Difference between revisions 2473769 and 2473770 on bswiki

{{razlikovati|Bosanci}}
{{Glavno značenje|Bošnjaci}}
{{EtničkaInfokutija
| grupa         = Bošnjaci<br/>Бошњаци
| slika         = <table border=0 align="center">
 <tr>
    <td>[[Datoteka:Molnár Elisabeth and Mary on the coronation of Cherles II of Hungary (cropped).png|100x100px]]</td>
    <td>[[Datoteka:Grb Kotromanica.jpg|100x100px]]</td>
(contracted; show full)
|regija20  = {{ZD|EU}} [[Evropska unija]] ukupno
|pop20     = oko 400.000
|ref20     = <ref>[http://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf ''DEMOGRAFIA 2006.pmd'' (''ine.es'') o Bošnjacima u EU]</ref>
|jezici  =  [[Bosanski jezik|bosanski]]
|vjera   =  <small>većinska zastupljenost</small><br>[[islam]] [[
FileDatoteka:Star and Crescent.svg|20px]]<br> <small>manjinska zastupljenost</small> <br>[[katoličanstvo]] [[FileDatoteka:Christian cross.svg|15px]]<br>[[pravoslavlje]] [[FileDatoteka:OrthodoxCross(black,contoured).svg|15px]]<br>[[judaizam]] [[FileDatoteka:Star of David.svg|15px]]<br>[[ateizam]] [[FileDatoteka:Atheismsymbol endorsed by AAI.svg|18px]]<br>[[agnosticizam]] [[FileDatoteka:Atom of Atheism-Zanaq.svg|20px]]

|vezano  = 

Drugi [[Slaveni]], naročito [[Južni Slaveni]]<br><small>[[Hrvati]], [[Srbi]], [[Crnogorci]] i [[Slovenci]] su najviše vezani.</small><ref>{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=373-16|title=Ethnologue – South Slavic languages|publisher=www.ethnologue.com|accessdate=2011-02-08|last=|first=}}</ref><br /> </br>

(contracted; show full)27;'-a, ovaj fenomen se objašnjava kao "doprinos Y-hromozoma od naroda koji su se naselili na Balkanu prije slavenskog širenja genetskom naslijeđu Južnih Slavena".<ref>Rebała K., ''et al.'' (2007). Y-STR variation among Slavs: evidence for the Slavic homeland in the middle Dnieper basin. J Hum Genet. 2007;52(5):406-14. Epub 2007 Mar 16.</ref>

Y-hromozomske haplogrupe identificirane među Bošnjacima iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su sljedeće:
[[
FileDatoteka:I Distribution.jpg|thumb|right|300px|Raspodjela evropske Y-DNK haplogrupe I po regijama – preovladava u zemljama zapadnog [[Balkan]]a, na [[Sardinija|Sardiniji]], u sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i u [[Skandinavija|Skandinaviji]] (nalazi se kod 48,3% Bošnjaka<ref name="ReferenceC">Damir Marjanović, ''The Peopling of Modern Bosnia-Herzegovina: Y-chromosome Haplogroups in the Three Main Ethnic Groups'', ''Annals of Human Genetics''</ref> – i to (contracted; show full)lt;/ref> – Haplogrupa J1 je srednjoistočna haplogrupa, koja najvjerovatnije vodi porijeklo iz istočne [[Anadolija|Anadolije]]. Ova haplogrupa je skoro sigurno povezana s ekspanzijom pastoralističkog stila života kroz [[Srednji istok]] i [[Evropa|Evropu]]. J1 je djelimično prisutna u planinskim regijama Evrope (s značajnim izuzetkom – [[Alpi]] i [[Karpati]]), kao što su, naprimjer, [[Kavkaz]], [[Grčka]], [[Albanija]], [[Italija]], centralna [[Francuska]], te neki najrazruđeniji dijelovi [[Iberijsko poluo
strvotok|Iberije]].
*'''Haplogrupa T-M184 (1,20%)'''<ref name=marjanovic/> – Moderna distribucija T grupe u [[Evropa|Evropi]] je usko povezana s neolitičkom kolonizacijom [[mediteran]]ske Evrope od strane bliskoistočnih poljoprivrednika, posebno tzv. ''cardium-potteranskom'' kulturom, tj. neolitičkim dekoracionim stilom ukrašavanja keramike (5.000–1.500 p. n. e.).

