Difference between revisions 2472688 and 2473769 on bswiki

{{razlikovati|Bosanci}}
{{Glavno značenje|Bošnjaci}}
{{EtničkaInfokutija
| grupa         = Bošnjaci<br/>Бошњаци
| slika         = <table border=0 align="center">
 <tr>
    <td>[[Datoteka:Molnár Elisabeth and Mary on the coronation of Cherles II of Hungary (cropped).png|100x100px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Grb Kotromanica.jpg|100x100px]]</td>
(contracted; show full)
|regija19  = {{Belgija}}
|pop19     = 2.182
|ref19     = <ref>[http://www.dofi.fgov.be/fr/statistieken/statistiques_etrangers/Stat_ETRANGERS.htm ''dofi.fgov.be'' o Bošnjacima u Belgiji]</ref>
|regija20  = {{ZD|EU}} [[Evropska unija]] ukupno
|pop20     = oko 400.000
|ref20     = <ref>[http://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf ''DEMOGRAFIA 2006.pmd'' (''ine.es'') o Bošnjacima u EU]</ref>

⏎
⏎
|jezici  =  [[Bosanski jezik|bosanski]]
|vjera   =  <small>većinska zastupljenost</small><br>[[islam]] [[File:Star and Crescent.svg|20px]]<br> <small>manjinska zastupljenost</small> <br>[[katoličanstvo]] [[File:Christian cross.svg|15px]]<br>[[pravoslavlje]] [[File:OrthodoxCross(black,contoured).svg|15px]]<br>[[judaizam]] [[File:Star of David.svg|15px]]<br>[[ateizam]] [[File:Atheismsymbol endorsed by AAI.svg|18px]]<br>[[agnosticizam]] [[File:A(contracted; show full)e, štampano 1992.)</ref> veoma dobro primjećena [[bošnjačka dijaspora]] postoji i djeluje u velikom broju zemalja uključujući [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Australija|Australiju]], [[Švedska|Švedsku]], [[Turska|Tursku]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. I u svom regionu i širom svijeta, Bošnjaci su često posebni zbog svoje jedinstvene kulture, koja je bila pod utjecajem i istočnjačke i zapadnjačke civilizacije (a time i načina obrazovanja) tokom svoje historije.


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
==Etnonim i definicija==
Prema Oxfordskom rječniku engleskog jezika, prva zabilježena upotreba riječi ''Bošnjak'' na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] je od strane britanskog diplomate i historičara Paula Rycauta 1680. godine, i to kao ''Bosnack'' što je srodno postklasičnom latinskom ''Bosniacus'' (1682. g. ili ranije), francuskom ''Bosniaque'' (1695. g. ili ranije) ili njemačkom ''Bosniak'' (1737. g. ili (contracted; show full)sti.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73|title=Bosna i Hercegovina: Prodana tradicija|author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |accessdate=30 October 2012}}, str. 73: ''Štaviše, prijevod nečije vjeroispovijesti u srpsku ili hrvatsku narodnost, nije imao važnost za stanovništvo tog područja, jer se Bošnjaci prije devetnaestog stoljeća nikada nisu opisivali kao Srbi ili Hrvati.''</ref>


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
===Preporod===
Bošnjaci su općenito definirani kao [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] narod na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] čiji se članovi identificiraju Bosnom i Hercegovinom kao matičnom državom i dijelom takvog zajedničkog naroda od kojeg je većina islamske vjeroispovijesti. Ipak, čelnici i intelektualci bošnjačke zajednice imaju različite stavove o tome šta to tačno znači ''biti Bošnjak''. Neki mogu ukazivati na islamsko naslijeđe, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i(contracted; show full). Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces.|'''Hamdija Pozderac''', u razgovoru s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] u vezi s ustavnim reformama 1971. godine<ref>{{cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/79477 |title=AUTOHTONE NACIONALNE MANJINE I USTAVNE PROMJENE 2009.–2010. |last1=Horvat |first1=Ana |date=March 2010|publisher=Fakultet prava (Univerzitet u Zagrebu) |accessdate=2014-06-17|language=Bosnian|page=574}}</ref>}}


⏎
⏎
Nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Jugoslavije početkom 1990-ih, velika većina Muslimana se željela izjasniti koristeći ime ''Bošnjak''. U septembru 1993. godine, u toku [[Rat u BiH|rata u BiH]], Drugi bošnjački sabor formirao je osnovu za službenu ponovnu uspostavu historijskog etničkog imena ''Bošnjak'' i negodovanja zbog bivšeg pojma ''Musliman'' koji je bio u upotrebi tokom [[SFRJ|SFR Jugoslavije]].<ref name="Imamovic(contracted; show full)razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina".<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title="Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States"|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}</ref>



;=== Genetika ===
{{Main|Genetika}}
Kao i sa svim modernim evropskim [[nacija|nacijama]], veliki stepen biološkog kontinuiteta postoji između Bošnjaka i njihovih drevnih predaka s bošnjačkom Y-[[hromozom|hromozomskom]] lozom, svjedočeći pretežno paleolitsko evropsko porijeklo.<ref name=Geneticstudy>Marjanović, Damir; et al. "[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=16266413&dopt=Abstract The peopling of modern Bosnia-Herzegovina: Y-chromosome haplogroups in the t(contracted; show full)] (uključujući i Bošnjake), a koja se odlikuje haplogrupom I2a2, tj. I-L69.2. Prema stavu ''Rebała i sur.''-a, ovaj fenomen se objašnjava kao "doprinos Y-hromozoma od naroda koji su se naselili na Balkanu prije slavenskog širenja genetskom naslijeđu Južnih Slavena".<ref>Rebała K., ''et al.'' (2007). Y-STR variation among Slavs: evidence for the Slavic homeland in the middle Dnieper basin. J Hum Genet. 2007;52(5):406-14. Epub 2007 Mar 16.</ref>


