett, Joseph F. |coauthors=Salisbury, Neal; Sitkoff, Harvard; Woloch, Nancy |title=The Enduring Vision: A History of the American People |url= http://books.google.com/books?id=9KT3lI76-0cC&pg=PA192 |year=2007|publisher=Cengage Learning |pages=192–193 |isbn=9780618801619}}</ref>

Stavovi prema ropstvu su menjali, a sve države su zabranile međunarodnu trgovinu robljem (mada je Severna Karolina ponovo dozvolila), a savezna vlada je 1807. zabranila uvoz ili izvoz robova.<ref name="Cogliano2008">{{cite book |author=Cogliano, Francis D. |title=Thomas Jefferson: Reputation and Legacy |url= http://books.google.com/books?id=1f-wAfE0mpsC&pg=PA219 |date = 15. 3. 2008. |publisher=University of Virginia Press|isbn=978-0-8139-2733-6|page=219}}</ref> Sve države Severna ukinule su ropstvo između 1780. i 1804, čime su [[robovlasničke države]] na Jugu ostali branioci "[[čudna institucija|čudne institucije]]". Zbog [[pamuka]] koji je posle 1820. vlasnicima plantaža donosio velike profite, južnjački belci su bili sve odlučniji da je ropstvo pozitivno za sve, pa čak i za robove.<ref name="Hall200as2">{{cite book |author=Hall, Kermit |title=The Oxford Companion to American Law |url= http://books.google.com/books?id=UXodg4rwE1IC&pg=PA26 |year=2002 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-508878-6|page=26}}</ref> [[Drugo veliki buđenje]], koje je počelo oko 1800, preobratilo je milione građana SAD na [[evangelizam|evangelistički]] protestantizam. Na severu je ovo dovelo do više društvenih reformatorskih pokreta, uključujući i [[abolicionizam]].<ref name="Clark2012iu">{{cite book |author=Clark, Mary Ann |title=Then We'll Sing a New Song: African Influences on America's Religious Landscape |url= http://books.google.com/books?id=3Tl3vqx-BX0C&pg=PT47 |date=May 2012|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-1-4422-0881-0|page=47}}</ref>
[[Datoteka:USA Territorial Growth small.gif|thumb|desno|250px|Širenje SAD]]
Tokom prve polovine -{XIX}- veka, ekspanzija ka Zapadu se nastavlja i mnoge države će se osnivati u skladu sa rastom stanovništva.  Američka težnja da se prošire na zapad je dovela do [[Indijanski ratovi|Indijskih ratova]].<ref name="BillingtonRidge2001j">{{cite book|author1=Billington, Ray Allen |author2=Ridge, Martin |title=Westward Expansion: A History of the American Frontier |url= http://books.google.com/books?id=YoV-k7VcyZ0C&pg=PA22|year=2001 |publisher=UNM Press|isbn=978-0-8263-1981-4|page=22}}</ref> [[Kupovina Luizijane]] od Francuske 1803. za vreme predsednika Tomasa Džefersona je gotovo udvostručila veličinu države. <ref>{{cite web |title=Louisiana Purchase |url= http://www.nps.gov/archive/jeff/lewisclark2/circa1804/heritage/louisianapurchase/louisianapurchase.htm |work=National Parks Services|accessdate = 1. 3. 2011.}}</ref>[[Rat iz 1812.]] je objavljen [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zbog raznih nerešenih pitanja i pomorskog suparništva i završen bez pobednika, je ojačao svest o pripadanju američkoj naciji.<ref name="Wait1999">{{cite book |author=Wait, Eugene M. |title=America and the War of 1812 |url= http://books.google.com/books?id=puuQ30N0EsIC&pg=PA78 |year=1999 |publisher=Nova Publishers |isbn=978-1-56072-644-9|page=78}}</ref> Niz američkih vojnih upada na Floridu je primorao Španiju da 1819. [[Sporazum Adams-Onis|ustupi]] SAD Floridu i druge teritorije oko Meksičkog zaliva.<ref name="KloseJones1994">{{cite book |author1= Klose, Nelson |author2=Jones, Robert F. |title=United States History to 1877 |url= http://books.google.com/books?id=r4pXwnFs2HMC&pg=PA150 |date = 13. 5. 1994.|publisher=Barron's Educational Series|isbn=978-0-8120-1834-9|page=150}}</ref> Predsednik [[Džejms Monro]] reafirmisao je volju za neutralnošću Sjedinjenih Država kao i njihovo protivljenje svakom evropskom uplitanju na američkom kontinentu ([[Monroova doktrina]]).

Predsednik [[Endru Džekson]] je preuzeo dužnost 1829. i započeo skup reformi koje su dovele do ere [[džeksonovska demokratija|džeksonovske demokratije]], za koju se smatra da je trajala od 1830. do 1850. To uključuje mnoge reforme, kao što su pravo glasa za sve bele muškarce, i razne korekcije nadležnosti savezne vlade. To je takođe dovelo do pojave [[drugi stranački sistem|drugog stranačkog sistema]], skupa dominantnih partija koje su postojale od 1828. do 1854.

[[Staza suza]] iz 1830ih predstavlja primer politike [[uklanjanje Indijanaca|uklanjanja Indijanaca]] kojim su Indijanci preseljeni u svoje rezervate uz godišnje državne subvencije. Sjedinjene Države su anektirale [[Republika Teksas|Republika Teksas]] 1845, usred perioda kada je koncept [[Manifest sudbine|Manifesta sudbine]] stekao popularnost.<ref name="Morrison1999">{{cite book |author=Morrison, Michael A. |title=Slavery and the American West: The Eclipse of Manifest Destiny and the Coming of the Civil War |url= http://books.google.com/books?id=YTaxzMlkVEMC&pg=PA13 |date = 30. 8. 1999.|publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-4796-1|pages=13–21}}</ref> [[Sporazum o Oregonu]] iz 1846. sa Ujedinjenim Kraljevstvom doneo je sadašnji [[Američki Severozapad]] pod kontrolu SAD.<ref name="Kemp2010">{{cite book |author=Kemp, Roger L. |title=Documents of American Democracy: A Collection of Essential Works |url= http://books.google.com/books?id=JHawgM-WnlUC&pg=PA180 |date = 30. 5. 2010. |publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-4210-2|page=180}}</ref> Američka pobeda u [[meksičko-američki rat|meksičko-američkom ratu]] 1848. dovelo je do ustupanja Americi Kalifornije i velikog dela današnjeg [[Američki Jugozapad|Američkog Jugozapada]].<ref name="McIlwraithMuller2001">{{cite book |author1=McIlwraith, Thomas F. |author2=Muller, Edward K. |title=North America: The Historical Geography of a Changing Continent |url= http://books.google.com/books?id=8NS0OTXRlTMC&pg=PA61 |year=2001|publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-7425-0019-8|page=61}}</ref>

[[Kalifornijska zlatna groznica]] 1848-49 je dodatno podstakla iseljavanje na zapad.<ref name="Smith-Baranzini1999">{{cite book |author=Smith-Baranzini, Marlene |title=A Golden State: Mining and Economic Development in Gold Rush California |url= http://books.google.com/books?id=UPUsIaHZTm0C&pg=PA20 |date = 1. 6. 1999.|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-21771-3|page=20}}</ref> Nove pruge su olakšale doseljavanje naseljenika i ojačale su sukobe sa Indijancima.<ref name="Black2011kj">{{cite book |author=Black, Jeremy |title=Fighting for America: The Struggle for Mastery in North America, 1519-1871 |url= http://books.google.com/books?id=EIst_CSWOqIC&pg=PA275 |date=November 8, 2011|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-35660-4|page=275}}</ref> Za pola veka, oko 40 miliona [[američki bizon|američkih bizona]] je bilo ubijeno zbog kože i mesa, kao i da se olakša širenje železnice.<ref name="Wishart2004">{{cite book|author=Wishart, David J. |title=Encyclopedia of the Great Plains |url= http://books.google.com/books?id=rtRFyFO4hpEC&pg=PA37 |date = 1. 9. 2004.|publisher=University of Nebraska Press|isbn=978-0-8032-4787-1|page=37}}</ref> Nestanak bizona, glavnog izvora hrane [[prerijski Indijanci|prerijskim Indijancima]] je bio udarac po opstanak mnogih domorodačkih kultura.<ref name="Wishart2004"/>

=== Ropstvo, građanski rat i industrijalizacija ===
[[Datoteka:Battle of Gettysburg, by Currier and Ives.png|thumb|left|220px|[[Bitka kod Getisburga]]. Građanski rat je učvrstio Uniju, podstakao industriju čelika i izgradnju transkontinentalne železnice.]]
Razlike između industrijskog Severa i poljoprivrednog Juga su sve više jačale. Tenzije između robovlasničkih i slobodnih država su se pojačale sa raspravama o odnosima između državnih i saveznih vlasti, kao i [[Krvavi Kanzas|nasilnim sukobima]] zbog širenja ropstva u nove savezne države.<ref name="Murray2004kjh">{{cite book|author=Stuart Murray|title=Atlas of American Military History|url=http://books.google.com/books?id=bJ_sy7mmmxQC&pg=PA76|year=2004|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-1-4381-3025-5|page=76}}</ref> [[Abraham Linkoln]], kandidat uveliko anti-robovlasničke [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]] je izabran za predsednika 1860.<ref name="McIlwraithMuller2001mju">{{cite book|author1=Thomas F. McIlwraith|author2=Edward K. Muller|title=North America: The Historical Geography of a Changing Continent|url=http://books.google.com/books?id=8NS0OTXRlTMC&pg=PA186|year=2001|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-7425-0019-8|page=186}}</ref>  Pre nego što je preuzeo dužnost, sedam robovlasničkih država je proglasililo secesiju, koju je savezna vlada smatrala nelegalnom, i osnovalo [[Konfederativne Američke Države]].<ref name="O'Brien2002qs">{{cite book|author=Patrick Karl O'Brien|title=Atlas of World History|url=http://books.google.com/books?id=ffZy5tDjaUkC&pg=PA184|date=November 7, 2002|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-521921-0|page=184}}</ref>