===Srednji vijek===
{{Glavni|Bosansko kraljevstvo}}

[[FileDatoteka:Map of the Western Balkans around 814 AD.png|thumb|right|200px|Jadranska [[Sklavinija]] početkom [[9. vijek|9. vijeka]]; veći dio teritorije Bosne i Hercegovine (smješten oko rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je geopolitički ''neucrtan'' oko tog razdoblja, a vjerovatno naseljen nediferenciranim [[Slaveni]]ma i slaveniziranim paleo-balkanskim narodima u lokalnoj samoupravi]]

(contracted; show full)

Nakon čestih promjena vlasti nad područjem, između srednjovjekovne srpske, hrvatske, bugarske i bizantske uprave, ''de facto'' nezavisna [[bosanska država]] poznata kao [[Bosanska banovina|Banovina Bosna]] nastaje u [[12. vijek|12. vijeku]] (1137. g.), iako je nominalno bila pod mađarskom vlasti.

====Religija, Crkva bosanska i državljanstvo====
:''Također pogledajte:'' ''[[Crkva bosanska]]''
[[
FileDatoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|425px|right|[[Stećci]] koji leže raštrkani širom Bosne i Hercegovine su historijski povezani s pokretom Crkve bosanske]]
[[Image:Hvalov zbornik1.jpg|thumb|left|160px|[[Hvalov zbornik]] je kodeks Crkve bosanske iz [[15. vijek|15. vijeka]] i jedna od najboljih poznatih srednjovjekovnih manuskripti napisanih na [[bosančica|bosančici]]]]
(contracted; show full)HAAQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Bo%C5%A1njani&f=false|title=''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina''|author=Mitja Velikonja |year=2003|work= |publisher=Texas A&M University Press |accessdate=}}, str. 29–30.</ref> Većina informacija za [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]] je dobijana iz vanjskih izvora.

====Ekspanzija i Bosansko kraljevstvo====
:''Također pogledajte:'' ''[[Bosansko kraljevstvo]]''
[[
FileDatoteka:TvrtkoIRevers.png|thumb|left|215px|Grb [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]] na naličju kovanice (reversu) iz [[14. vijek|14. vijeka]] s ljiljanom, koji se danas koristi kao nacionalni simbol Bošnjaka i koji se nalazi na zastavi bivše [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]]]]
[[FileDatoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|375px|right|Teritorijalna evolucija [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]]]]

[[Bosanska država]] je znatno ojačala za vrijeme vladavine Stjepana II, kralja Bosne (ca. 1318–1353), koji je ponovo uspostavio odnose Bosne s Mađarskim kraljevstvom i koji je proširio bosansku državu, te sjedinio katolička i pravoslavna područja na zapadu i jugu, kasnije nasljeđujući osvajača Zahumlja (otprilike današnja Hercegovina) iz srpske [[Nemanjići|dinastije Nemanjić]](contracted; show full)

===Islamizacija i Osmanski period===
:''Također pogledajte:'' ''[[Historija Bosne i Hercegovine (1463–1878)]]''