⏎
⏎
Y-hromozomske haplogrupe identificirane među Bošnjacima iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su sljedeće:
[[File:I Distribution.jpg|thumb|right|300px|Raspodjela evropske Y-DNK haplogrupe I po regijama – preovladava u zemljama zapadnog [[Balkan]]a, na [[Sardinija|Sardiniji]], u sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i u [[Skandinavija|Skandinaviji]] (nalazi se kod 48,3% Bošnjaka<ref name="ReferenceC">Damir Marjanović, ''The Peopling of Modern Bosnia-Herzegovina: Y-chromosome Hap(contracted; show full)
*'''Haplogrupa T-M184 (1,20%)'''<ref name=marjanovic/> – Moderna distribucija T grupe u [[Evropa|Evropi]] je usko povezana s neolitičkom kolonizacijom [[mediteran]]ske Evrope od strane bliskoistočnih poljoprivrednika, posebno tzv. ''cardium-potteranskom'' kulturom, tj. neolitičkim dekoracionim stilom ukrašavanja keramike (5.000–1.500 p. n. e.).

===Srednji vijek===

:''Također pogledajte:'' ''[[{{Glavni|Bosansko kraljevstvo]]''}}

[[File:Map of the Western Balkans around 814 AD.png|thumb|right|200px|Jadranska [[Sklavinija]] početkom [[9. vijek|9. vijeka]]; veći dio teritorije Bosne i Hercegovine (smješten oko rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je geopolitički ''neucrtan'' oko tog razdoblja, a vjerovatno naseljen nediferenciranim [[Slaveni]]ma i slaveniziranim paleo-balkanskim narodima u lokalnoj samoupravi]]

(contracted; show full)

Nakon čestih promjena vlasti nad područjem, između srednjovjekovne srpske, hrvatske, bugarske i bizantske uprave, ''de facto'' nezavisna [[bosanska država]] poznata kao [[Bosanska banovina|Banovina Bosna]] nastaje u [[12. vijek|12. vijeku]] (1137. g.), iako je nominalno bila pod mađarskom vlasti.


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
====Religija, Crkva bosanska i državljanstvo====
:''Također pogledajte:'' ''[[Crkva bosanska]]''
[[File:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|425px|right|[[Stećci]] koji leže raštrkani širom Bosne i Hercegovine su historijski povezani s pokretom Crkve bosanske]]
(contracted; show full)cite book |url=http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&pg=PA29&dq=Bo%C5%A1njani&hl=sv&sa=X&ei=NTWIUcvqMYqC4gT1uoHAAQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Bo%C5%A1njani&f=false|title=''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina''|author=Mitja Velikonja |year=2003|work= |publisher=Texas A&M University Press |accessdate=}}, str. 29–30.</ref> Većina informacija za [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]] je dobijana iz vanjskih izvora.


⏎
⏎
====Ekspanzija i Bosansko kraljevstvo====
:''Također pogledajte:'' ''[[Bosansko kraljevstvo]]''
[[File:TvrtkoIRevers.png|thumb|left|215px|Grb [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]] na naličju kovanice (reversu) iz [[14. vijek|14. vijeka]] s ljiljanom, koji se danas koristi kao nacionalni simbol Bošnjaka i koji se nalazi na zastavi bivše [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]]]]
(contracted; show full)dalje se šireći na susjedne srpske i hrvatske dominione. Međutim, čak i uz pojavu [[Bosansko kraljevstvo|Kraljevstva]], nema nastanka konkretnog bošnjačkog identiteta; religijski pluralizam, nezavisna mišljenja plemstva i robusni brdoviti teren sprječavali su kulturno i političko jedinstvo. Noel Malcolm je izjavio: "Sve što se može razumno reći o etničkom identitetu Bosanaca jest ovo: oni su bili Slaveni koji su živjeli u Bosni." <ref>[[#refMalcolm1996|Malcolm 1996]], str. 12.</ref>


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
===Islamizacija i Osmanski period===
:''Također pogledajte:'' ''[[Historija Bosne i Hercegovine (1463–1878)]]''

(contracted; show full)name=bos>{{cite book |title= "Bosnia: a Short History" |last= Malcolm |first= Noel |year= 1996 |publisher= Papermac |location= London |isbn= 0-333-66215-6 |pages= 67–68}}</ref> [[Sandžak-beg]] (upravnik ili vladar sandžaka, pod-oblasti unutar [[vilajet]]a, tj. jedne od provincija Osmanskog carstva) tokom prve polovine [[16. vijek|16. vijeka]]; bio je efektivni vojni strateg, te najveći donator, finansijer i izgraditelj Sarajeva '' (po Benediktu Kuripečiću, 1530)'']]


⏎
⏎
Mnoga djeca kršćanskih roditelja su bila odvojena od svojih porodica i odgajana da budu članovi [[janjičari|janjičarskog]] korpusa (praksa poznata kao ''devşirme''; naziv nastao od turskog ''devşirmek'' što znači ''okupiti'' ili ''regrutirati''). Zahvaljujući njihovom obrazovanju (jer su učili umjetnost, nauku, matematiku, poeziju, književnost i mnoge od jezika koji su se govorili u Osmanskom carstvu) [[srpski jezik|srpski]], [[(contracted; show full)ght|335px|Za razliku od svih drugih evropskih regija koje su došle pod osmansku kontrolu, Bosna će zadržati svoj integritet kao zasebni entitet, prvo kao Sandžak Bosna, a zatim kao [[Ejalet Bosna]], te granice koje su u velikoj mjeri bile utemeljene na onim prethodnog [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]].<ref name=Riedlmayer>Riedlmayer, Andras (1993).[http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina]. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref>]]