Napadom Konfederacije na [[Napad na Fort Samter|Fort Samter]], počeo je [[Američki građanski rat|građanski rat]] i još četiri robovlasničke države su se pridružile Konfederaciji.<ref name="O'Brien2002qs"/> Linkolnovim [[Proglas o emancipaciji 1863.|Proglasom o emapcipaciji]] proglašeno je sloboda robova u Konfederaciji. Posle pobede Unije 1865, tri amandmana na Ustav SAD su obezbedila slobodu za skoro četiri miliona crnaca koji su bili robovi<ref>{{cite web |url= http://www2.census.gov/prod2/decennial/documents/1860a-02.pdf |title=1860 Census |publisher=U.S. Census Bureau |accessdate = 10. 6. 2007.}} Page 7 lists a total slave population of 3,953,760.</ref>, dato [[Četrnaesti amandman na Ustav SAD|pravo građanstva]] i [[Petnaesti amandman na Ustav SAD|pravo glasa]].<ref>De Rosa, Marshall L. (1997). ''The Politics of Dissolution: The Quest for a National Identity and the American Civil War''. Edison, NJ: Transaction. p. 266. ISBN 1-56000-349-9.</ref>  Rat i njegova odlučnost su doveli do značajnog povećanja moći savezne vlade. Ovaj rat je i dalje najsmrtonosniji sukob u američkoj istoriji, pošto je doveo do smrti 620.000 vojnika.<ref>Vinovskis, Maris (1990). "''[http://books.google.com/books?id=gySktxKYPGoC&pg=PA6 Toward a social history of the American Civil War: exploratory essays]''". Cambridge University Press. p. 6. ISBN 0-521-39559-3.</ref>

Posle rata, [[ubistvo Abrahama Linkolna]] je [[Radikalni republikanci|radikalizovalo republikansku]] politiku [[rekonstrukcija (SAD)|Rekonstrukcije]] u cilju reintegracije i obnove južnih država, dok se istovremeno obezbeđuje prava tek oslobođenim robovima.<ref name="Tarr2009">{{cite book|author=G. Alan Tarr|title=Judicial Process and Judicial Policymaking|url=http://books.google.com/books?id=8Q6Gh5_OQgQC&pg=PA30|date = 13. 3. 2009.|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-495-56736-3|page=30}}</ref> Tako su 1871. godine sve južne države ponovo bile integrisane u Uniju posle ratifikacije ovih amandmana. Rešavanjem spornih [[Predsednički izbori u SAD 1876.|predsedničkih izbora]] [[Nagodba iz 1877.|Nagodbom iz 1877]] okončana je Rekonstrukcija; [[zakoni Džima Kroua]] su [[Oduzimanje prava glasa nakon Rekonstrukcije|obespravili mnoge Afroamerikance]] i legalizovali rasnu segregaciju.<ref name="Tarr2009"/>
[[Datoteka:Ellis island 1902.jpg|thumb|desno|220px|Emigranti ulaze u SAD na ostrvu Elis. Doseljenici su radili u fabrikama, rudnicima i železnici i izazvali potražnju za industrijalizovanom poljoprivredom.]]
Na severu, urbanizacija i priliv imigranata bez presedana iz Južne i istočne Evrope ubrzalo je industrijalizaciju zemlje. Talas imigracije, [[zakon o useljavanju iz 1924.|koji je trajao do 1924]], je obezbedio radnu snagu i preobrazio američku kulturu.<ref name="Powell2009qwet">{{cite book|author=John Powell|title=Encyclopedia of North American Immigration|url=http://books.google.com/books?id=VNCX6UsdZYkC&pg=PA74|date = 1. 1. 2009.|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-1-4381-1012-7|page=74}}</ref> Razvoj infrastrukture u celoj zemlji podstakao je privredni rast. Kraj građanskog rata je podstakao veće naseljavanje i razvoj američkog [[Stari Zapad|Starog Zapada]]. Ovo je bilo moguće zbog različitih društvenih i tehnoloških dostignuća, uključujući i završetak [[Prvi trankontinentalni telegraf|Prvog transkonentalniog telegrafa]] 1861. i [[Prva transkontinentalna železnica|Prve transkontinentalne železnice]] 1869.

[[Kupovina Aljaske|Kupovinom Aljaske]] 1867. od [[Ruska Imperija|Rusije]] za 7,2 miliona dolara okončano je širenje SAD po kontinentalnom delu Severne Amerike. [[Masakr u Vounded Niju]] 1890. je bio poslednji veliki oružani sukob u Indijskim ratovima. Monarhija u [[Kraljevina Havaji|Kraljevstvu Havaji]] je zbačena 1893. u puču koji su predvodili američki državljani. SAD su anektirale Havajski arhipelag 1898. Predsjednik [[Teodor Ruzvelt]] intervenisao u celom nizu država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Pobeda u [[Špansko-američki rat|špansko-američkom ratu]] iste godine je pokazala da su Sjedinjene Države svetska sila i dovela je do aneksije [[Portoriko|Portorika]], [[Gvam]]a i [[Filipini|Filipina]] i jačanja američkog uticaja na [[Kuba|Kubi]].<ref>{{cite web |author=Gates, John M. |url= http://www3.wooster.edu/History/jgates/book-ch3.html |title=War-Related Deaths in the Philippines |work=Pacific Historical Review |publisher=College of Wooster |date=August 1984 |accessdate = 27. 9. 2007.}}</ref> Filipini su dobili nezavisnost posle pola veka, dok su Portoriko i Gvam ostali teritorija SAD. Godine 1903. SAD su stekle [[Zona Panamskog kanala|zonu Panamskog kanala]]. Otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] 1914. SAD su postale svetska ekonomdks sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 miliona. 

Pojava brojnih uglednih industrijalaca krajem 19. veka je doveo do [[Zlatno doba|Zlatnog doba]], perioda rasta bogatstva i moći poslovnih ljudi. To je pomoglo početak [[Progresivna era|Progresivne ere]], perioda velikih reformi u mnogim društvenim oblastima, uključujući regulatornu zaštitu za javnost, velike mere protiv trustova i pažnje na uslove života radničke klase. Predsednik [[Teodor Ruzvelt]] je bio jedan od vodećih zagovornika progresivnih reformi.

=== Prvi svetski rat, Velika depresija i Drugi svetski rat ===
Na početku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] 1914, Sjedinjene Države su i dalje bile neutralne. Većina Amerikanaca se saosećala sa Britancima i Francuzima, mada su se mnogi protivili intervenciji.<ref>Foner, Eric; Garraty, John A. (1991). ''The Reader's Companion to American History.'' New York: Houghton Mifflin. p. 576. ISBN 0-395-51372-3.</ref> SAD su se 1917. pridružili saveznicima, a [[američke ekspedicione snage]] pomogle su da se stanje preokrene protiv [[Centralne sile|Centralnih sila]]. SAD iz rata izlaze kao najmoćnija zemlja sveta. Predsednik [[Vudro Vilson]] je imao vodeću diplomatsku ulogu na [[Pariska mirovna konferencija|Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919.]] kojom je oblikovan posleratni svet. Vilson se čvrsto zalagao da se SAD pridruže [[Društvo naroda|Društvu naroda]]. Međutim, Senat je odbio da odobri ovaj potez, a nije usvojio ni [[Versajski mir]], kojim je upostavljeno Društvo naroda.<ref name="autogenerated418">McDuffie, Jerome; Piggrem, Gary Wayne; Woodworth, Steven E. (2005). ''U.S. History Super Review''. Piscataway, NJ: Research & Education Association. p. 418. ISBN 0-7386-0070-9.</ref>

[[Datoteka:Dust Bowl - Dallas, South Dakota 1936.jpg|thumb|left|220px|Prljave tridesete su izazvale poljoprivrednu depresiju, uticale na industrijska tržišta i dovela do velikih seoba iz Velike ravnice.]]

Država je vodila politiku unilateralizma, na ivici [[Izolacionizam|izolacionizma]].<ref name="autogenerated418"/> Pokret za žensko pravo glasa je 1920. izdejstvovao usvajanje [[devetnaesti amandman na ustav SAD|ustavnog amandmana]] o davanju [[žensko pravo glasa|ženama pravo glasa]]. Prosperitet [[Burne dvadesete|Burnih dvadesetih]] završio se [[krah Volstrita 1929.|Krahom Volstrita]] 1929. godine koji je izazvao [[Velika depresija|Veliku depresiju]].

Nakon svog izbora za predsednika 1932. [[Frenklin D. Ruzvelt]] je na Veliku depresiju odgovorio [[Nju dil]]om, nizom politika povećanja državne intervencije u privredu, uključujući i uspostavljanje sistema [[socijalna zaštita (SAD)|socijalne zaštite]].<ref>{{cite book |title= Social Welfare: A History of the American Response to Need |first1= June |last1= Axinn |first2= Mark J. |last2=Stern |isbn=978-0-205-52215-6 |edition=7th |publisher=Allyn & Bacon |location=Boston |year=2007}}</ref> [[Prljave tridesete]] sredinom 1930-ih osiromašile su mnoge poljoprivredne zajednice i izazvale novi talas migracije na zapad.
[[Datoteka:Into the Jaws of Death 23-0455M edit.jpg|thumb|desno|220px|Invazija na Evropu u Drugom svetskom ratu je zahtevala ratnu industriju, ubrzala migracije u velike gradove i proizvodnju velikih razmera.]]
SAD, iako zvanično neutralne tokom rane faze [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] nakon [[invazija Poljske 1939.|invazije]] [[nacistička Nemačka|nacističke Nemačke]] na [[Poljska|Poljsku]] u septembru 1939, su počele da snabdevaju saveznike ratnim materijalom u martu 1941. kroz [[Zakon o zajmu i najmu|Program o zajmu i najmu]]. [[Japan]]sko carstvo je 7. decembra 1941. pokrenulo iznenadni [[napad na Perl Harbor]], što je doprinelo da se SAD pridruže saveznicima u borbi protiv [[Sile osovine|sila Osovine]], kao i [[interniranje Japanaca u SAD|interniranje]] hiljade Amerikanaca japanskog porekla.<ref>{{cite web |author=Burton, Jeffrey F., et al. |url= http://www.nps.gov/history/history/online_books/anthropology74/ce3.htm |title= A Brief History of Japanese American Relocation During World War II |work= Confinement and Ethnicity: An Overview of World War II Japanese American Relocation Sites |date=July 2000 |accessdate = 2. 4. 2010. |publisher=National Park Service}}</ref> Učešće u ratu je podstaklo kapitalne investicije i rast industrijskih kapaciteta. Od glavnih zaraćenih strana, Sjedinjene Države su jedina država koja je iz rata izašla bogatija — zapravo, daleko bogatija — umesto siromašnija.<ref>Kennedy, Paul (1989). ''The Rise and Fall of the Great Powers''. New York: Vintage. p. 358. ISBN 0-679-72019-7.</ref>