{{Quote box |width=31em | bgcolor=#ffc999 |align=left | quote=[[
FileDatoteka:Stjepan Tomašević.jpg|thumb|150px|left|[[Stjepan Tomašević]], kralj Bosne, ispred Hrista (Jacopo Bellini, ca. 1460. g.)]] <br>''(...) Isto tako, ja vas molim... (...) Kada bi Bošnjaci znali da neće biti sami u ovom ratu, hrabrije bi se borili, a ni Turci ne bi imali hrabrosti za napad na moju zemlju... (...) Moj otac je predvidio tvom prethodniku, Nicholasu V, i Mlečanima – pad Carigrada. On nije vjerovao. (...) Sada sam propovijedam o sebi. Ako mi vjerujete i želite pomoći ja ću se spasiti; ako ne, ja ću nestati, a mnogi će biti uništeni sa mnom.'' |source= - Dijelovi pisma Stjepana Tomaševića za popa Pia II<ref>Klaić, Vjekoslav, ''Povijest Hrvata''</ref>}}
[[FileDatoteka:Queen Catherine of Bosnia.jpg|thumb|right|200px|Kraljica [[Katarina Kosača|Katarina bosanska]] je izbjegla osmansku invaziju, dok su njena djeca, princ Sigismund i princeza Katarina, bili ''prevedeni'' na islam. Njenoj kćerci Katarini je podignut spomenik ''Kral Kızı'' nakon njene smrti, dok Sigismund, ili kasnije [[Ishak-beg Kraljević]], proglašen ''Sanjak-beyom od Bolua'' od strane [[Mehmed Osvajač|Mehmeda Osvajača]].]]

(contracted; show full)lda, na primjer, "zbog velike prisutnosti [[hereza|hereze]] u regiji u to vrijeme, te ''maltletiranja'' katolika protiv kojih je papa Ivan XXII čak pokrenuo [[križarski ratovi|križarski rat]] 1325. g. – ljudi su počeli gajiti sve više poštovanja prema osmanskim Turcima." Ustvari, u tradiciji bosanskih kršćana, bilo je nekoliko praksi koje su ličile na islam; kao naprimjer: moljenje pet puta dnevno (recitirajući [[Oče naš]]).<ref>Arnold (1913) str. 198—200</ref>

[[
FileDatoteka:Mostar, Stari Most at night.jpg|thumb|left|198px|[[Stari most]] je bio osmanski most iz [[16. vijek|16. vijeka]] izgrađen u [[Mostar]]u. Opstao je 427 godina, sve dok ga 9. novembra 1993. snage [[bosanski Hrvati|bosanskih Hrvata]] nisu uništile tokom tzv. ''Hrvatsko-bošnjačkog rata''. Most se smatra jednim od najboljih primjera islamske arhitekture na Balkanu, a dizajnirao ga je [[Mimar Hajrudin|Mimar Hayruddin]], učenik i šegrt dobro poznatog arhitekte [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]].<ref>{{cite book |title="Kultura Bošnjaka: Muslimanska Komponenta" |last=Balić |first=Smail  |authorlink= |year=1973 |publisher= |location=Vienna |isbn= |pages=32–34 |accessdate=2012-09-03|url=}}</ref><ref>{{cite book |title= "Razvitak i postanak grada Mostara" |last= Čišić |first= Husein |authorlink= |coauthors= |year= |publisher= Štamparija Mostar |location= |isbn= |page=22 |pages= |url= |accessdate=2012-04-12}}</ref><ref name=Stratton>{{cite book |title=Sinan |year=1972 |isbn=978-0-684-12582-4 |last=Stratton |first=Arthur |publisher=Charles Scribner's Sons |location=New York}}</ref>]]