⏎
⏎
Osmanska vlast je utjecala na etničku i vjersku kompoziciju Bosne i Hercegovine i na neke druge načine. Veliki broj bosanskih katolika se povukao na još nepokorene katoličke dijelove Hrvatske, [[Dalmacija|Dalmaciju]], te [[Mađarska|Mađarsku]], u to vrijeme pod kontrolom [[Habsburška monarhija|habsburške Austrije]] i [[Mletačka republika|Mletačke republike]], respektivno. Da bi se ''popunila'' depopulirana područja sjevernog i zapadnog [[Ejalet Bosna|Ejaleta Bosne]], [[Turci]] potiču migr(contracted; show full);ref>{{cite book |url=|title="Bosnia: A Short History"|author=Noel Malcolm|year=1996|work= |publisher=New York University Press|accessdate=}}, poglavlje 6: "Serbs and Vlachs"</ref><ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&pg=PA74|title=''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina''|author=Mitja Velikonja|year=2003|work= |publisher=Texas A&M University Press|accessdate=}}, str. 74</ref>


⏎
⏎
[[17. vijek]] donosi velike poraze i neuspjehe na zapadnoj granici Osmanskog carstva. S velikim ratovima koji su se odvijali svakih nekoliko decenija, Bosna je bila ekonomsko i vojno iscrpljena. Za Bosnu i Bošnjake, najkritičniji sukob od svih je bio Veliki turski rat. Na samom početku sredinom 1680-ih, [[Habsburška monarhija|Habsburgovci]] osvajaju gotovo sve osmanske dijelove [[Mađarska|Mađarske]], izazivajući neizbježan povratak desetaka hiljada muslimanskih izbjeglica u Bosnu. Sličan proces se dogodio s(contracted; show full)ela općem haosu. 1736. godine, nastojeći iskoristiti ove uslove, Habsburgovci krše [[Požarevački mir|Mir]] i prelaze granicu rijeke [[Sava|Save]]. U jednom od najznačajnijih događaja u bošnjačkoj historiji, lokalna bošnjačka vlastela organizira odbranu i kontranapad potpuno nezavisan od neučinkovitih carskih vlasti. Dana 4. augusta 1737. godine, u [[Bitka kod Banje Luke|Bitki kod Banje Luke]], brojčano nadjačane bošnjačke snage preusmjeravaju habsburšku vojsku i primoravaju ih da bježe nazad u Slavoniju.


⏎
⏎
⏎
⏎
[[File:Kula husein kapetan.jpg|thumb|left|187px|[[Gradačačka sahat-kula]], izgrađena 1824. godine od strane bošnjačkog generala [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetana Gradaščevića]], koji je ujedinio Bošnjake protiv turske okupacije i protjerao Osmanlije do [[Kosovo|Kosova]], te time omogućio bosanski suverenitet proglašen sljedeće godine]]

⏎
⏎
Osmanski vojni reformski napori, koji su pozvali na daljnju ekspanziju / širenje centralno-kontrolirane vojske (''nizam''), te uvođenje novih poreza i više osmanske birokracije, će imati značajne posljedice u Bosni i Hercegovini. Ove reforme su oslabile poseban status i privilegije za bošnjačko plemstvo, a stvaranje moderne vojske je ugrozilo privilegije bosanskih muslimanskih vojnika i lokalnih gospodara, koji su zahtijevali veću nezavisnost od [[Carigrad]]a.<ref>Prof. Giacobelli,(contracted; show full)umro je u [[Carigrad]]u, pod kontroverznim okolnostima, 1834. godine, te je postao živuća legenda u svoje vrijeme. Nakon smrti, također je postao nešto poput ''mučenika za bosanski ponos''. Ovaj pozitivni osjećaj nije ekskluzivno samo za muslimansko stanovništvo, jer su kršćani iz [[Posavina|Posavine]] također dijelili sličan stav nekoliko decenija. Gradaščević se i dan-danas smatra bošnjačkim nacionalnim herojem i jedna je od najviše cijenjenih figura u historiji Bosne i Hercegovine.


⏎
⏎
====  Pojava ideja o ujedinjenju (bošnjaštvo)  ====
Nakon raspada [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], Srbija je postala nezavisna od osmanske kontrole ([[19. vijek]]); to je bilo vrijeme istovremenog ponovnog ''buđenja'' srpskog i hrvatskog nacionalizma. I Srbi i Hrvati su zahtijevali "historijska prava" na Bosnu. Međutim, članovi Ilirskog pokreta iz [[19. vijek]]a, od kojih su najpoznatiji franjevac [[Ivan Franjo Jukić]], čije je bošnjaštvo bilo jasno iskazano u djelu ''Slavoljub Bošnjak'',<ref&g(contracted; show full)

{{citat3|Jedna trećina Bošnjaka su muslimani, a ostale dvije trećine su podjednako podijeljene između grčke i latinske crkve.|20px|20px|'''Thomas Gordon''' – ''Historija grčke revolucije'' (str. 19, 1839)<ref>http://books.google.se/books?id=kYKzLpmWcMgC&pg=PA19&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false</ref>}}

===Austro-ugarsko upravljanje===

:''Također pogledajte:'' ''[[{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine (1878–1918)]]''}}

Konflikt se brzo proširio i počeo uključivati nekoliko balkanskih država i velesila, što je na kraju prisililo [[Osmanlije]] da ustupe upravu zemlje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] preko Ugovora iz Berlina 1878. godine (posljednji akt [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]).<ref name=Malcolm>Malcolm, Noel (1994). ''Bosnia A Short History.'' New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8.</ref>
(contracted; show full) da je 56.000 ljudi, uglavnom Bošnjaka, emigriralo između 1883. i 1920. godine, ali je broj Bošnjaka emigranata vjerojatno bio mnogo veći jer službeni zapisnik ne bilježi iseljavanje prije 1883. godine niti uključuje one osobe koje su ostale bez dozvole. Oni koji su ostali su koncentrirani u gradovima, a posebno ponosni na svoje urbane kulture, posebno u bosanskom glavnom gradu, [[Sarajevo|Sarajevu]], koji je ubrzo postao jedan od najvažnijih multikulturalnih gradova u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].