Savezničke konferencije u [[Bretonvudski sporazum|Breton Vudsu]] i u [[Konferencija u Jalti|Jalti]] su skicirale novi sistem međunarodnih organizacija koji je postavio SAD i [[Sovjetski Savez]] u centar svetskih pitanja. Pošto je [[dan pobede u Evropi|rat u Evropi]], u [[San Francisko|San Francisku]] je 1945, održana [[Konferencija OUN o međunarodnim organizacijama|međunarodna konferencija]] na kojoj je doneta [[Povelja Ujedinjenih nacija]], koje su postale aktivne nakon završetka rata.<ref>{{cite web |url= http://www.state.gov/r/pa/ho/pubs/fs/55407.htm |archiveurl= http://web.archive.org/web/20070612221444/http://www.state.gov/r/pa/ho/pubs/fs/55407.htm |archivedate = 12. 6. 2007. |title=The United States and the Founding of the United Nations, August 1941&nbsp;– October 1945 |month=October |year=2005 |accessdate = 11. 6. 2007. |publisher=U.S. Dept. of State, Bureau of Public Affairs, Office of the Historian}}</ref> Pošto su SAD [[projekat Menhetn|razvile prve atomske bombe]], predsednik [[Hari Truman]] je odlučio da ih iskoristi u avgustu 1945. na japanskim gradovima [[Atomska bombardovanja Hirošime i Nagasakija|Hirošimi i Nagasakiju]] u avgustu. [[Predaja Japana|Japan se predao]] 2. septembra 1945. čime je okončan rat.<ref>Pacific War Research Society (2006). ''Japan's Longest Day''. New York: Oxford University Press. ISBN 4-7700-2887-3.</ref>

=== Hladni rat===
Posle Drugog svetskog rata, Sjedinjene Države i Sovjetski Savez su tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] borili za prevlast u svetu i dominirali vojnim pitanjima u Evropi kroz [[NATO pakt|NATO]] i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Iako su bile angažovane u [[posrednički ratovi|posredničkim ratovima]], i [[Trka u naoružanju|razvile moćne nuklearne arsenale]], dve zemlje su izbegavale direktni vojni sukob. SAD su se često protivile levičarskim pokretima u [[Treći svet|Trećem svetu]] koji se smatrali finasiranim od Sovjetskog Saveza. Američki vojnici su se borili protiv komunističkih [[Kina|kineskih]] i [[Severna Koreja|severnokorejskih]] snaga u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] 1950-53. [[Dom Komiteta za neameričke aktivnosti]] sprovodio je niz istraga navodnih levičarskih subverzija, dok je senator [[Džozef Makarti]] postao predvodnik [[makartizam|antikomunističkih osećanja]].
[[Datoteka:Martin Luther King - March on Washington.jpg|thumb|desno|220px|Martin Luter King drži svoj govor „[[Imam san]]“ tokom [[marš na Vašington|marša na Vašington]] 1963.]]
Sovjetsko lansiranje [[Vostok 1|prve svemirske letelice]] sa ljudskom posadom 1961. podstaklo je predsednika [[Džon F. Kenedi|Džona F. Kenedija]] da pozove SAD da one budu te koje će poslati prvog [[program Apolo|čovega na Mesec]], što je i [[Apolo 11|ostvareno 1969]]. Kenedi se takođe suočio sa napetom [[Kubanska raketna kriza|nuklearnom krizom]] sa sovjetskim snagama na Kubi. U međuvremenu, Sjedinjene Države su doživljvale održivi ekonomski rast. Usred prisustva različitih [[beli nacionalizam|belih nacionalističkih]] grupa, posebno [[Kju kluks klan]]a, pojavio se pokret za građanska prava koi je koristi [[nenasilje]] da se suoči sa segregacijom i diskriminacijom. Pokret su simbolisali i vodili crnim Amerikanci, kao što su [[Roza Parks]] i [[Martin Luter King]]. Sa druge strane, neki [[crni nacionalizam|crne nacionalističke]] grupe poput [[Crni panteri|Crnih pantera]] su imali militantniji pristup.

Posle [[atentat na Džona Kenedija|ubistva Kenedija]] 1963. za vreme predsednika [[Lindon Džonson|Lindona Džonsona]] doneti su [[Zakon o građanskim pravima]] 1964. i [[Zakon o pravu glasa]] 1965.<ref>{{cite book |last=Dallek |first= Robert |year=2004 |title=Lyndon B. Johnson: Portrait of a President |page=169 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-515920-2}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.ourdocuments.gov/doc.php?flash=old&doc=97 |title=Our Documents&nbsp;– Civil Rights Act (1964) |publisher=United States Department of Justice |accessdate = 28. 07. 2010.}}</ref> On je takođe potpisao programe o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenoj pomoći.<ref>[http://www.ssa.gov/history/lbjsm.html Social Security History], the United States [[Social Security Administration]]</ref> Džonson i njegov naslednik [[Ričard Nikson]] proširili su posrednički rat u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] u neuspešni [[Vijetnamski rat]]. Pojavio se rašireni kontrakulturnog pokret, podstaknut protivljenjem rata, crnim nacionalizmom, kao i [[seksualna revolucija|seksualnom revolucijom]]. [[Beti Fridan]] i [[Glorija Stejnem]] su predvodile [[drugi talas feminizma|novi talas feminizma]] koji je tražio političku, drupšvenu i ekonomsku jednakost za žene.

Kao posledica skandala [[Votergejt]] iz 1974, Nikson je postao prvi američki predsednik koji je podneo ostavku, kako bi izbegao da budu smenjen pod optužbom koje su uključivale ometanje pravde i zloupotrebu položaja. Administracija [[Džimi Karter|Džimija Kartera]] sa kraja 1970-ih je bila u znaku [[stagflacija|stagflacije]] i [[iranska talačka kriza|iranske krize sa taocima]]. Izbor [[Ronald Regan|Ronalda Regana]] za predsednika 1980. najavio je zaokret [[konzervativizam u SAD|udesno u američkoj politici]], koja se ogledala u velikim promenama u [[reganomika|poreskim i potrošačkim prioritetima]]. Povećani su izdaci za odbranu, a projekti poput [[Strateška odbrambena inicijativa|Strateške odbrambene inicijative]] su za cilj imali ponovno pokrenuti trku u naoružanju i ekonomski iscrpiti Sovjetski Savez. Pored toga su se podržavali avganistanski [[mudžahedin]]i u [[Sovjetsko-avganistanski rat|ratu protiv Sovjeta]], antikomunistički nastrojeni [[nikaragva]]nski [[kontra]]ši kao i antikomunistički nastrojeni pokreti u Istočnoj Evropi poput poljske [[Solidarnost|Solidarnosti]]. SAD su tokom ovog perioda tajno podržavale Irak [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] u [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskom ratu]] da bi zaustavili islamistički Iran, ali su takođe sarađivale i sa samim Iranom kome su prodavale oružje, a novac od prodaje oružja prebacivali nikaragvanskoj desničarskoj Kontri. Poboljšanje ekonomske situacije, ali i ponovni uspon nacionalnog ponosa nakon uspešne [[Američka invazija na Grenadu|invazije Grenade]] [[1983]]. godine omogućila je Reganu da pobedi na predsedničkim izborima 1984. Njegov drugi mandat obeležio je [[skandal Iran-Kontra]] i značajan diplomatski napredak u odnosima sa Sovjetskim Savezom. Nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] završen je Hladni rat.

=== Sadašnjost ===
[[Datoteka:UA Flight 175 hits WTC south tower 9-11 edit.jpeg|thumb|left|220px|Napad na Svetski trgovinski centar 11. septembra 2001.]]
Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svetska velesila.<ref name="Larousse-1669">Larousse enciklopedija, -{III}- tom, 1669. strana</ref> Za vreme predsednika [[Džordž H. V. Buš|Džordža Budža starijeg]], Sjedinjene Države su imale vodeću ulogu u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]], odobrenom od Ujedinjenih nacija, sa ciljem da se proteraju iračke snage koje su okupirale [[Kuvajt]].<ref>http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/gulf.war/facts/gulfwar</ref>. Najduži ekonomski rast u modernoj istoriji SAD — od marta 1991. do marta 2001.—obuhvatio je period administracije [[Bil Klinton|Bila Klintona]] i [[dot-kom balon]].<ref>{{cite web|author=Voyce, Bill|url=http://iwin.iwd.state.ia.us/iowa/ArticleReader?itemid=00003700&print=1|title=Why the Expansion of the 1990s Lasted So Long|publisher=Iowa Workforce Information Network|date = 21. 08. 2006.|accessdate = 16. 08. 2007.}}</ref> Građanske parnice i [[afera Levinski|seks-skandal]] su doveli do glasanja o poverenju Klintonu 1998, ali je on ostao predsednik. Na spoljnom planu Klintonov mandat je obeležilo zaoštravanje sukoba sa [[Al Kaida|Al Kaidom]] [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] i angažovanje u rešavanju [[raspad SFRJ|sukoba na prostoru bivše Jugoslavije]]; predkraj 1995. SAD su posredovale u zaključenju [[Dejtonski mir|Dejtonskog mira]]. SAD su 1999. predvodile [[NATO bombardovanje SRJ|NATO napade na SR Jugoslaviju]], zbog optužbi o kršenju ljudskih prava i teškog položaja Albanaca na [[Kosovo i Metohija|Kosovu]]. [[Predsednički izbori u SAD 2000.]], jedni od najtesnijih u američkoj istoriji, rešeni su [[Buš protiv Gora|odlukom Vrhovnog suda SAD]] u korist [[Džordž V. Buš|Džordža Buša mlađeg]], koji je postao 43. američki predsednik.