[[FileDatoteka:Ghazi of bosnia.jpg|thumb|right|410px|Habsburška delegacija, Joseph Freiherr von Lamberg i [[Nikola Jurišić]], ispred [[Gazi Husrev-beg]]a, Bošnjaka;<ref name=bos>{{cite book |title= "Bosnia: a Short History" |last= Malcolm |first= Noel |year= 1996 |publisher= Papermac |location= London |isbn= 0-333-66215-6 |pages= 67–68}}</ref> [[Sandžak-beg]] (upravnik ili vladar sandžaka, pod-oblasti unutar [[vilajet]]a, tj. jedne od provincija Osmanskog carstva) tokom prve polovine [[16. vijek|16.(contracted; show full)eglerbeg|beglerbegovi]], [[sandžak-beg|sandžak-begovi]], mulasi, [[paša|paše]], [[muftija|muftije]], zapovjednici janjičara, pisci i dr. u [[Istanbul]]u, [[Jeruzalem]]u i [[Medina|Medini]]. Među njima su bile važne historijske ličnosti uključujući princa [[Ishak-beg Kraljević|Žigmunda, kralja Bosne]] (kasnije Ishak-beg Kraljević), [[Ahmed-paša Hercegović Kosača|Ahmed-pašu]], [[Isa-beg Ishaković|Isa-bega Ishakovića]], [[Gazi Husrev-beg]]a, Damat Ibrahim-pašu, [[Ferhat-paša Sokolović|Ferhat-pašu Sokolovića]]
  , [[Mustafa-paša Ajaspašić|Lala Mustafa-pašu]] i Sari Süleyman-pašu. Najmanje sedam [[vezir]]a je bilo bosanskog porijekla, od kojih je najpoznatiji bio [[Mehmed-paša Sokolović]] (koji je služio kao [[veliki vezir (titula)|veliki vezir]] pod vladavinom tri sultana: [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]<ref>Imamović, Mustafa (1996). ''Historija Bošnjaka.'' Sarajevo: BZK Preporod. ISBN 9958-815-00-1</ref>). Osmans(contracted; show full)i postepeno počeli zadirati u njihovu zemlju, ubrzavajući udaljavanje od feudalnog zakupnog sistema i težeći prema privatnim posjedima i poreznim poljoprivrednicima, a time, dalje, stvarajući jedinstvenu situaciju u Bosni gdje su vladari bili domaći stanovnici koji uglavnom prelaze na islam.<ref>Prof. Giacobelli, Francesco, ''Arthur J. Evans in Bosnia and Herzegovina during the 1875 revolt'', str. 27-28, Anno Accademico 2011 / 2012, Università degli Studi di Padova</ref>

[[
FileDatoteka:Bosnia Eyalet, Central europe 1683.png|thumb|right|335px|Za razliku od svih drugih evropskih regija koje su došle pod osmansku kontrolu, Bosna će zadržati svoj integritet kao zasebni entitet, prvo kao Sandžak Bosna, a zatim kao [[Ejalet Bosna]], te granice koje su u velikoj mjeri bile utemeljene na onim prethodnog [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]].<ref name=Riedlmayer>Riedlmayer, Andras (1993).[http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina]. The Bosnian (contracted; show full)a općem haosu. 1736. godine, nastojeći iskoristiti ove uslove, Habsburgovci krše [[Požarevački mir|Mir]] i prelaze granicu rijeke [[Sava|Save]]. U jednom od najznačajnijih događaja u bošnjačkoj historiji, lokalna bošnjačka vlastela organizira odbranu i kontranapad potpuno nezavisan od neučinkovitih carskih vlasti. Dana 4. augusta 1737. godine, u [[Bitka kod Banje Luke|Bitki kod Banje Luke]], brojčano nadjačane bošnjačke snage preusmjeravaju habsburšku vojsku i primoravaju ih da bježe nazad u Slavoniju.

[[
FileDatoteka:Kula husein kapetan.jpg|thumb|left|187px|[[Gradačačka sahat-kula]], izgrađena 1824. godine od strane bošnjačkog generala [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetana Gradaščevića]], koji je ujedinio Bošnjake protiv turske okupacije i protjerao Osmanlije do [[Kosovo|Kosova]], te time omogućio bosanski suverenitet proglašen sljedeće godine]]

(contracted; show full)1956), str. 171-184</ref> naglašavaju da su ''Bošnjaci zajedno sa Srbima i Hrvatima jedno od "plemena" koje čini "ilirsku naciju"''.<ref name=okey>{{Cite book|last=Okey | first=Robin | title="Taming Balkan Nationalism: The Habsburg 'Civilizing Mission' in Bosnia 1878–1914" |publisher=Oxford University Press |year=2007 |page=14 |chapter= |isbn=0-19-921391-7}}</ref>

