Revision 38257008 of "Logor Luka" on shwiki

{{Logor
| ime             = logor Luka
| postojao_(od-do)= 1992.
| mesto           = [[Brčko]], [[Bosna i Hercegovina]]
| slika           = Rat brcko6.jpg
| opis_slike      = Serija fotografija egzekucije u Brčkom
| kontrola        = [[Vojska Republike Srpske]]
| veličina        = 
| zapovednik      = [[Goran Jelisić]], Konstantin Simonović
| broj_zatočenika = 
| broj_žrtava     = više od stotinu, ali nema pouzdanih podataka<ref name="Tranzicijska pravda">[http://www.tranzicijska-pravda.org/profili-logora-i-zatocenickih-objekata/ Profili logora i zatočeničkih objekata] Tranzijska pravda</ref>
| map             = Bosnia
| lat             = 44.87
| long            = 18.81
}}
'''Logor "Luka"''' je bio [[koncentracioni logor]] za zatvaranje i mučenje [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] stanovništva, sa područja općine [[Brčko]] tokom [[1992]]. godine za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].

Logor su organizirali lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpske demokratske stranke]], u općini tokom mjeseca maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva Brčkog, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.

Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije, zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom[[1992]]. godine. Na teritoriju općine Brčko, uz logor "Luka", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput DTV Partizan, Hotel Posavina, Zgrada Sekretarijata unutrasnjih poslova u Brckom, kafana Westfalija, Hotel Galeb, Laser autodepo.<ref name="CAMO.CH">[http://www.camo.ch/brcko_ls.htm Logori smrti Brčko] CAMO.CH</ref>

Logor je zatvoren u augustu [[1992]], nakon što je Međunarodni crveni križ najavio inspekciju. Zbog stranaca sve prostorije su okrečene, dvorište oprano, a zarobljenici prebačeni u Batkoviće kod Bijeljine.<ref name="Peščanik">[http://pescanik.net/oni-zive-u-mome-gradu/ Oni žive u mome gradu] Peščanik</ref>

== Suđenja ==
Za ratne zločine u Brčkom, pred ICTY u Den Haagu suđeno je [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]], [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]] ,[[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]],[[Biljana Plavšić|Biljani Plavšić]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilu Krajišniku]], [[Goran Jelisić|Goranu Jelisiću]] i Ranku Češiću. [[Goran Jelisić]] je osuđen na 40, Ranko Češić na 18, Momčilo Krajišnik na 27 (Žalbeno vijeće smanjilo je kaznu na 20) i Biljana Plavšić na 11 godina zatvora. Svi su oslobođeni optužbe za genocid i osuđeni za zločin protiv čovječnosti, unatoč činjenici da su imali namjeru djelimičnog uništenja nacionalne grupe Bošnjaka i Hrvata, odnosno da su (Jelisić i Češić) počinili mnogobrojna ubistva zatočenika sa genocidnom namjerom. U slučaju Jelisića, Sudsko vijeće je donijelo presudu da nije kriv za genocid bez saslušanja odbrane i završnih riječi tužitelja i branitelja.

Raspravno sudsko vijeće ICTY potvrdilo [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] genocidnu namjeru i postojanje plana da se unište Bošnjaci kao nacionalna grupa, pored mnogih gradova, i u Brčkom. Ovo sudsko vijeće je zaključilo da „postoji dovoljno dokaza da je u Brčkom izvršen genocid“. Slobodan Milošević nije dočekao konačnu presudu, jer je preminuo 11. marta 2006, čime je istog dana i okončan sudski postupak.<ref name="Peščanik">[http://pescanik.net/oni-zive-u-mome-gradu/ Oni žive u mome gradu] Peščanik</ref>