Pripadnici Al Kaide su 11. septembra 2001. [[napadi 11. septembra 2001.|napali]] [[Svetski trgovinski centar]] u Njujorku i [[Pentagon]] u blizini Vašingtona, usmrtivši gotovo tri hiljade ljudi. Kao odgovor na to, Bušova administracija pokrenula globalni [[rat protiv terora]], [[Američka invazija Avganistana|invazije Avganistana]] i uklanjanje [[taliban]]ske vladu i kampova za obuku Al Kaide. Talibanski pobunjenici nastavili su da se bore u gerilskom [[Rat u Avganistanu (od 2001)|ratu koji još uvek traje]]. Bušova administracija je 2002. počela da vrši pritisak za promenu režima u Iraku na osnovu kontroverznih tvrdnji da Irak poseduje [[oružje za masovno uništenje]]. Snage predvođene SAD su izvršile [[Invazija Iraka 2003.|invaziju na Irak]] 2003. i oborili sa vlasti Sadama Huseina.<ref>{{cite news|title=Many Europeans Oppose War in Iraq|work=USA Today|url=http://www.usatoday.com/news/world/2003-02-14-eu-survey.htm|date = 14. 02. 2003.|accessdate = 01. 09. 2008.}}</ref>

U 2008, u jeku [[svetska ekonomska kriza|globalne ekonomske recesije]], [[Barak Obama]] je kao prvi Afroamerikanac izabran za predsednika. Velike reforme zdravstvene zaštite i finansijskog sistema su usvojene dve godine kasnije. U napadu američkih specijalaca u Pakistanu ubijen je Osama bin Laden. [[Rat u Iraku]] je zvanično okončana povlačenje preostalih američkih trupa iz zemlje u decembru 2011.

== Državno uređenje i politika ==
[[Datoteka:USCapitol.jpg|thumb|desno|250px|United States Capitol.]]

Vlada i politika Sjedinjenih Država je zasnovana na [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu Sjedinjenih Američkih Država]], napisanom [[1787]]. godine. Ustav iz 1787 je do danas dopunjen sa 27 amandmana. Prvih 10 su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "[[Deklaracija prava (Sjedinjene Američke Države)|Deklaracija prava]]" (''Bill of Rights''), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na [[Sloboda govora|slobodu govora]] i [[Sloboda vjeroispovjesti|vjeroispovjesti]].

Vlada Sjedinjenih Američkih Država je jedna od najstarijih na svijetu. Kao [[federalna demokracija]], sastoji se od izvršne, zakonodavne, i sudske vlasti. [[Izvršna vlast]] se sastoji od [[predsjednik]]a i njegovog [[kabinet]]a, uz dodatak raznih državnih službi.

[[Zakonodavna vlast]] je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]], koji se sastoji od [[Dom zastupnika Sjedinjenih Američkih Država|Doma zastupnika]] (''House of Representatives'') i [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senata]] (''Senate''). [[Zastupnik|Zastupnici]] i [[Senator]]i su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno broji 100 senatora.

[[Sudska vlast]] se sastoji od svih [[sud]]ova u Sjedinjenim Državama. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] broji devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su [[Republikanska Stranka (SAD)]] i [[Demokratska Stranka SAD]].

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim [[Ustav]]om na svijetu, i po danas važećem Ustavu one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država, te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju slijedeća područja (spomenuta su najvažnija):
* obrana federacije (vojska)
* vanjski poslovi
* porezi (na saveznom nivou)
* monetarni sustav
* poštanska služba
Najviši organi vlasti su Predsednik, Kongres, te Vrhovni savezni sud.

== Zemljopis ==
{{main|Zemljopis SAD-a}}

[[Datoteka:MtHood TrilliumLake.jpg|right|thumb|250px|[[Mount Hood]], neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika]]

'''Reljefne različitosti'''

Reljef SAD-a brlo je raznolik pa se izdvajaju 4 velike reljefne cijeline: [[Apalači]], obalne ravnice, središnje nizine i [[Kordiljeri]]. [[Aljaska]] i [[Havaji]] izdvojeni su iz te podijele i obuhvačaju se posebnim regionalnim pregledom. 

# Paraleno s istočnom obalom [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] pruža se [[paleozoik|paleozojski]] planinski lanac '''Apalača''' (Appalachians) koji je bogat [[ruda]]ma, a posebice [[ugljen]]om. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara. 
[[Datoteka:Haliaeetus leucocephalus2.jpg|right|thumb|250px|[[Bjeloglavi orao]] je prikazan na grbu [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Zaštita ove ugrožene vrste pomoći će joj od istrebljenja]]
# Uz obale Atlantskog oceana prostiru se '''obalne ravnice'''. ''Obalna ravnica'' uz [[Meksički zaljev]] kao klin se zabija 900 km uz [[Mississippi]] do ušća rijeke [[Ohio]]. ''Obalna ravnica uz [[Atlantski ocean]]'' blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug [[vapnenac|vapnenački]] poluotok nastao u tercijaru ''[[Florida (poluotok)]]''{{newdsm}}. Na niskom poluotoku prostrane su močvare. 
# Na cijelom prostoru između Apalača i [[Stjenjak]]a rasprostire se širok prostor '''središnjih ravnica''' oko [[porječje|porječja]] Mississippija koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a na sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
#* ''istočni prijelazni pojas'' nalazi se neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi; 
#* ravničarski ''prostor uz Velika jezera'' ima oblik trokuta čije su stranice [[Ohio (rijeka)|rijeke Ohio]] i [[Missouri]] te [[Velika jezera]];
#* relativno nizak ''ravnjak [[Ozark- Ouachita]]'' umetak je [[prekambrij]]skih i [[paleozoik|paleozojskih]] stijena koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki to je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;
#* ''Visoki ravnjaci'' obuhvačaju golem prostor od [[Meksiko|Meksika]] do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od od istoka do Stjenjaka, većim dijelom se nalaze zapadno od [[izohijeta|izohijete]] od 500 mm koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti), Naime zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne geografske duljine ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni ali samo ako im se dovede voda. 
# Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac '''[[Kordiljeri|Kordiljera]]''' dijeli se na '''Stjenjak''', '''ravnjake i zavale''' i '''pacifički priobalni prostor Kordiljera'''. 
#* ''Stjenjak'' (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine [[Brooks (planina)|Brooks]]{{newdsm}}, kroz [[Kanada|Kanadu]], SAD, Meksiko i preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] nastavlja se u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] kao [[Ande]]. Nastao je [[alpska orogeneza|alpskom orogenezom]] te ima [[vulkan]]ske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi [[lava|lave]], a najpoznatije takvo područje jest [[nacionalni park Yellowstone]]{{newdsm}}. Najveće visine mu prelaze 4000 m ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada jer se prijevoji nalaze na oko 1 600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci. 
#* Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ''ravnjaka i zavale'' između Stjenjaka na istoku i [[Sierra Nevada|Sierra Nevade]] i [[Primorsko gorje|Primorskog gorja]] na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; [[Velika zavala]] (Great Basin), [[Ravnjak Colorado]]{{newdsm}}, [[Gila ravnjak]] (Hila) i [[Kolumbijski ravnjak]]. 
#* U ''pacifički priobalni prostor Kordiljera'' razlikujemo tri osnovna dijela:
#** ''[[Primorsko gorje]]''(Coast Range) dosiže visinu do 1600 m te su reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga imaju velike količine padalina koje omogućuju rast [[šuma]] od kojih se posebno ističu šume divovskih [[sekvoja]] ([[mamutovac]]). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke ([[San Francisco]], [[Portland, Oregon|Portland]], [[Seattle]]);
#** [[Granit]]ni masiv ''[[Sierra Nevada|Sierra Nevade]]'' i vulkanski niz ''[[Kaskadno gorje|Kaskadnoga gorja]]'' paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000m;
#** ''središnje doline'' ([[San Joaquin]], [[Sacramento]], [[Kalifornijska dolina]]) koje se nalaze između Sierra Nevade i [[Kaskadne planine|Kaskadnih planina]] na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine.

Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je [[pleistocen]]ska [[glacijacija]]. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao [[kanadski štit]] i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu ([[egzarazija]]). Na planinama na zapadu bili su brojni [[ledenjak|ledenjaci]]. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena [[kanadski štit|kanadskog štita]] i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka [[ledeno doba|ledenog doba]] udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Reindeer]], [[Athabasca]], Great Slave- [[Veliko ropsko jezero]], Great Bear- [[Veliko medvjeđe jezero]]). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.

== Vojna moć ==
[[Datoteka:Bush and Blair at Camp David.jpg|thumb|200px|[[Predsjednik Sjedinjenih Američkih država]], [[George W. Bush]] (desno) u [[Camp David]]u u ožujku 2003., kao domaćin [[Tony Blair]]u.]][[Datoteka:US_Air_Force_050502-F-3961R-009_A_Pacific_spirit.jpg|thumb|left|200px|Američka vojska mnogo investira u visoku tehnologiju npr. bombardera[[B-2 Spirit]]a]]

SAD koji na vojsku troši koliko i sve ostale svetske države zajedno <ref>[http://english.aljazeera.net/indepth/opinion/2011/09/20119572556433850.html The price of 9/11]</ref> ima pet rodova oružanih snaga koji su po rečima vojnog glasogovornika aktivni u 120 država sveta <ref>[http://www.tomdispatch.com/archive/175426/ Tomgram: Nick Turse, Uncovering the Military's Secret Military]</ref>. Ti vojni rodovi su:
* Kopnena vojska
* Ratna mornarica
* Ratno zrakoplovstvo
* [[Američki marinci|Marinski Korpus]]
* Obalna straža

Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a.
Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih
rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika.