{{Quote box |width=34em | bgcolor=#ffc999 |align=right | quote=[[
FileDatoteka:Ivan franjo jukic.jpg|thumb|185px|right|Iako pripadnik katoličanstva, fra [[Ivan Franjo Jukić]] je sebe smatrao Bošnjakom i zagovarao je očuvanje ujedinjene bošnjačke nacije (naroda) kroz sve tri religije u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]]] <br>''(...) Mi Bošnjaci, nekad slavni narod, sada jedva da smo živi; naši nas prijatelji i nauka vide kao glave odvojene od slavenskoga stabla i sažaljevaju nas... Vrijeme je da se probudimo iz dugovječne ignorancije; dajte pehar, i iz bunara marljivosti crp(contracted; show full)neciji, Lastrić je tvrdio da su svi stanovnici bosanske provincije (ejaleta) predstavljali "jedan narod" istog porijekla.<ref>Filip Lastrić, Pregled starina Bosanske provincije / komentare napisao: Andrija Zirdum; s latinskog i talijanskog preveli: Ignacije Gavran i Simun Šimić, (Sarajevo, Zagreb: Sinopsis, 2003), str. 148-149</ref><ref>Bašić, Denis, ''The roots of the religious, ethnic, and national identity of the Bosnian Muslims'', str. 323</ref>

[[
FileDatoteka:Sarajevo 1878..jpg|thumb|right|425px|Bošnjački otpor tokom bitke za [[Sarajevo]] 1878. g. protiv [[Okupacioni period|Austro-ugarske okupacije]]; ilustracija iz londonskog časopisa ''The Graphic'' (1878)]]

(contracted; show full)slavci naši najveći neprijatelji i da je "srpstvo" isto kao i [[pravoslavlje]], Srbi se predstavljaju pozivanjem naše pozornosti na neku lažnu hisotriju, kojom su oni "srbizirali" cijeli svijet. Mi nikada ne smijemo poreći da pripadamo [[Južni Slaveni|južnoslavenskoj]] porodici; ali trebamo uvijek ostati Bošnjaci, kao i naši preci, i ništa drugo.''
|-
| align="left"| [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]]<ref name="Jack David Eller 1999. Pp. 263"/>
|}
[[
FileDatoteka:Muhajir.jpg|thumb|right|200px|Gubitak gotovo svih osmanskih teritorija krajem [[19. vijek]]a i početkom [[20. vijek]]a, naročito nakon austro-ugarske aneksije Bosne i Hercegovine, te [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], je rezultirao velikim brojem emigranata Bošnjaka u [[Turska|Tursku]]; ti emigranti su bili poznatih pod nazivom ''[[muhadžir]]i'']]

(contracted; show full)4 |chapter= |isbn=1-85743-058-1}}</ref> Pojam ''bosanska državnost'' je, međutim, čvrsto utemeljen samo među bosanskim muslimanima, dok se žestoko protivi mišljenjima srpskih i hrvatskih nacionalista, koji su, umjesto potražnje i zahtjeva za bosanskim muslimanima kao svojim, odbijali bosansku državnost.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=5J_gAU8c9NIC&pg=PA110|title="Central and South-Eastern Europe 2004, Volume 4", str. 110}}</ref> 

[[
FileDatoteka:Die Gartenlaube (1894) 140.jpg|thumb|right|145px|Bošnjaci u njemačkim novinama ''Die Gartenlaube – Illustrirtes Familienblatt'' (1894)]]