Tužilaštvo BiH je [[2015]]. podiglo je do sada najopsežniju optužnicu za ratne zločine na području Brčkog, kojom su obuvaćeni zločini počinjeni nad više stotina osoba tokom rata protiv ratnog opštinskog načelnika Brčkog Đorđe Ristanića. Ristanić je optužen za ratne zločine počinjene nad više stotina žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti,  uglavnom iz naselja Centar, Kolobara, Dizdaruša, Klanac, Mujkići, Meraje, Rosulje, Grčica, Novo Brčko, naselje „Š“, i drugih dijelova grada pretežno nastanjenih Bošnjacima i Hrvatima, koje su početkom mjeseca maja 1992. godine, nezakonito uhapšene i odvođene u zatočenje u više logora i objekata za zatočenje na području Brčkog.<ref name="AL JAZEERA">[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/optuznica-za-masovne-ratne-zlocine-u-brckom Optužnica za masovne ratne zločine u Brčkom]</ref>


[[2016]]. [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH|Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije]] je objavilo dokumente presuda sudova u BiH koji su presudili ratnim zločincima za ratne zločine počinjene 90-tih u Brčkom. Ovo je prva knjiga u okviru koje se nalazi ukupno 14 presuda za ratne zločine koji su počinjeni nad civilnim stanovništvom u Brčkom tokom rata devedesetih.<ref name=OTISAK">[http://www.otisak.ba/brcko/36175-ratni-zlocini-u-brckom-92-95-presude-prva-publikacija-u-bih-koja-tretira-sva-tri-naroda.html Ratni zločini u Brčkom '92'95 - Presude: Prva publikacije u BiH koja tretira sva tri naroda]</ref><ref name=BDC TV">[http://brcko.tv/v3/2016/08/30/udik-predstavio-publikaciju-ratni-zlocini-u-brckom-1992-1995-presude/ UDIK predstavio publikaciju ratni zločini u Brčkom]</ref>

Koordinator [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH|Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije]] [[Edvin Kanka Ćudić]] je tom prilikom izjavio: "Zabrinjavajuća je činjenica da je pravosuđe Brčko distrikta donosilo jako niske kazne za sve tri konfesije. Treba uzeti u obzir da su neki predmeti, koji su trebali biti suđeni za ratne zločine, prebacivani u sistem krivičnog djela ubistva. Ovo je, nakon 20 godina poslije rata u Bosni i Hercegovini, prva publikacija koja tretira sve tri konfesije, odnosno sva tri naroda koja su optužena za ratne zločine u ovom gradu"<ref name=OTISAK">[http://www.otisak.ba/brcko/36175-ratni-zlocini-u-brckom-92-95-presude-prva-publikacija-u-bih-koja-tretira-sva-tri-naroda.html Ratni zločini u Brčkom '92'95 - Presude: Prva publikacije u BiH koja tretira sva tri naroda]</ref>

== Serija fotografija egzekucije== 
Povodom poznate serije fotografija na kojima je prikazana egzekucija Huseina Krše i Hajrudina Muzurovića, a koje su napravljene u Zanatskom centru u Brčkom, a bile su dio optužnice protiv Gorana Jelisića, [[Edvin Kanka Ćudić]] je [[2014]]. izjavio: {{citat|Ubistvo je zabilježio fotograf Bojan Stojanović koji je u to vrijeme radio za Routers. Prema nekim tvrdnjama, fotograf Stojanović je naručio ubistva Krše i Muzorovića, a ta fotografija je dobila nagradu World Press Photo. Niko nikada u historiji fotografije nije "imao smrt tako blizu objektiva". Kršina supruga nije ni znala da je on mrtav, a njegov sin  ga je prepoznao s te slike.<ref name="NOVO VRIJEME">[http://novovrijeme.ba/u-hangaru-luke-u-brckom-muzej-posvecen-logorasima-zrtvama-torture/ U hangaru Luke u Brčkom muzej posvećen logorašima žrtvama torture]</ref>}}

Stojanović je snimio cijeli niz fotografija, od dovođenja zatočenika do njegovih leđa na cesti.

== Izvori ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.icty.org/x/cases/cesic/ind/bcs/jel-ii950721b.htm Goran Jelisić optužnica] {{sh}}
* [http://pescanik.net/oni-zive-u-mome-gradu/ Oni žive u mome gradu]

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Koncentracioni logori]]
[[Kategorija:Ratni zločini u ratovima u bivšoj Jugoslaviji]]