U sljedećoj tablici se nalaze podaci o američkoj vojnoj moći usporedivi s onima od druge najveće vojne sile to jest [[Kina|Kine]] <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-13450316 China 'will not match' US military power - general]</ref>:

{| width=70% class="wikitable"
!Vrsta oružja
![[Kina]]
!'''SAD'''
|-
|align=center| vojni [[budžet]] ||align=center| 78 ili 109<ref>[http://www.rt.com/news/china-arms-race-nuclear-787/ US missile shield to encircle Chinese economic tiger]</ref> milijardi ||align="center"|729 milijardi 
|-
|align=center| postotak [[BDP]]a ||align=center| 2 posto ||align="center"| 4.3 posto
|-
|align=center| broj [[vojnik]]a ||align=center| 2.26 miliona ||align="center"| 1.58 miliona
|-
|align=center| vojni [[avion]]i ||align=center| 1,320 ||align="center"| 2,379
|-
|align=center| nevidljivi [[F-22 Raptor|avioni]] ||align=center| 0 ||align="center"| 139
|-
|align=center| [[nosač aviona|nosači aviona]] ||align=center| 0 ||align="center"| 11
|-
|align=center| [[podmornica|podmornice]] ||align=center| 65 ||align="center"| 71
|-
|align=center| [[razarač]]i ||align=center| 27 ||align="center"| 57
|-
|align=center| [[Nuklearno oružje|Nuklearni projektili]] ||align=center| 240 ||align="center"| 9,400
|-
|}

Po završetku [[Hladni rat|hladnog rata]], a pogotovo nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada u New Yorku 2001. godine]] vojni, paravojni policijski represivni državni aparat se počeo okretati protiv takozvanog unutrašnjeg neprijatelja koji je definiran kao osoba koja pomaže teroriste dok je sama definicija rječi pomaže prilično neodređena pošto ona 2011. godine može označavati da osoba koja se samo slaže s političkim ciljevima na primer [[Talibani|Talibana]] bude uhapšen i osuđena po protuterorističkim zakonima. Rezultat takve represivne politike postaje postojanje 1,271 državne i 1,931 privatnih sigurnosni organizacija financiranih od SAD na njegovom teritoriju. Samo tokom septembra 2011. u [[Washington D.C.|glavnom gradu]] su bile u izgradnji 33 nove zgrade za tamošnje represivne organizacije. <ref>[http://www.truthdig.com/report/page3/coming_to_a_gulag_near_you_20120402/ Someone You Love: Coming to a Gulag Near You]</ref>

U odnosu prema ostalim glavnim vojnim velesilama to jest [[Kina|Kini]] i Rusiji SAD je preuzeo politiku gradnje raketnih štitova čija gradnja se u slučaju [[Rusija|Rusije]] službeno objašnjava da nije uperena protiv nje nego protiv teoretskog nuklearnog napada [[Iran]]a koji nema nuklearnog oružja. Po pitanju Kine gradnju raketnog štita kojim se eliminira iz politike kinesko [[nuklearno oružje]] [[Pentagon]] nije uopće pokušao objasniti.<ref>[http://www.rt.com/news/china-arms-race-nuclear-787/ US missile shield to encircle Chinese economic tiger]</ref>

== Regionalizacija ==
SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima.
* Sjeveroistok

Države [[Connecticut]], [[Maine]], [[Massachusetts]], [[New Hampshire]], [[New Jersey]], [[New York]], [[Rhode Island]], [[Vermont]].

Ova regija obuhvaća samo 1.8% površine SAD-a, ali 5.2% stanovništva. Prvi doseljenici bili su [[engleski]] [[puritanci]] već 1620. godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na [[Englesku]] pa je stoga regija nazvana [[Nova Engleska]]. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je [[industrijalizacija]] i [[urbanizacija]] SAD-a. [[Boston]] je najstariji, a [[New York]] najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a 1664. godine kupuju ga [[Englezi]] i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija [[imigracijska]] luka kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi i danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi [[čista industrija]] (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom [[New Jerseyju]] nalazi se [[prljava industrija]]. Značajniji gradovi su [[Rochester]] i [[Buffalo]].
* Atlanska obalna ravnica

Države [[Pennsylvania]], [[Maryland]], [[Delaware]], [[Virginia]], [[Sjeverna Karolina]], [[Južna Karolina]], [[Georgia]], [[Florida]]
* Srednji zapad- Midwest

Države [[Zapadna Virginia]], [[Kentucky]], [[Ohio]], [[Indiana]], [[Illinois]], [[Minnesota]], [[Iowa]], [[Missouri]], [[Wisconsin]], [[Michigan]].
* Jug[[Datoteka:Map of USA with state names sr.svg|thumb|desno|300px|Karta Sjedinjenih Država i njihova imena<ref>Aljaska and Havaji su prikazani u drukčijim omjerima; the [[Aleutski otoci]] i nenaseljeni sjeverozapadni Havajski otoci su izostavljeni s ove karte</ref>]]

Države [[Tennessee]], [[Alabama]], [[Mississippi]], [[Arkansas]], [[Louisiana]], [[Kansas]], [[Oklahoma]], [[Teksas]]
* Visoki ravnjaci

Države [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Nebraska]], [[Colorado]]
* Unutrašnji platoi i zavale

Države [[Montana]], [[Idaho]], [[Wyoming]], [[Nevada]], [[Utah]], [[Novi Meksiko]], [[Arizona]]
* [[Kalifornija]]
* Sjeverozapad

Države [[Oregon]] i [[Washington (savezna država)|Washington]]
* Nove zemlje

Države [[Aljaska]] i [[Havaji]]

== Klima ==
'''Klimatske različitosti'''

Velik prostor SAD-a ima i velike [[klima]]tske različitosti na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. [[Apalači]] i [[Kordiljeri]] čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. [[pamuk]] , [[južno voće]]). Obrnuto ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljnoi djeluje na sve kulture, npr. na [[pšenica|pšenicu]]- cornbelt. 

Na dodoru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav [[tornado]]. Sa sjevernijeg [[Tihi ocean|Tihog oceana]] pušu stalni vlažni vjetrovi koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, [[Sierra Nevada|Sierra Nevadi]] i [[Kaskadsko gorje|Kaskadskom gorju]], a dalje prema istoku puše relativno suh i topao [[vjetar fenskog tipa]] (chinook). I s juga, Iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] dolaze vlažne zračne mase koje prodiru daleko na sjever. 

'''Tipovi klime'''

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: '''Umjereno tople kišne klime''' imaju srednji i istočni dio SAD-a. '''[[Sredozemna klima]]''' s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika. Prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma. Suhe '''[[pustinjska klima|pustinjske]] i [[polupustinjska klima|polupustinjske klime]]''' su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan većinom trave i kaktusi. Najviši planinski dijelovi imaju '''snježno- šumsku klime'''. Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna [[Labradodska struja|Labradorska]] i [[Kalifornijska struja|Kalifornijska]] morska struja.

== Gospodarstvo ==
=== Čimbenici razvoja SAD-a ===
SAD spadaju u sam svjetski vrh po [[gospodarstvo|gospodarskoj]], a čimbenici koji su to omogućili brojni su. 

Čimbenici gospodarskog razvoja SAD-a su golem '''prostor''', povoljna '''klima''', povoljni '''uvjeti za [[poljoprivreda|poljoprivredu]]''', golemo '''[[ruda|rudno]] bogatstvo''', brojno, različito i dobro školovano '''stanovništvo''', dugotrajna '''neovisnost''', dugotrajno '''razboblje bez ratova''', preskakanje [[feudalizam|feudalizma]], vrlo jak [[sindikat|sindikalni]] pokret, veliki '''kapital''' i '''politička stabilnost''' [[demokracija|demokratskog]] sustava i [[tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]] pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne održava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika. 

SAD je ekonomski i vojno najjača država na svijetu. Temelj američkog gospodarstva jest '''[[slobodno tržište]]''' i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. [[makroekonomska politika|makroekonomskoj politici]] [[kamate|kamata]] i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. [[antimonopolistički zakon]]i koji nijednom poduzeću ne dopuštaju [[monopol]] proizvodnje i određivanja cijena jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvijeta, okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih [[industrija]] i proizvoda što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja.

'''Poljoprivredom''' se bavi 2.7% stanovništva, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko- tehnička zaštita, a poticaj daju veliko unutrašnje tržište i političko- gospodarske veze SAD-a sa svijetom gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvijetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, [[Florida|Floridi]], proizvode se [[agrumi]], a na jugu [[pamuk]], [[duhan]] i [[soja]]. Na nepreglednim njivama [[središnje ravnice|središnjih ravnica]] od [[Apalači|Apalača]] do [[Stjenjak]]a (umjereno tople kišne klime) zasijani su [[kukuruz]] i [[pšenica]] ([[corn belt]]- žitni pojas) koji služe i za prehranu vrlo brojne [[stoka|stoke]]([[hog belt]]- pojas [[svinja]]) koju nalazimo sve do [[Velika jezera|Velikih jezera]] gdje se u [[Chicago|Chichagu]] nalaze najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno [[mljekarstvo]] i [[voćarstvo]]. Suhi i [[planinski prostori]] na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva [[voće]] i [[povrće]]. Prirodno suha [[Kalifornijska dolina]] stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike". [[Datoteka:Space Shuttle Columbia launching.jpg|thumb|right|250px|[[Space Shuttle]] [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] polazi na misiju u svemir s ljudskom posadom]] 

U '''sekundarnim djelatnostima''' radi 23.9% Amerikanaca. SAD proizvode i troše najviše [[energija|energije]] na svijetu. Velika nalazišta nafte su u [[Teksas]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i na [[Aljaska|Aljasci]], a ugljena u Apalačima. Velika nalazišta prirodnog plina su uz [[Meksički zaljev]], a većina rijeka iskorištena je za dobivanje [[električna energija|električne energije]]. Na rijeci [[Tennessee (rijeka)|Tennessee]]{{newdsm}} izgrađeno je čak 30 brana. SAD su i najveća [[nuklearna sila]], a koriste se zalihe [[uran]]a u državi [[Colorado]]. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne rude koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum [[pokretna traka|pokretne trake]] (1913., [[Ford]]) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu. 

