Revision 20189343 of "Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)" on shwiki

{{Organizacija
| name               = Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)
| image              =[[File:UDIK logo.jpg|thumb|Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)]]
| size               = 
| caption            = 
| image_border       =
| map                =
| msize              = 
|mcaption            =
| moto               = "''Nacionalizam ubija''."
| zvanični_naziv     = 
| osnivanje          = [[2013]]
| prestanak_rada     =
| tip                = 
| sedište            =[[Sarajevo]], {{zas|BiH}} [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| ogranci            =
| članstvo           = 
| jezik              =
| područje_bavljenja = [[ljudska prava]], [[ratni zločin]]i
| članovi/ce         = [[Edvin Kanka Ćudić]]
| budžet             =
| članica            =
| website            =[http://www.udik.org/ www.udik.org]
}}

'''Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)''' je osnovano [[2013]]. godine, kao prva mirovno-aktivistička [[nevladina organizacija]] 
u Bosni i Hercegovini.UDIK ima svoje kancelarije u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]] BiH.Organizacija se posebno bavi mapiranjem, memorijalizacijom i podizanjem Živog spomenika. Osnivač i koordinator UDIK-a je [[Edvin Kanka Ćudić]]. 
UDIK pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila [[krivična odgovornost]] za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog [[civilno društvo|civilnog društva]], sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-politički proces kroz mirovni [[aktivizam]].

== Identitet ==

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) je 2013. godine osnovao Edvin Kanka Ćudić s ciljem podizanja građanske svijesti o obilježavanju neviđenih zločina u Bosni i Hercegovini  a s cijem kako bi se zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje ratnih zločina, u želji za pravednim društvom aktivnih građana u poštivanju ljudskih prava.<ref>http://www.udik.org/#!ured-sarajevo/c108h</ref> Aktivisti UDIK-a uglavnom nose crnu boju, ponekad tamne boje, a obilježavanja im se karakterišu mirnim stajanjem, u crnini i tišini sa transparentima ispred [[Katedrala Srca Isusova|Katedrale Srca Isusova]] u Sarajevu. UDIK smatra da je ulica zakon djelovanja u zajednici i da se problemi rješavaju na ulicama – na trgovima svakog grada. Čine vidljivim nenasilni otpor u svim vidovima diskriminacije; vjerskom, kulturnom, seksualnom i ideološkom pogledu.<ref>http://www.udik.org/#!aktivnosti/c1cx3</ref>  Simbolika crne boje je kao nemogućnost izbora, paradigma života bez boja i nijansi. Crna boja je najsnažniji način odbacivanja svakog vida nasilja. Tim činom, UDIK  žrtvama daje snagu, da nisu same, da ima neko da se bori za njihova prava i da će neko za njih stajati na nekom trgu. Putem potpunog priznavanja svih vidova prigovora savjesti mirovnom edukacijom, kampanjama, akcijama građanske neposlušnosti, UDIK zahtijeva demilitarizaciju zajednice.<ref>http://www.udik.org/#!aktivnosti/c1cx3</ref> 

== Živi spomenik ==

[[2013]]. UDIK je pokrenuo izgradnju Živog spomenika -  s cijem podizanja građanske svijesti o zločinima počinjenim na području Bosne i Hercegovine ali i bivše Jugoslavije. U sklopu toga nekoliko su puta posjetili [[Vukovar]] kako bi odali počast i održali sjećanje na stradanja toga grada tokom opsade 1991. Članovi organizacije posjetili su i [[Srebrenica|Srebrenicu]], [[Brčko]], [[Višegrad]], [[Bratunac]], [[Batković]], [[Foča|Foču]], [[Ahmići|Ahmiće]], stanicu [[Štrpci]] druge gradove koji su stradali u sukobu 1990-ih.Prvi su obilježili zločin nad srpskim civilima sela [[Kravica]] kod Bratunca i zločin nad sarajevskim Srbima na mjestu Kazani.