Nakon Kállayeve smrti 1903. godine, službena politika je polahko počela naginjati prema prihvatanju ''troetničke'' stvarnosti Bosne i Hercegovine. U konačnici, neuspjeh austrougarskih ambicija da se bošnjački identitet počne njegovati među katolicima i pravoslavcima je doveo do toga da se gotovo isključivo bosanski muslimani počnu pridržavaju istog, sa ''bošnjaštvom'' time usvojenim kao etničkom ideologijom bosanskih muslimana od strane nacionalističkih figura.<ref>Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict.'' University of Michigan Press, 1999. str. 262.</ref> Počevši od 1891. godine, [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] počinje izjavljivati da bosanski muslimani nisu bili ni Hrvati ni Srbi, već su različiti (i, istina, povezani) ljudi.<ref name="Jack David Eller 1999. Pp. 263">Jack David Eller. ''From culture to ethnicity to conflict: an anthropological perspective on international ethnic conflict''. University of Michigan Press, 1999. str. 263.</ref>

[[FileDatoteka:Archduke Eugen Bosniaks.jpg|thumb|left|250px|Bošnjaci su bili regrutirani u elitne jedinice austro-ugarske armije, te već [[1879.]] nagrađivani za svoju hrabrost u službi austrijskog vladara, osvajajući više medalja nego bilo koja druga jedinica<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=XkLDVyYZPBYC&pg=PA264| title=''The Enemy at the Gate: Habsburgs, Ottomans and the Battle for Europe'', str. 264 |first=Andrew |last=Wheatcroft}}</ref>]]

(contracted; show full)

===Jugoslavija i Drugi svjetski rat===
{{Main|Jugoslavija|Drugi svjetski ratHistorija Bosne i Hercegovine (1918–1941)|Historija Bosne i Hercegovine (1941–1945)|Historija Bosne i Hercegovine (1945–1992)}}
[[
FileDatoteka: Die Bosniaken Kommen.jpg|thumb|left|220px|Vedri vojni marš (muzičko djelo) ''Die Bosniaken kommen'' je komponovao Eduard Wagnes u čast Bošnjaka]]

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (kasnije poznata kao [[Kraljevina Jugoslavija]]) je formirana. Tu Bošnjaci, pored [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]], nisu bili priznati kao zasebna etnička grupa.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title="The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook"|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref> Kakogod, prvi privremeni kabinet je uključivao i muslimane.<ref name="ReferenceA">[[#refRamet2006|Ramet 2006]], p. 49.</ref>

[[FileDatoteka:BosniakPoliticianSpahoMehmed.jpg|thumb|right|210px|[[Mehmed Spaho]] je bio jedan od najvažnijih članova bošnjačke [[musliman]]ske zajednice u ono vrijeme. Postao je i prvi Bošnjak koji je imao važan politički utjecaj tokom perioda kada je Bosna i Hercegovina bila dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]].]]

(contracted; show full)tirao "punu slobodu u njihovom nacionalnom opredjeljenju".<ref>Duraković, "Prokletstvo Muslimana", str. 165.</ref> 1971. godine, Muslimani su u potpunosti priznati kao nacija, te je na [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1971.|Cenzusu u BiH 1971. godine]] opcija "[[Muslimani (narod)|Musliman po nacionalnosti]]" bila dodana.<ref name=Banac/>

===Rat u Bosni i Hercegovini===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Genocid u Srebrenici|Etničko čišćenje}}
[[
FileDatoteka:Pavle Đurišić 13 February 1943 Muslim massacre report.jpg|thumb|left|265px|Izvješće srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode Pavla Đurišića (13. februar 1943. g.) koje detaljno opisuje masakre hiljada bosanskih muslimana u okruzima [[Čajniče|Čajniča]] i [[Foča|Foče]] u jugoistočnoj Bosni i okrugu [[Pljevlja|Pljevlje]] u [[Sandžak]]u]]
[[FileDatoteka:Goran Jelisić committing murder.jpg|thumb|right|270px|Srpski policajac Goran Jelisić ubija bošnjačkog [[civilno društvo|civila]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni]], 1992. g.]]