⏎
⏎
{| class="toccolours" style="float: left; margin-right: 0em; margin-right: 1em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:19em; max-width:40%" cellspacing="5"
(contracted; show full)

[[File:Archduke Eugen Bosniaks.jpg|thumb|left|250px|Bošnjaci su bili regrutirani u elitne jedinice austro-ugarske armije, te već [[1879.]] nagrađivani za svoju hrabrost u službi austrijskog vladara, osvajajući više medalja nego bilo koja druga jedinica<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=XkLDVyYZPBYC&pg=PA264| title=''The Enemy at the Gate: Habsburgs, Ottomans and the Battle for Europe'', str. 264 |first=Andrew |last=Wheatcroft}}</ref>]]


⏎
⏎
U novembru 1881. godine, nakon uvođenja bosanskohercegovačke jedinice unutar austro-ugarske vojske, austro-ugarska vlast donosi vojni zakon (''Wehrgesetz'') o uvođenju obaveze svim Bošnjacima da služe vojsci [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarske monarhije]].<ref>Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995), str. 118.</ref> To je dovelo do širenja nereda tokom decembra 1881. godine i tokom 1882.(contracted; show full)neki Bošnjaci napali [[bosanski Srbi|bosanske Srbe]] zbog očitog bijesa nakon atentata na nadvojvodu [[Franc Ferdinand|Franca Ferdinanda]]. Neven Anđelić piše: "Možemo samo nagađati kakav je osjećaj bio dominantan u Bosni u to vrijeme. I animozitet i tolerancija su postojali u isto vrijeme."<ref name=andjelic>{{Cite book|last=Andjelic |first=Neven |title="Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy" |publisher=Frank Cass |year=2003 |pages=13, 14, 17 |isbn=0-7146-5485-X}}</ref>


⏎
⏎
===Jugoslavija i Drugi svjetski rat===
{{Main|Jugoslavija|Drugi svjetski rat}}
:''Također pogledajte: [[Historija Bosne i Hercegovine (1918–1941)]], [[|Historija Bosne i Hercegovine (1941–1945)]] i [[|Historija Bosne i Hercegovine (1945–1992)]]''⏎
}}
[[File: Die Bosniaken Kommen.jpg|thumb|left|220px|Vedri vojni marš (muzičko djelo) ''Die Bosniaken kommen'' je komponovao Eduard Wagnes u čast Bošnjaka]]

(contracted; show full)i Hrvatima", te da "nisu bila prisiljena da se izjasne kao Srbin ili Hrvat". On je njima garantirao "punu slobodu u njihovom nacionalnom opredjeljenju".<ref>Duraković, "Prokletstvo Muslimana", str. 165.</ref> 1971. godine, Muslimani su u potpunosti priznati kao nacija, te je na [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1971.|Cenzusu u BiH 1971. godine]] opcija "[[Muslimani (narod)|Musliman po nacionalnosti]]" bila dodana.<ref name=Banac/>


⏎
⏎
===Rat u Bosni i Hercegovini===
{{MainGlavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
:''Također pogledajte: [[|Genocid u Srebrenici]] i [[|Etničko čišćenje]]''⏎
}}
[[File:Pavle Đurišić 13 February 1943 Muslim massacre report.jpg|thumb|left|265px|Izvješće srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode Pavla Đurišića (13. februar 1943. g.) koje detaljno opisuje masakre hiljada bosanskih muslimana u okruzima [[Čajniče|Čajniča]] i [[Foča|Foče]] u jugoistočnoj Bosni i okrugu [[Pljevlja|Pljevlje]] u [[Sandžak]]u]]
⏎
⏎
[[File:Goran Jelisić committing murder.jpg|thumb|right|270px|Srpski policajac Goran Jelisić ubija bošnjačkog [[civilno društvo|civila]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni]], 1992. g.]]

[[File:Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg|thumb|right|270px|Nadgrobni spomenici u [[Potočari]]ma u blizini [[Srebrenica|Srebrenice]]; oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i djece je ubijeno od strane snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS]]-a pod komandom generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], te paravojne formacije ''[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]'',<ref name="Williams">{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/06/24/AR2005062401501_pf.html |title=''Srebrenica Video Vindicates Long Pursuit by Serb Activist'' |work=The Washington Post |accessdate=26. 5. 2011 |first=Daniel |last=Williams}}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf |title=''ICTY – Kordic and Cerkez Judgement – 3. After the Conflict'' |format=PDF |date= |accessdate=11. 7. 2012}}</ref> tokom [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] u julu 1995. g.]]