'''Industrija''' se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom i dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svijetski poznati američki proizvodi su automobili ([[Ford]]), računala ([[IBM]], [[Compaq]]), zrakoplovi ([[Boeing]]), telefoni ([[Motorola]]), i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija ([[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[Portland, Oregon|Portland]], [[Seattle]]). Današnja industija ima sve manje zaposlenih zbog zatvaranja tamošnjih radnih mesta i otvaranja onih u državama s jeftinijom radnom snagu to jest pre svega u Kina.

Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD od trenutka prihvaćanja neoliberalnog ekonomskog modela više uvozi nego što izvoze indusrijskih proizvoda što je stvorilo ogromni [[trgovinski deficit]].

Većina stanovnika SAD-a, 73.5%, radi u '''tercijarnim djelatnostima''' od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja ([[svemir]], [[vojna tehnologija]], [[informatika]], [[telekomunikacije]], [[robotika]], [[zrakoplov]]i, [[biotehnika]], [[medicina]]). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, [[burza|burze]], osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka [[filmska industrija]] [[Hollywood]] koja donosi goleme dobiti.

=== Ekstremna ekonomska nejednakost ===
Prihvaćanje i potom provođe ekonomske teorije neoliberalizma dolaskom na vlasta [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] 1981. godine dolazi do velikih promena s dugoročnim posljedicama. Prvi dio njegove unutrašnje ekonomske politike postaje stvaranje strateškog deficit koji po rječima idejnog začetnika tog ekonomskog pravca "daruje to argument za rezanje državnih programa koji ti nisu poželjni i argument protiv novih programa koje ne želiš". Također zahvaljujući strateškom deficitu protivnici državne potrošnje mogu zvučati kao humanisti koristeći argument:"Ne možemo krasti od naše dece kako bi ispunili kratkoročne želje" <ref>[http://prospect.org/cs/articles?article=strategic_deficit_redux Strategic Deficit” Redux]</ref>. Na vanjskom političkom planu SAD postiže dogovor s Kinom koji omogućava američkim kompanija da tamo presele veliki dio proizvodnje što će biti zacementirano međunarodnim [[Washingtonski konsenzus|Washingtonskim konsenzusom]] što dva desetljeća potom rezultira i velikim trgovinskim deficitom od 42.3 milijarde dolara mesečno <ref>[http://www.tradingeconomics.com/Economics/Balance-Of-Trade.aspx?Symbol=USD Trade Gap in U.S. Widened in May 2010]</ref> . S druge strane u zadnjih 30 godina redovno je raslo bogatstvo 1 % najbogatijih stanovnika SADa kojima su se plate u tom razdoblju uvećavale 127 puta brže od onih radnika <ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/jasno-je-tko-uziva-u-americkom-snu-place-direktora-rastu-127-puta-brze-nego-radnika/613538.aspx Jasno je tko uživa u američkom snu]</ref>. Rezultat toga je postao da tih 1 % najbogatijih 2010 godine kontrolira 42 % ekonomskog bogatstva SADa <ref>[http://www.mybudget360.com/top-1-percent-control-42-percent-of-financial-wealth-in-the-us-how-average-americans-are-lured-into-debt-servitude-by-promises-of-mega-wealth/ Top 1 Percent Control 42 Percent of Financial Wealth in the U.S. – How Average Americans are Lured into Debt Servitude by Promises of Mega Wealth]</ref> i imaju neto vrijednost jednaku onoj koju posjeduje 90 % donjeg ekonomskog sloja <ref>[http://www.nytimes.com/2011/01/02/opinion/02kristof.html?scp=4&sq=Nicholas+D.+Kristof&st=nyt Equality, a True Soul Food]</ref>.

== Stanovništvo ==
'''Populacija'''

Prvi stanovnici [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] su naselili prije 20 000 godina u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana [[Beringov prolaz]] bio kopneni most između [[Azija|Azije]] i Amerike. od tih prastanovnika potječu današnji američki [[Indijanci]], a poznata su plemena [[Sioux]]a, [[Apaši|Apaša]], [[Irokezi|Irokeza]], [[Čejeni|Čejena]] i dr. U doba dolaska [[Europljani|Europljana]] starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu jer im je za život trebalo puno prostora. [[Kolonijalizacija]] Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli [[Španjolci]] na [[Floridu|Florida]], obale [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Poslije dolaze [[Englezi]], [[Škoti]], [[Irci]], [[Nizozemci]] i [[Francuzi]]. Slijede [[Skandinavci]], [[Nijemci]] te [[Talijani]], [[Poljaci]], [[Južni Slaveni]] i [[Azijati]]. 

Prema popisu iz 2000. SAD ima 281 421 906 stanovnika, a u prosincu 2005.(procjena) oko 293 000 000 stanovnika. Broj stanovnika je više nego utrostručio tijekom 20. stoljeća. 

'''Dobna struktura''': (2005. procijena) 
* 0-14 godina: 20.6% (muškarci 31,095,725; žene 29,703,997) 
* 15-64 godina: 67.0% (muškarci 98,914,382; žene 99,324,126)
* 65 godina i više: 12.4% (muškarci 15,298,676; žene 21,397,228)
[[Datoteka:US_population_map.png|left|thumb|desno|300px|Gustoća naseljenosti SAD-a 2000.]]
'''[[Rast stanovništva]]''': 0.92% (2005.) 

'''[[Stopa rođenih]]''': 14.14 rođenih/1,000 stanovnika (2005.) 

'''[[Stopa umrlih]]''': 8.25 umrlih/1,000 stanovnika (2005.) 

'''[[Imigracija]]''': 3.31 migranata/1,000 stanovnika (2005.) 

'''[[Očekivani životni vijek]]''' :
* stanovništvo: 77.6 godina
* muškarci: 74.8 godina
* žene: 80.1 godina
 
'''[[Pismenost]]''': 
* ukupno stanovništvo: 97% 
* muškarci: 97% 
* žene: 97%

'''[[Nezaposlenost]]''': 4.9% 

=== Rasa i porijeklo ===
Većina Amerikanaca potjeće od bijelih Europljana, njih oko 69%. U novije vrijeme broj [[bijelci|bijelaca]] se smanuje zbog sve manjeg useljavanja iz [[Europa|Europe]]. Većina bijelih Amerikanaca podrijeklom su Nijemci (15.2%), Irci (10.8%), Englezi (8.7%), Talijani (5.6%) te Skandinavci (3.7%). Također mnogo ih je slavenskog podrijekla, većinom poljskog, ruskog te hrvatskog.

[[Latinoamerikanci]] čine 13% populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz [[Meksiko|Meksika]] te Središnje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Meksikanci]] čine 7.3% stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti. 

Oko 12.9% stanovništva čine [[Afroamerikanci]] ili ljudi [[crnci|crne rase]]. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u ali ipak najznačajniji broj je na jugu zemlje. 

Amerikanaca azijskog podrijekla uključujući domorodačko [[Havaji|Havajsko]] stanovništvo čine manjinu od oko 4%. Većina ih je koncentrirana na Havajima te zapadnoj obali. Većina su imigranti sa [[Filipini|Filipina]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[Vijetnam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Japan]]a. 

Indijanci starosjedioci čine 1% stanovništva, a oko 35% ih živi u rezervatima. 

=== Religija ===
[[Datoteka:Pisgah.jpg|thumb|right|250px|Baptistička crkva u Four Oaksu, [[Sjeverna Karolina]]]]

Oko 80% Amerikanaca se smatra [[Kršćanstvo|kršćanima]] različitih denominacija ali iako broj krščana raste, taj rast je manji od rasta broja stanovnika te je to uzrokovalo padom u polulaciji u odnosu na 1990. kada je oko 90% Amerikanaca pripadalo Krščanstvu. Većina krščana, oko 26% je [[Katolička Crkva|katolika]], posebno na sjevroistoku i srednjem zapadu. Različitim [[protestanti|protestantskim]] denominacijama pripada oko 54% Amerikanaca. U južnim državama većina su [[baptisti]] (17.2%) i [[metodisti]] (7.2%). Oko 1.4% Amerikanaca pripada [[židovstvo|židovstvu]]. Ostalih 18% čine ljudi bez religije, [[muslimani]], [[hinduisti]] i [[budisti]]. 

Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Oko 44% Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama. Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali.

== Kultura ==
[[Datoteka:RotundaII.jpg|thumb|desno|250px|[[Sveučilište u Virginiji]], osnovao ga je [[Thomas Jefferson]], jedan je od 19 [[UNESCO]]-vih [[Svjetska baština|spomenika svjetske baštine]] u Sjedinjenim Državama. On jedan od mnogih visokocjenjenih javnih sveučilišta podržanih od strane američke vlade]]

Američka kultura je specifična po tome što ''[[Amerikanci (nacija)|Amerikanci]]'' kao [[nacija]] nisu postojali prije [[1776]] godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih ''slobodnih'' ljudi u Novom svijetu. Spomenimo samo neke književnike:

[[Datoteka:Elvis_Presley_promoting_Jailhouse_Rock.jpg|thumb|left|175px|[[Elvis Presley]] 1957.]]
* [[James Fenimore Cooper]] ([[1789]] - [[1851]])
* [[Nathaniel Hawthorne]] ([[1804]] - [[1864]])
* [[Saul Bellow]] ([[1921]]-[[1994]])
* [[Jack London]] ([[1876]]-[[1916]])
* [[Jerome David Salinger]] (1919-danas)
* [[Edgar Allan Poe]] ([[1809]] - [[1849]])
* [[Herman Melville]] ([[1819]] - [[1891]])
* [[Ralph Waldo Emerson]] ([[1803]] - [[1882]])
* [[Henry David Thoreau]] ([[1817]] - [[1862]])
* [[Mark Twain]] ([[1835]] - [[1910]])
* [[Henry James]] ([[1843]] - [[1916]])
* [[Walt Whitman]] ([[1819]] - [[1892]]) 
* [[Emily Dickinson]] ([[1830]] - [[1886]])
* [[Thomas Stearns Eliot]] ([[1888]] - [[1965]])
I skladatelja:
* [[George Gershwin]] ([[1898]]. - [[1937]].)