[[FileDatoteka:Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg|thumb|right|270px|Nadgrobni spomenici u [[Potočari]]ma u blizini [[Srebrenica|Srebrenice]]; oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i djece je ubijeno od strane snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS]]-a pod komandom generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], te paravojne formacije ''[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]'',<ref name="Williams">{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/06/(contracted; show full)

Na kolokvijalnom nivou, Bošnjaci su jezično mnogo više homogeni nego Srbi ili Hrvati koji govore nestandardnim dijalektima pored štokavskog. Uzimajući u obzir rječnik, bosanski jezik se odlikuje prihvatanjem niza osmansko-turskih – kao i perzijskih i arapskih – posuđenica (orijentalizama), te njemačkih posuđenica (germanizama), koje se u hrvatskom i srpskom često teže zamijeniti s izvornim slavenskim parnjacima.

[[
FileDatoteka:Sarajevo Red Line 3.jpeg|thumb|left|285px|''Sarajevska Crvena Linija'', memorijalni događaj povodom obilježavanja 20 godina od Opsade Sarajeva; 11.541 prazna stolica simbolizira 11.541 žrtvu rata, koje su, prema Istražnom i dokumentacionom centru, ubijeni tokom Opsade Sarajeva<ref>[http://www.city.ba/puls/1172-sarajevska-crvena-linija-11541/ City.ba: ''Sarajevo Red Line – 11541'' – In Bosnian&#91;cited April 04, 2012&#93;]</ref><ref>[http://(contracted; show full); [[islam]]a u [[15. vijek]]u, te prvim među elitom, a zatim i javnosti; [[arebica|pismo]] je normalno korišteno sve do [[19. vijek]]a.<ref>{{cite book |title="Katalog Arapskih, Turskih i Perzijskih Rukopisa (Catalogue of the Arabic, Turkish and Persian Manuscripts in the Gazihusrevbegova Library, Sarajevo)" |last=Dobraća |first=Kasim |authorlink= |year=1963 |publisher= |location= Sarajevo |isbn= |page= |pages= |accessdate=August 12, 2012 |url=}}</ref>

=== Historijska upotreba ===
[[
FileDatoteka:Gramatika bosanskog jezika.jpg|thumb|205px|left|''[[Gramatika bosanskoga jezika]]'' iz 1890. godine, nepotpisanog autora Frane Vuletića]]
[[FileDatoteka:Povelja Kulina bana.jpg|thumb|220px|right|[[Povelja Kulina bana]] iz 1189. godine je napisana [[bosančica|bosančicom]] i predstavlja najstariji dokument svoje vrste među južnoslavenskim jezicima, a trenutno se nalazi u muzeju u [[Sankt Peterburg]]u<ref name=liotta>{{cite book|last=Liotta|first=P.H.|title=Dismembering the State: The Death of Yugoslavia and Why It Matters|publisher=Lexington Books |year=2001|page=27|chapter=|isbn=0-7391-0212-5}}</ref>]]

[[FileDatoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|thumb|220px|right|Rječnik bosanskog jezika ''Magbuli 'arif'' (''Potur Šahidija''), autora [[Muhamed Hevaija Uskufija|Muhameda Hevaije Uskufije]], napisan 1631. godine [[arebica|arebicom]], bosanskom varijantom perzijsko-arapskog pisma]]

(contracted; show full)

*Hrvatski pisac i leksikograf Matija Petar Katančić 1831. godine objavljuje 6 knjiga-prijevoda [[Biblija|Biblije]], na čijim naslovnicama piše da su "prevedene s slavensko-ilirskog izgovora na bosanski" (''"Sada u Jezik SLAVNO–ILLYRICSKI Izgovora Bosanskogʼ prinesheno"'').