⏎
⏎
⏎
⏎
Tokom rata Bošnjaci su bili predmet etničkog čišćenja i genocida izvršenih od strane [[Bosanski Hrvati|bosanskih Hrvata]] i [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]], a naročito [[Srbi|Srba]]. Rat je prouzrokovao da stotine hiljada Bošnjaka ''napuste'' naciju (državu). Mnoge drastične demografske promjene u Bosni su se dogodile. Bošnjaci su bili prisutni širom gotovo cijele Bosne 1991. godine, godinu dana prije službenog početka rata. Kao posljedica rata, Bošnjaci u Bosni su koncentrirani uglavno(contracted; show full)ency.com/en/stream.php?sta=3&pid=9043&kat=3|title=''ICTY: Greatest suffering at least risk''}}</ref> [[Vojska Republike Srpske|Vojska Republike Srpske (VRS)]] je okružila Sarajevo (alternativno, srpske snage su se situirale u okolici Sarajeva: tzv. ''Prsten oko Sarajeva''), razmještajući snage i topništva po okolnim brdima u ono što će postati najduža opsada u historiji modernog ratovanja koja je trajala tačno 3 godine, 10 mjeseci, 3 sedmice i 3 dana.


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
==Jezik==
{{Main|Bosanski jezik}}

Bošnjaci govore [[bosanski jezik]], [[slavenski jezici|južnoslavenski]] jezik zapadne južnoslavenske podgrupe. Standardni bosanski se smatra dosta sličnim [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]],<ref>David Dalby, ''Linguasphere'' (1999/2000, Linguasphere Observatory), str. 445, 53-AAA-g, "Srpski+Hrvatski, Serbo-Croatian".</ref><ref>Benjamin W. Fortson IV, ''Indo-European Language and Culture: An Introduction(contracted; show full)

Na kolokvijalnom nivou, Bošnjaci su jezično mnogo više homogeni nego Srbi ili Hrvati koji govore nestandardnim dijalektima pored štokavskog. Uzimajući u obzir rječnik, bosanski jezik se odlikuje prihvatanjem niza osmansko-turskih – kao i perzijskih i arapskih – posuđenica (orijentalizama), te njemačkih posuđenica (germanizama), koje se u hrvatskom i srpskom često teže zamijeniti s izvornim slavenskim parnjacima.


⏎
⏎
[[File:Sarajevo Red Line 3.jpeg|thumb|left|285px|''Sarajevska Crvena Linija'', memorijalni događaj povodom obilježavanja 20 godina od Opsade Sarajeva; 11.541 prazna stolica simbolizira 11.541 žrtvu rata, koje su, prema Istražnom i dokumentacionom centru, ubijeni tokom Opsade Sarajeva<ref>[http://www.city.ba/puls/1172-sarajevska-crvena-linija-11541/ City.ba: ''Sarajevo Red Line – 11541'' – In Bosnian&#91;cited April 04, 2012&#93;]</ref><ref>[h(contracted; show full) ''dolaska'' [[islam]]a u [[15. vijek]]u, te prvim među elitom, a zatim i javnosti; [[arebica|pismo]] je normalno korišteno sve do [[19. vijek]]a.<ref>{{cite book |title="Katalog Arapskih, Turskih i Perzijskih Rukopisa (Catalogue of the Arabic, Turkish and Persian Manuscripts in the Gazihusrevbegova Library, Sarajevo)" |last=Dobraća |first=Kasim |authorlink= |year=1963 |publisher= |location= Sarajevo |isbn= |page= |pages= |accessdate=August 12, 2012 |url=}}</ref>


⏎
:::::::::::<big>'''=== Historijska upotreba'''</big>⏎
 ===
[[File:Gramatika bosanskog jezika.jpg|thumb|205px|left|''[[Gramatika bosanskoga jezika]]'' iz 1890. godine, nepotpisanog autora Frane Vuletića]]
⏎
⏎
[[File:Povelja Kulina bana.jpg|thumb|220px|right|[[Povelja Kulina bana]] iz 1189. godine je napisana [[bosančica|bosančicom]] i predstavlja najstariji dokument svoje vrste među južnoslavenskim jezicima, a trenutno se nalazi u muzeju u [[Sankt Peterburg]]u<ref name=liotta>{{cite book|last=Liotta|first=P.H.|title=Dismembering the State: The Death of Yugoslavia and Why It Matters|publisher=Lexington Books |year=2001|page=27|chapter=|isbn=0-7391-0212-5}}</ref>]]

(contracted; show full)

*Hrvatski pisac i leksikograf Matija Petar Katančić 1831. godine objavljuje 6 knjiga-prijevoda [[Biblija|Biblije]], na čijim naslovnicama piše da su "prevedene s slavensko-ilirskog izgovora na bosanski" (''"Sada u Jezik SLAVNO–ILLYRICSKI Izgovora Bosanskogʼ prinesheno"'').


==
  Kultura  ==

===  Folklor, obilježja i heroji  ===
[[File:Bosnian dance.png|thumb|left|270px|Djevojke plešu tradicionalno bošnjačko kolo]]

Kao i mnogi drugi elementi bošnjačke kulture, bošnjački folklor je potekao iz [[Evropljani|evropskih]], [[Slaveni|slavenskih]] i [[Osmanlije|osmanskih]] utjecaja, obično onih prije [[19. vijek]]a. Generalno govoreći, folklor varira od regije do regije i od grada do grada. Gradovi kao što su [[Sarajevo]] i [[Mostar]] imaju bogatu ''ličnu'' folklorsku tradiciju. Mnogi objekti izgrađeni ljudskom ruk(contracted; show full)islamskog porijekla'', te predstavlja mjesto gdje sljedbenici srednjovjekovne [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]] čine hodočašće. ''(Legenda kaže da je po vodu u pećinu otišla djevojka sa vretenom i ibrikom u ruci; njezina braća su čekala da se vrati... – ili ne vrati. Djevojka je zauvijek ostala u svojoj pećini. Zašto? To je pitanje koje, čini se, ne traga za odgovorom. Odgovor je, možda, u dovi za njezinu dušu.<ref>http://www.kladanj.ba/djevojacka-pecina</ref>)''