I recimo da ovdje pišu značajniji američki književnici [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ali ima još i [[20. stoljeće]], [[glazba]], [[film]], [[slikarstvo]]... Američka kultura je ''preskočila'' [[srednji vijek]], [[barok]] i [[renesansa|renesansu]], ali svejedno ima što za ponuditi.

== Politička podjela ==
== Gradovi preko 100,000 stanovnika ==
Sad su 2000. godine imale 254 grada s preko 100,000 stanovnika, to su:
[[Datoteka:Panorama_clip3.jpg|thumb|right|180px|[[New York City]] ]]
[[Datoteka:DowntownLosAngeles.jpg|thumb|right|180px|[[Los Angeles, California|Los Angeles]] ]]
* 1.	[[Abilene, Teksas]], (pop. 115,930)
* 2.	[[Akron, Ohio]], (pop. 217,074)
* 3.	[[Albuquerque, Novi Meksiko]], (pop. 448,607)
* 4.	[[Alexandria, Virginia]], (pop. 128,283)
* 5.	[[Allentown, Pennsylvania]], (pop. 106,632)
* 6.	[[Amarillo, Teksas]], (pop. 173,627)
* 7.	[[Amherst, New York]], (pop. 116,510)
* 8.	[[Anaheim, Kalifornija]], (pop. 328,014)
* 9.	[[Anchorage, Aljaska]] (pop. 260,283)
* 10.	[[Ann Arbor, Michigan]], (pop. 114,024)
* 11.	[[Arlington, Teksas]], (pop. 332,969)
* 12.	[[Arlington, Virginia]], (pop. 189,453)
* 13.	[[Arvada; Colorado]], (pop. 102,153)
* 14.	[[Athens-Clarke County, Georgia]], (pop. 100,266)
* 15.	[[Augusta-Richmond County, Georgia]], (pop. 195,182)
* 16.	[[Aurora, Colorado]], (pop. 276,393)
* 17.	[[Aurora, Illinois]], (pop. 142,990)
* 18.	[[Austin, Teksas]], (pop. 656,562)
* 19.	[[Babylon, New York]], (pop. 211,792)
* 20.	[[Bakersfield, Kalifornija]], (pop. 247,057)
* 21.	[[Baltimore, Maryland]], (pop. 651,154)
* 22.	[[Baton Rouge, Louisiana]], (pop. 227,818)
* 23.	[[Beaumont, Teksas]], (pop. 113,866)
* 24.	[[Bellevue, Washington]], (pop. 109,569)
* 25.	[[Berkeley, Kalifornija]], (pop. 102,743)
* 26.	[[Birmingham, Alabama]] (pop. 242,820)
* 27.	[[Boise, Idaho]], (pop. 185,787)
* 28.	[[Boston, Massachusetts]], (pop. 589,141)
* 29.	[[Bridgeport, Connecticut]], (pop. 139,529)
* 30.	[[Brookhaven, New York]], (pop. 448,248)
* 31.	[[Brownsville, Teksas]], (pop. 139,722)
* 32.	[[Buffalo, New York]], (pop. 292,648)
* 33.	[[Burbank, Kalifornija]], (pop. 100,316)
* 34.	[[Cambridge, Massachusetts]], (pop. 101,355)
* 35.	[[Cape Coral, Florida]], (pop. 102,286)
* 36.	[[Carrollton, Teksas]], (pop. 109,576)
* 37.	[[Cedar Rapids, Iowa,]] (pop. 120,758)
* 38.	[[Chandler, Arizona]] (pop. 176,581)
* 39.	[[Charlotte, Sjeverna Karolina]], (pop. 540,828)
* 40.	[[Chattanooga, Tennessee]], (pop. 155,554)
* 41.	[[Chesapeake, Virginia]], (pop. 199,184)
* 42.	[[Chicago, Illinois]], (pop. 2,896,016)
* 43.	[[Chula Vista, Kalifornija]], (pop. 173,556)
* 44.	[[Cincinnati, Ohio]], (pop. 331,285)
* 45.	[[Clarksville, Tennessee]], (pop. 103,455)
* 46.	[[Clearwater, Florida]], (pop. 108,787)
* 47.	[[Cleveland, Ohio]], (pop. 478,403)
* 48.	[[Colorado Springs, Colorado]], (pop. 360,890)
* 49.	[[Columbia, Južna Karolina]], (pop. 116,278)
* 50.	[[Columbus, Georgia]], (pop. 185,781)
* 51.	[[Columbus, Ohio]], (pop. 711,470)
* 52.	[[Concord, Kalifornija]], (pop. 121,780)
* 53.	[[Coral Springs, Florida]], (pop. 117,549)
* 54.	[[Corona, Kalifornija]], (pop. 124,966)
* 55.	[[Corpus Christi, Teksas]], (pop. 277,454)
* 56.	[[Costa Mesa, Kalifornija]], (pop. 108,724)
* 57.	[[Dallas, Teksas]], (pop. 1,188,580)
* 58.	[[Daly City, Kalifornija]], (pop. 103,621)
* 59.	[[Dayton, Ohio]], (pop. 166,179)
* 60.	[[Denver, Colorado]], (pop. 554,636)
* 61.	[[Des Moines, Iowa]], (pop. 198,682)
* 62.	[[Detroit, Michigan]], (pop. 951,270)
* 63.	[[Downey, Kalifornija]], (pop. 107,323)
* 64.	[[Durham, Sjeverna Karolina]], (pop. 187,035)
* 65.	[[East Los Angeles, Kalifornija]], (pop. 124,283)
* 66.	[[El Monte, Kalifornija]], (pop. 115,965)
* 67.	[[El Paso, Teksas]], (pop. 563,662)
* 68.	[[Elizabeth, New Jersey]], (pop. 120,568)
* 69.	[[Erie, Pennsylvania]], (pop. 103,717)
* 70.	[[Escondido, Kalifornija]], (pop. 133,559)
* 71.	[[Eugene, Oregon]], (pop. 137,893)
* 72.	[[Evansville, Indiana]], (pop. 121,582)
* 73.	[[Fayetteville, Sjeverna Karolina]], (pop. 121,015)
* 74.	[[Flint, Michigan]], (pop. 124,943)
* 75.	[[Fontana, Kalifornija]], (pop. 128,929)
* 76.	[[Fort Collins, Colorado]], (pop. 118,652)
* 77.	[[Fort Lauderdale, Florida]], (pop. 152,397)
* 78.	[[Fort Wayne, Indiana]], (pop. 205,727)
* 79.	[[Fort Worth, Teksas]], (pop. 534,694)
* 80.	[[Fremont, Kalifornija]], (pop. 203,413)
* 81.	[[Fresno, Kalifornija]], (pop. 427,652)
* 82.	[[Fullerton, Kalifornija]], (pop. 126,003)
* 83.	[[Garden Grove, Kalifornija]], (pop. 165,196)
* 84.	[[Garland, Teksas]], (pop. 215,768)
* 85.	[[Gary, Indiana]], (pop. 102,746)
* 86.	[[Gilbert, Arizona]] (pop. 109,697)
* 87.	[[Glendale, Arizona]] (pop. 218,812) 
* 88.	[[Glendale, Kalifornija]], (pop. 194,973)
* 89.	[[Grand Prairie, Teksas]], (pop. 127,427)
* 90.	[[Grand Rapids, Michigan]], (pop. 197,800)
* 91.	[[Green Bay, Wisconsin]], (pop. 102,313)
* 92.	[[Greensboro, Sjeverna Karolina]], (pop. 223,891)
* 93.	[[Hampton, Virginia]], (pop. 146,437)
* 94.	[[Hartford, Connecticut]], (pop. 121,578)
* 95.	[[Hayward, Kalifornija]], (pop. 140,030)
* 96.	[[Hempstead, New York]], (pop. 755,924)
* 97.	[[Henderson, Nevada]], (pop. 175,381)
* 98.	[[Hialeah, Florida]], (pop. 226,419)
* 99.	[[Hollywood, Florida]], (pop. 139,357)
* 100.	[[Honolulu, Hawaii]], (pop. 371,657)
* 101.	[[Houston, Teksas]], (pop. 1,953,631)
* 102.	[[Huntington, New York]], (pop. 195,289)
* 103.	[[Huntington Beach, Kalifornija]], (pop. 189,594)
* 104.	[[Huntsville, Alabama]] (pop. 158,216) 
* 105.	[[Independence, Missouri]], (pop. 113,288)
* 106.	[[Indianapolis, Indiana]], (pop. 781,870)
* 107.	[[Inglewood, Kalifornija]], (pop. 112,580)
* 108.	[[Irvine, Kalifornija]], (pop. 143,072)
* 109.	[[Irving, Teksas]], (pop. 191,615)
* 110.	[[Islip, New York]], (pop. 322,612)
* 111.	[[Jackson, Mississippi]], (pop. 184,256)
* 112.	[[Jacksonville, Florida]], (pop. 735,617)
* 113.	[[Jersey City, New Jersey]], (pop. 240,055)
* 114.	[[Joliet, Illinois]], (pop. 106,221)
* 115.	[[Kansas City, Kansas]], (pop. 146,866)
* 116.	[[Kansas City, Missouri]], (pop. 441,545)
* 117.	[[Knoxville, Tennessee]], (pop. 173,890)
* 118.	[[Lafayette, Louisiana]], (pop. 110,257)
* 119.	[[Lakewood, Colorado]], (pop. 144,126)
* 120.	[[Lancaster, Kalifornija]], (pop. 118,718)
* 121.	[[Lansing, Michigan]], (pop. 119,128)
* 122.	[[Laredo, Teksas]], (pop. 176,576)
* 123.	[[Las Vegas, Nevada]], (pop. 478,434)
* 124.	[[Lexington-Fayette, Kentucky]], (pop. 260,512)
* 125.	[[Lincoln, Nebraska]], (pop. 225,581)
* 126.	[[Little Rock, Arkansas]] (pop. 183,133)
* 127.	[[Livonia, Michigan]], (pop. 100,545)
* 128.	[[Long Beach, Kalifornija]], (pop. 461,522)
* 129.	[[Los Angeles, Kalifornija]], (pop. 3,694,820)