[[2015]]. UDIK, [[Žene u crnom]] Beograd, DAH Teatar centar za pozorišna istraživanja Beograd,  Škart Beograd, Led Art Novi Sad su pokrenuli zajedničko obilježavanje 20 godina od genocida u Srebrenici "PAMTIMO".<ref>http://www.udik.org/#!kampanje/c11zl</ref> Svakog 11 u mjesecu, ove organizacije iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore organizovali su niz aktivnosti u Beogradu, Sarajevu, Kotoru, kao i u drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]<ref>http://www.brcko.tv/bih/udik-20-godina-od-genocida-u-srebrenici/</ref><ref>http://www.udik.org/#!kampanje/c11zl</ref>. U toku kampanje "PAMTIMO" UDIK je od Skupštine Brčko distrikta BiH i članova Predsjedništva BiH tražio da se proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Skupština Brčko distrikta BiH je 25. juna 2015 odbila zahtjev UDIK-a da proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.<ref>http://www.infobrcko.com/vijesti-iz-br%C4%8Dkog/11120-udik-br%C4%8Dko-poku%C5%A1aj-relativizacije-zlo%C4%8Dina-u-skup%C5%A1tini-distrikta.html</ref>. Kampanja 20 godina od genocida u Srebrenici završila se 11. jula 2015. godine prisustvom svih aktivista na komemoraciji u Memorijalnom centru u Potočarima. 

== Izdavačka djelatnost ==


[[2015]] UDIK je objavio publikaciju ''20 godina poslije: Novinari o ratu u BiH'',(ISBN 978-9926-8011-0-6), u kojem su strani novinari govorili svoje viđenje o [[rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] nakon 20 godina. Tom prilikom u publikaciju 20 godina poslije: Novinari o ratu u BiH uvršteni su intervjui sa mnogim novinarima od kojih je posebno značajno izdvojiti [[Florence Hartmann]], Roy Gutman, [[Ron Haviv]], Remy Ourdan, Morten Hvaal, Imre Szabó i Vanessa Vasić-Janeković. Knjiga 20 godina poslije: Novinari o ratu u Bosni i Hercegovini je dokument memorijalizacije BiH u kojem se po prvi put objavljuje stav stranih novinara o ratu BiH i prisjećanje na ono što se dešavalo u BiH. 
  
== Kontroverze ==

[[2014]]. U toku protesta u Bosni i Hercegovini koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić primao je prijetnje smrću.

[[2014]]. U julu mjesecu UDIK je predao zahtjev Tužiteljstvu BiH da otvori istragu o BiH državljanina koji ratuju u području Palestine i tim putem dobrovoljac Dino Šimunjak je prijetio smrću Edvinu Kanka Ćudiću.

[[2015]]. 26. februara napadnuti su aktivisti UDIK-a ispred Katedrale u Sarajevu povodom obilježavanja otmice u Štrpcima.

[[2015]]. 06.maja aktivisti UDIK-a su napadnuti u Sarajevu.<ref>http://www.politickimeridijan.com/?p=29482</ref> <ref>http://www.mreza-mira.net/17894-novi-napad-na-aktiviste-udik/</ref>, a napad se ponovio i 09.maja 2015. godine iz lokala “La trattoria – Il cuore” u Sarajevu. 15. maja 2015. godine ambasadorica [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u Sarajevu [[Maureen Cormack]] se javno oglasila o napadima na koordinatora UDIK-a Edvina Kanku Ćudića.

[[2015]]. 31. jula aktivisti UDIK-a su predali zahtjev za obilježavanje 20 godišnjice stradanja Srba u [[operacija Oluja|operaciji Oluja]]. Mirni protest se trebao održati 03.08.2015. god. ispred ambasade [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u Sarajevu, što je Ministarstvo unutrašnjih poslova [[Sarajevo kanton|Sarajevo kantona]] zabranilo. Zabrana je izazvala jako negodovanje u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Srbija|Srbiji]]. UDIK-ovu zabranu obilježavanja zločina u operaciji Oluja oštro je osudio srbijanski  ministar za rad, zapošljavanje, boračkih i socijalnih pitanja [[Aleksandar Vulin]] a potom i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH  [[Nikola Špirić]].<ref>http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=192312</ref> 

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Eksterni linkovi ==
* [http://www.udik.org Udruzenje za društvena istraživanja i komunikacije]
* [http://www.udik-brcko.org Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije Brčko distrikt BiH]

[[Kategorija: aktivizam]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]
[[Kategorija:Nevladine organizacije]]