⏎
⏎
Nacionalni heroji Bošnjaka su obično historijske ličnosti, čiji su životi i vještine istaknute u borbi. U njih se ponajviše ubrajaju ličnosti kao što su [[Kulin ban]], osnivač srednjovjekovne Bosne koji je stekao ''status legende'' ''(Historičar William Miller je 1921. g. napisao: "(...) ...čak i dan-danas ljudi ga smatraju najomiljenijime od svih 'genija', a njegovu vladavinu – zlatnim dobom.";<ref>{{cite journal|last=Miller|first=William|title=''Bosnia before the Turkish Conquest''|journal=The English Historical Review|publisher=Oxford University Press|date=October 1898|volume=13|issue=52|pages=643–666|doi=10.1093/ehr/xiii.lii.643}}</ref>)''; [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralj Tvrtko I]], čija je vladavina bila u jeku Bosanskog kraljevstva; [[Gazi Husrev-beg]], drugi osmanski guverner Bosne koji je osvojio mnoge teritorije u Dalmaciji, sjevernoj Bosni i Hrvatskoj; [[Alija Đerzelez]], gotovo mitski lik za kojeg je čak i osmanski sultan rekao da su ga nazivali "Herojem"; [[Ajvatovica|Ajvaz-dedo]]; [[Mehmed-paša Sokolović]], bosanski osmanski veliki vezir, čije je herojstvo opisivano u bosanskoj poeziji i narodnim pjesmama; [[Husein-kapetan Gradaščević]], poznat kao "Zmaj od Bosne", koji je vodio bosanski ustanak protiv Osmanlija u 19. vijeku itd.

===Tradicija i običaji===
:''Također pogledajte: [[{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini]] i [[|Kultura Bosne i Hercegovine]]''⏎
}}
[[File:Tuzla-Mesa Selimovic Ismet Mujezinovic.jpg|thumb|left|150px|Skulpture pisca [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] i slikara [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]] u [[Tuzla|Tuzli]]]]
⏎
⏎
[[File:Sevdah - (Gitarre) Zute Dunje.ogg|noicon|thumb|250px|Instrumentalno izvođenje poznate bošnjačke narodne pjesme ([[sevdalinka|sevdalinke]]) pod nazivom ''Žute dunje'']]

(contracted; show full)lt;/ref> ''Hasanaginica'' se smatra jednom od najljepših balada ikad napisanih, a kasnije je i prevedena na [[njemački jezik|njemački]] ([[Johann Wolfgang von Goethe]], 1775), [[engleski jezik|engleski]] ([[Walter Scott]], 1798), [[ruski jezik|ruski]] ([[Aleksandar Puškin]], 1835), [[francuski jezik|francuski]] (Prosper Merimee, 1827; [[Adam Mickiewicz]], 1841), te mnoge druge svjetske jezike, čime postaje sastavni dio svjetske književne baštine već u [[18. vijek]]u.

===Religija===

:''Također pogledajte: [[{{Glavni|Islam u Bosni i Hercegovini]]''⏎
}}
[[File:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, medresa 2 (ca 1906).jpg|thumb|right|270px|Bosanska [[medresa]], ca. 1906]]
⏎
⏎
[[File:Pocitelj.PNG|thumb|left|180px|[[Šišman Ibrahim-pašina džamija|Hadži-Alijina džamija]], [[Počitelj]]; džamija izgrađena 1562./1563. g.]]
⏎
⏎
[[File:Medresa Sarajevo.JPG|thumb|left|180px|''[[Gazi Husrev-begova medresa]]'' (''Kuršumli medresa'', ''Seldžuklija'') je [[medresa]] osnovana 1537. godine u čast Gazi Husrev-begove majke Seldžuklije čije je ime jedno vrijeme i nosila, u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]] u Sarajevu]]

(contracted; show full)27;, ''Hrvati moraju biti isto što i katolici'', a ''Bošnjaci moraju biti isto što i muslimani''. Međutim, još uvijek postoje pojedinci koji ''krše'' navedene obrasce, te aktivno prakticiraju druge religije.<ref>Gaši, Ašk, Melamisufism i Bosnien, ''En dold gemenskap'', Lund Studies in History of Religions. Volume 27., str. 38. Department of History and Anthropology of Religions, Lund University, Lund, Sweden</ref>


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
===  Imena i prezimena  ===
Bošnjačka imena su većinom [[arapski jezik|arapskih]], [[turski jezik|turskih]] i [[perzijski jezik|perzijskih]] korijena. Primjer su imena ''Osman'', ''Mehmed'', ''Ismet'', ''Kemal'', ''Hasan'', ''Ibrahim'', ''Mustafa'' i dr. Južnoslavenska imena kao što je ime ''Zlatan'' su prisutna većinom u nereligijskim porodicama Bošnjaka. Ono što je uočlji(contracted; show full)7;'a'' ime se iz ženskog može promijeniti u muško: tradicionalno žensko ime ''Jasmina'' prelazi u popularno muško ime ''Jasmin''. Slično, dodavanjem slova ''a'' učestalom imenu ''Mahir'' stvara se žensko ime ''Mahira''.<ref>''Muslimanska licna imena: sa etimologijom, etimoloskom grafijom i sematikom Trece izdanje.'' Author: Senad Agic; El-Kalem; 7/1/1999</ref>


⏎
⏎
Bošnjačka prezimena, kao i sva tipična među [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]], najčešće završavaju na ''-ić'' ili ''-ović''. Ova pojava ''patronimije'' ([[grčki jezik|gr.]] ''πατρονυμικόν'' / ''patronymikon'' – "ime oca") se može usporediti s engleskim sufiksom ''-son'' ([[engleski jezik|eng.]] ''son'' – sin), koji u engleskim prezimenima igra ulogu obilježav(contracted; show full)

Mnoga bošnjačka prezimena su slična ili zajednička s hrvatskim i srpskim: ''Puškar'', ''Jašić'', ''Sučić'', ''Subašić'', ''Begić'', ''Hadžić''...