* 130.	[[Louisville, Kentucky]], (pop. 256,231)
* 131.	[[Lowell, Massachusetts]], (pop. 105,167)
* 132.	[[Lubbock, Teksas]], (pop. 199,564)
* 133.	[[Madison, Wisconsin]], (pop. 208,054)
* 134.	[[Manchester, New Hampshire]], (pop. 107,006)
* 135.	[[McAllen, Teksas]], (pop. 106,414)
* 136.	[[Memphis, Tennessee]], (pop. 650,100)
* 137.	[[Mesa, Arizona]] (pop. 396,375) 
* 138.	[[Mesquite, Teksas]], (pop. 124,523)
* 139.	[[Metairie, Louisiana]], (pop. 146,136)
* 140.	[[Miami, Florida]], (pop. 362,470)
* 141.	[[Milwaukee, Wisconsin]], (pop. 596,974)
* 142.	[[Minneapolis, Minnesota]], (pop. 382,618)
* 143.	[[Mobile, Alabama]] (pop. 198,915) 
* 144.	[[Modesto, Kalifornija]], (pop. 188,856)
* 145.	[[Montgomery, Alabama]] (pop. 201,568)
* 146.	[[Moreno Valley, Kalifornija]], (pop. 142,381)
* 147.	[[Naperville, Illinois]], (pop. 128,358)
* 148.	[[Nashville-Davidson, Tennessee]], (pop. 545,524)
* 149.	[[New Haven, Connecticut]], (pop. 123,626)
* 150.	[[New Orleans, Louisiana]], (pop. 484,674)
* 151.	[[New York, New York]], (pop. 8,008,278)
* 152.	[[Newark, New Jersey]], (pop. 273,546)
* 153.	[[Newport News, Virginia]], (pop. 180,150)
* 154.	[[Norfolk, Virginia]], (pop. 234,403)
* 155.	[[North Hempstead, New York]], (pop. 222,611)
* 156.	[[North Las Vegas, Nevada]], (pop. 115,488)
* 157.	[[Norwalk, Kalifornija]], (pop. 103,298)
* 158.	[[Oakland, Kalifornija]], (pop. 399,484)
* 159.	[[Oceanside, Kalifornija]], (pop. 161,029)
* 160.	[[Oklahoma City, Oklahoma]], (pop. 506,132)
* 161.	[[Omaha, Nebraska]], (pop. 390,007)
* 162.	[[Ontario, Kalifornija]], (pop. 158,007)
* 163.	[[Orange, Kalifornija]], (pop. 128,821)
* 164.	[[Orlando, Florida]], (pop. 185,951)
* 165.	[[Overland Park, Kansas]], (pop. 149,080)
* 166.	[[Oxnard, Kalifornija]], (pop. 170,358)
* 167.	[[Oyster Bay, New York]], (pop. 293,925)
* 168.	[[Palmdale, Kalifornija]], (pop. 116,670)
* 169.	[[Paradise, Nevada]], (pop. 186,070)
* 170.	[[Pasadena, Kalifornija]], (pop. 133,936)
* 171.	[[Pasadena, Teksas]], (pop. 141,674)
* 172.	[[Paterson, New Jersey]], (pop. 149,222)
* 173.	[[Pembroke Pines, Florida]], (pop. 137,427)
* 174.	[[Peoria, Arizona]] (pop. 108,364) 
* 175.	[[Peoria, Illinois]], (pop. 112,936)
* 176.	[[Philadelphia, Pennsylvania]], (pop. 1,517,550)
* 177.	[[Phoenix, Arizona]] (pop. 1,321,045) 
* 178.	[[Pittsburgh, Pennsylvania]], (pop. 334,563)
* 179.	[[Plano, Teksas]], (pop. 222,030)
* 180.	[[Pomona, Kalifornija]], (pop. 149,473)
* 181.	[[Portland, Oregon]], (pop. 529,121)
* 182.	[[Portsmouth, Virginia]], (pop. 100,565)
* 183.	[[Providence, Rhode Island]], (pop. 173,618)
* 184.	[[Provo, Utah]], (pop. 105,166)
* 185.	[[Pueblo, Colorado]], (pop. 102,121)
* 186.	[[Raleigh, North Carolina]], (pop. 276,093)
* 187.	[[Ramapo, New York]], (pop. 108,905)
* 188.	[[Rancho Cucamonga, Kalifornija]], (pop. 127,743)
* 189.	[[Reno, Nevada]], (pop. 180,480)
* 190.	[[Richmond, Virginia]], (pop. 197,790)
* 191.	[[Riverside, Kalifornija]], (pop. 255,166)
* 192.	[[Rochester, New York]], (pop. 219,773)
* 193.	[[Rockford, Illinois]], (pop. 150,115)
* 194.	[[Sacramento, Kalifornija]], (pop. 407,018)
* 195.	[[Salem, Oregon]], (pop. 136,924)
* 196.	[[Salinas, Kalifornija]], (pop. 151,060)
* 197.	[[Salt Lake City, Utah]], (pop. 181,743)
* 198.	[[San Antonio, Teksas]], (pop. 1,144,646)
* 199.	[[San Bernardino, Kalifornija]], (pop. 185,401)
* 200.	[[San Buenaventura, Kalifornija]], (pop. 100,916)
* 201.	[[San Diego, Kalifornija]], (pop. 1,223,400)
* 202.	[[San Francisco, Kalifornija]], (pop. 776,733)
* 203.	[[San Jose, Kalifornija]], (pop. 894,943)
* 204.	[[Santa Ana, Kalifornija]], (pop. 337,977)
* 205.	[[Santa Clara, Kalifornija]], (pop. 102,361)
* 206.	[[Santa Clarita, Kalifornija]], (pop. 151,088)
* 207.	[[Santa Rosa, Kalifornija]] (pop. 147,595)
* 208.	[[Savannah, Georgia]], (pop. 131,510)
* 209.	[[Scottsdale, Arizona]] (pop. 202,705) 
* 210.	[[Seattle, Washington]], (pop. 563,374)
* 211.	[[Shreveport, Louisiana]], (pop. 200,145)
* 212.	[[Simi Valley, Kalifornija]], (pop. 111,351)
* 213.	[[Sioux Falls, Južna Dakota]], (pop. 123,975)
* 214.	[[Smithtown, New York]], (pop. 115,715)
* 215.	[[South Bend, Indiana]], (pop. 107,789)
* 216.	[[Spokane, Washington]], (pop. 195,629)
* 217.	[[Spring Valley, Nevada]], (pop. 117,390)
* 218.	[[Springfield, Illinois]], (pop. 111,454)
* 219.	[[Springfield, Massachusetts]], (pop. 152,082)
* 220.	[[Springfield, Missouri]], (pop. 151,580)
* 221.	[[St. Louis, Missouri]], (pop. 348,189)
* 222.	[[St. Paul, Minnesota]], (pop. 287,151)
* 223.	[[St. Petersburg, Florida]] (pop. 248,232)
* 224.	[[Sterling Heights, Michigan]], (pop. 124,471)
* 225.	[[Stamford; Connecticut]], (pop. 117,083)
* 226.	[[Stockton, Kalifornija]], (pop. 243,771)
* 227.	[[Sunnyvale, Kalifornija]], (pop. 131,760)
* 228.	[[Sunrise Manor, Nevada]], (pop. 156,120)
* 229.	[[Syracuse, New York]], (pop. 147,306)
* 230.	[[Tacoma, Washington]], (pop. 193,556)
* 231.	[[Tallahassee, Florida]], (pop. 150,624)
* 232.	[[Tampa, Florida]], (pop. 303,447)
* 233.	[[Tempe, Arizona]] (pop. 158,625) 
* 234.	[[Thousand Oaks, Kalifornija]], (pop. 117,005)
* 235.	[[Toledo, Ohio]], (pop. 313,619)
* 236.	[[Topeka, Kansas]], (pop. 122,377)
* 237.	[[Torrance, Kalifornija]] (pop. 137,946)
* 238.	[[Tucson, Arizona]] (pop. 486,699)
* 239.	[[Tulsa, Oklahoma]], (pop. 393,049)
* 240.	[[Vallejo, Kalifornija]], (pop. 116,760)
* 241.	[[Vancouver, Washington]], (pop. 143,560)
* 242.	[[Virginia Beach, Virginia]], (pop. 425,257)
* 243.	[[Waco, Teksas]], (pop. 113,726)
* 244.	[[Warren, Michigan]], (pop. 138,247)
* 245.	[[Washington, District of Columbia]], (pop. 572,059)
* 246.	[[Waterbury, Connecticut]], (pop. 107,271)
* 247.	[[West Covina, Kalifornija]], (pop. 105,080)
* 248.	[[West Valley City, Utah]], (pop. 108,896)
* 249.	[[Westminster, Colorado]], (pop. 100,940)
* 250.	[[Wichita, Kansas]], (pop. 344,284)
* 251.	[[Wichita Falls, Teksas]], (pop. 104,197)
* 252.	[[Winston-Salem, Sjeverna Karolina]], (pop. 185,776)
* 253.	[[Worcester, Massachusetts]], (pop. 172,648)
* 254. [[Yonkers, New York]], (pop. 196,086)

== Izvori ==
{{reflist}}

== Poveznice ==
* [[Popis država]]
* [[Amerikanci (nacija)]]
* [[Američki san]]
* [[Američki marinci]]

{{podjela SAD}}
{{Sjeverna Amerika}}
{{G8}}
{{Organizacija američkih država}}
<!-- interwiki -->
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|United States}}

[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države| ]]

{{Link FA|ceb}}
{{Link FA|fa}}
{{Link FA|ml}}
{{Link FA|nl}}
{{Link FA|sl}}
{{Link FA|vi}}
{{Link FA|zh}}

[[frr:Feriind Stoote foon Ameerikaa]]
[[ie:Unit States de America]]
[[li:Vereinegde State van Amerika]]
[[new:संयुक्त राज्य अमेरिका]]
[[pag:United States]]