⏎
⏎
===Simboli===
⏎
⏎
[[File:Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|left|160px|Grb s ljiljanima, narodni simbol svih Bošnjaka]]
⏎
⏎
[[File:Bosniak national flag.svg|thumb|right|220px|Bošnjačka religijska zastava, korištena zajedno s narodnim srednjovjekovnim grbom s ljiljanima tokom 1990-ih]]

(contracted; show full)

Druga bošnjačka zastava datira iz osmanskog doba i na njoj se nalazi bijeli polumjesec i zvijezda na zelenoj podlozi. Zastava je korištena i kao simbol kratkotrajne nezavisne Bosne u [[19. vijek]]u i [[Veliki bosanski ustanak|Velikog bosanskog ustanka]] protiv ''Turaka'' predvođenog [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetanom Gradaščevićem]].


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
==Zajednice==
⏎
⏎
[[Image:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori prema popisima stanovništva održanim 2002. i 2003. g., respektivno]]
⏎
⏎
[[Image:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.gif|120px|left|thumb|Narodni amblem Bošnjaka Srbije i Bošnjaka Crne Gore]]

Nacionalna osviještenost se proširila i na većinu Bošnjaka u susjednim zemljama, a sve više i širom svijeta, nakon [[Rat u Bosni|Bosanskog rata za nezavisnost]]. Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine se nalazi u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (posebno u regiji [[Sandžak]]). Grad [[Novi Pazar]] je dom najveće bošnjačke populacije izvan Bosne. Još 40.000(contracted; show full)

U zapadnjačkim zemljama, velika većina Bošnjaka su ratne izbjeglice koje su došle u te zemlje 1990-ih godina. Oni i dalje većinom govore [[bosanski jezik]] i održavaju kulturne i vjerske zajednice, redovno posjećuju svoju rodnu zemlju, te šalju pisma porodicama koje su ''ostale kod kuće''.


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
===Dijaspora===
{{Main|Bošnjačka dijaspora}}
;⏎
=== Sjedinjene Američke Države⏎
⏎
 ===
Bošnjačka dijaspora u [[SAD]]-u ima dugu i specifičnu historiju koja datira do više od jednog vijeka unazad. Jedan od prvih bosanskih dolazaka u bilo koju zemlju [[Novi svijet|Novog svijeta]] je bio upravo u Sjedinjene Države, a procjenjuje se da se desio 1860-ih. Prema procjenama ambasada postoji oko 350.000 ljudi bosanskog porijekla koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>[http://www.everyculture.com/multi/A-Br/Bosnian-Americans.html]</ref><ref name="The 2000 USA census"&(contracted; show full)

Sjedinjene Države imaju brojna bosanska kulturna, sportska i vjerska udruženja. Novine na bosanskom jeziku i drugi časopisi se objavljuju u mnogim državama. ''(''''[http://sabahusa.com/ Bosansko-američke novine "Sabah"]'''')'' Najveća zajednica Bošnjaka u Sjedinjenim Državama je ona bazirana u St. Louisu.


;=== Kanada⏎
⏎
 ===
[[File:Hedo Turkoglu point guard 11-27-08.jpg|thumb|right|125px|Hidayet Türkoğlu je turski [[NBA]] igrač bošnjačkih korijena]]
⏎
⏎
Prema Kanadskom cenzusu iz 2001. godine, 25.665 građana [[Kanada|Kanade]] se izjasnilo kao "Bošnjaci".<ref name="immigration-online.org">http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html</ref> Velika većina Bosanaca u Kanadi je emigrirala za vrijeme i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanskog rata]] koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Historija dolazaka Bosanaca u Kanadu, međutim, datira što i do [[19. vijek]]a.<ref name="immigration-online.org"/>
Bošnjačka zajednica u Kanadi ima dugu i specifičnu historiju koja datira više od stotinu godina.<ref name="immigration-online.org"/> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanskog rata]], između 1992. i 1995. g., mnogi Bošnjaci i [[bosanski Hrvati]] su prebjegli u Kanadu kao izbjeglice.

Tradicionalni centri boravka i kulture za ljude iz Bosne i Hercegovine su [[Toronto]], [[Montreal]] i [[Vancouver]]. Brojna bošnjačka kulturna, sportska i vjerska udruženja uspješno djeluju, a novine na bosanskom jeziku i drugi časopisi se objavljuju u mnogim državama. Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi je ''Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike''.<ref>http://www.bosniak.org/</ref>

;=== Turska⏎
⏎
 ===
Bošnjačke zajednice u [[Turska|Turskoj]] vuku svoje korijene uglavnom do egzodusa Bošnjaka iz [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] u [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a, kao rezultat [[Pad Osmanlijskog carstva|pada vladavine Osmanskog carstva]] na Balkanu. Prema procjenama iz 2008. godine od strane Vijeća za nacionalnu sigurnost Turske (''Milli Güvenlik Kurulu'') čak 2.000.000 građana Turske je bošnjačkog porijekla.<ref>{{cite web|author=[[Milliyet]]|url=http://www.milliy(contracted; show full)
Naziv gradića dolazi iz imena glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva. Naselje se u početku zvalo ''Sarajbosna'', što je turski ekvivalent ''Sarajeva'', prije nego što je preimenovano u ''Yenibosnu'' formiranjem Republike Turske.

Značajne bošnjačke zajednice postoje i djeluju u [[Izmir]]u, Karamürselu, Yalova-i, [[Bursa|Bursi]] i [[Edirne]]u.


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
==Galerija==
<center><gallery>
File:Bosniaks vranduk.jpg|Slika Bošnjaka [[18. vijek]]a na planini Vranduk, Carla Eberta (1821–1885)
File:Preziosi - Dervish - from Bosnia.jpg|[[Derviš]] iz Bosne, slika Amedea Preziosija (1816–1882)
File:Girl of Sarajevo, Bosnia, Austro-Hungary WDL2637.png|Mlada bošnjakinja u [[Sarajevo|Sarajevu]] tokom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] upravljanja Bosnom
(contracted; show full)
File:Eurovision Song Contest 1976 - Ambasadori.jpg|[[Ismeta Dervoz|Ismeta Dervoz-Krvavac]] iz grupe [[Ambasadori]] na [[Takmičenje za pjesmu Evrovizije|Takmičenju za pjesmu Evrovizije]] 1976. g.]]
File:Alen Islamović.jpg|Bošnjački [[rock'n'roll]] pjevač [[Alen Islamović]] svira na svom koncertu
File: Natpis dubrovačkog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine.JPG|Znak u blizini zgrade Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u [[Dubrovnik]]u ([[Hrvatska]])
</gallery></center>


⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
==Također pogledajte==
*[[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci Hrvatske]]
*[[Bošnjaci Sandžaka]]
*[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
*[[Bušnak]]
*[[Narodi u Bosni i Hercegovini]]

==Reference==
{{Reflist|2}}
* <cite id=refMalcolm1996>{{Cite book|last=Malcolm |first=Noel |title=Bosnia: A Short History |publisher=New York University Press |year=1996 |isbn=0-8147-5561-5}}</cite>
* <cite id=refRamet2006>{{Cite book|last=Ramet |first=Sabrina P. |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2004 |year=2006 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-271-01629-9}}</cite>
* <cite id=refTomasevich2001>{{Cite book|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-0857-6}}</cite>⏎
⏎
==Literatura==
* {{Cite book|last=Fritz |first=Hans |title=Bosniak (Bošnjak) |publisher=Verl. d. Druckerei Waidhofen a.d. Ybbs |year=1931}}
* {{Cite book|last=Karčić |first=Fikret |title=The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times (Bošnjaci i izazovi modernosti: Kasni osmanlijski i habsburški period) |publisher=El-Kalem |year=1999 |isbn=9958-23-021-6}}
* {{Cite book|last=Pinson |first=Mark |title=The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia (Muslimani Bosne i Hercegovine: Njihov historijski razvoj od srednjek vijeka do raspada Jugoslavije) |publisher=Harvard University Press |year=1994 |isbn=0-932885-09-8}}
* {{Cite book|last=Zulfikarpašić |first=Adil |title=The Bosniak (Bošnjak) |publisher=C. Hurst & Co |year=1998}}

==Reference==
{{Reflist|group=note}}

* <cite id=refMalcolm1996>{{Cite book|last=Malcolm |first=Noel |title=Bosnia: A Short History |publisher=New York University Press |year=1996 |isbn=0-8147-5561-5}}</cite>
* <cite id=refRamet2006>{{Cite book|last=Ramet |first=Sabrina P. |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2004 |year=2006 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-271-01629-9}}</cite>
* <cite id=refTomasevich2001>{{Cite book|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-0857-6}}</cite>⏎
⏎
==Vanjski linkovi==
{{commons category|Bosniaks}}
*[http://www.baic-detroit.com/news.php Bošnjaci u SAD-u]
*[http://www.igbd.eu/ IGBD – Bošnjaci u Njemačkoj]
*[http://www.bosniak.org Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike]
*[http://www.baacbh.org/ baacbh.org – Bošnjačko američko Savjetodavno vijeće za BiH]
*[http://www.bosnjaci.net/ bosnjaci.net]
*[https://www.facebook.com/pages/Bosniaks/115081885174428?nr=108743032492432 Facebook stranica]

⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
⏎
{{Navkutija
| ime   = Bošnjačka dijaspora
| naslov = [[Bošnjačka dijaspora]] [[File:Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|15px]]
| slika = [[Image:Zlatni Ljiljan.svg|50px|''Lilium Bosniacum'', bošnjački nacionalni amblem]]

| grupa1 = [[Evropa]]
| podaci1  = [[Austrija]] {{•}} [[Bošnjaci (Hrvatska)|Hrvatska]] {{•}} [[Bošnjaci Kosova|Kosovo]] {{•}} [[Crna Gora]]{{•}} [[Srbija]] {{•}} [[Slovenija]]

| grupa2 = [[Azija]]
| podaci2  = Arapski [[Bušnak|Bušnaci]] {{•}} [[Turska]]

| grupa3 = [[Amerika]]
| podaci3  = [[Kanada|Kanada]] {{•}} [[SAD]]

| grupa4 = [[Okeanija]]
| podaci4  = [[Australija]]

| ispod  = [[Portal:Bosna i Hercegovina]] 
}} 
{{Navkutija
| ime   = Etničke grupe u Bosni i Hercegovini
| naslov = [[Narodi u Bosni i Hercegovini|Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
| slika =

| grupa1 = 
| podaci1 = <center>'''Bošnjaci''' {{•}} '''[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]''' {{•}} '''[[Srbi]]'''</center>
<center>[[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]] {{•}} [[Crnogorci]] {{•}} [[Makedonci]] {{•}} [[Romi]] {{•}} [[Turci]]</center>

| ispod  = '''Također pogledajte:''' [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|Popis stanovništva u BiH 1991.]] {{•}} [[Demografija]]
}} 

{{Slavenski narodi}}


{{BiHPortal}}

[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Narodi Bosne i Hercegovine]]

{{Link GA|no}}