== Kultura ==

=== Folklor, obilježja i heroji ===
[[
FileDatoteka:Bosnian dance.png|thumb|left|270px|Djevojke plešu tradicionalno bošnjačko kolo]]

Kao i mnogi drugi elementi bošnjačke kulture, bošnjački folklor je potekao iz [[Evropljani|evropskih]], [[Slaveni|slavenskih]] i [[Osmanlije|osmanskih]] utjecaja, obično onih prije [[19. vijek]]a. Generalno govoreći, folklor varira od regije do regije i od grada do grada. Gradovi kao što su [[Sarajevo]] i [[Mostar]] imaju bogatu ''ličnu'' folklorsku tradiciju. Mnogi objekti izgrađeni ljudskom rukom kao što(contracted; show full)skoj; [[Alija Đerzelez]], gotovo mitski lik za kojeg je čak i osmanski sultan rekao da su ga nazivali "Herojem"; [[Ajvatovica|Ajvaz-dedo]]; [[Mehmed-paša Sokolović]], bosanski osmanski veliki vezir, čije je herojstvo opisivano u bosanskoj poeziji i narodnim pjesmama; [[Husein-kapetan Gradaščević]], poznat kao "Zmaj od Bosne", koji je vodio bosanski ustanak protiv Osmanlija u 19. vijeku itd.

===Tradicija i običaji===
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini|Kultura Bosne i Hercegovine}}
[[
FileDatoteka:Tuzla-Mesa Selimovic Ismet Mujezinovic.jpg|thumb|left|150px|Skulpture pisca [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] i slikara [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]] u [[Tuzla|Tuzli]]]]
[[FileDatoteka:Sevdah - (Gitarre) Zute Dunje.ogg|noicon|thumb|250px|Instrumentalno izvođenje poznate bošnjačke narodne pjesme ([[sevdalinka|sevdalinke]]) pod nazivom ''Žute dunje'']]

Bošnjaci se ponose maternjim melanholičnim narodnim pjesmama [[sevdalinka]]ma, dragocjenim srednjovjekovnim ''filigranima'' (jedna od tehnika korištenih u izradi nakita, koja se po pravilu izvodi isključivo u [[srebro|srebru]] ili [[zlato|zlatu]]; osnovni elementi su pletene i zalemljene žice, dodatno još kombinirane sa sitnim zrncima; izgledom ovi predmeti podsjećaju na neku vrstu čipke; tehnika je sve do danas zadržala svoju popularnost u [[Indija|Indiji]] i [[Kina|Kini]] te drugim azijskim zemljama, a nekada je bila rado korištena i u [[Italija|Italiji]] i [[Francuska|Francuskoj]], te Bosni) koje su pravile stare [[Sarajevo|sarajevske]] zanatlije, kao i širokim spektrom tradicionalnih mudrosti koje su se prenosile na novije generacije od usta do usta, ali u posljednjih nekoliko godina su zapisane u brojnim knjigama. Druga rasprostranjena tradicija je ''muštuluk'', pri čemu donosilac dobre vijesti (''muštulugdžija''), nakon izgovorenog uzvika ''muštuluk!'', očekuje poklon ili neku drugu (novčanu) nagradu, u slučaju da osoba kojoj donosi vijest zaista i želi da čuje istu (što se podrazumijeva iz samog običaja).

[[FileDatoteka:Blagaj Ceilings.jpg|thumb|right|495px|Rijeka [[Buna (rijeka)|Buna]], u blizini grada [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] u južnoj Hercegovini, koji se nalazi na izvoru Bune i historijske [[tekija|tekije]] (''[[derviš]]ki manastir''); blagajska tekija je sagrađena oko 1520. godine, sa elementima osmanske arhitekture i mediteranskog stila,<ref name="The natural and architectural ensemble of Blagaj">{{cite web|title=''The natural and architectural ensemble of Blagaj'(contracted; show full);' se smatra jednom od najljepših balada ikad napisanih, a kasnije je i prevedena na [[njemački jezik|njemački]] ([[Johann Wolfgang von Goethe]], 1775), [[engleski jezik|engleski]] ([[Walter Scott]], 1798), [[ruski jezik|ruski]] ([[Aleksandar Puškin]], 1835), [[francuski jezik|francuski]] (Prosper Merimee, 1827; [[Adam Mickiewicz]], 1841), te mnoge druge svjetske jezike, čime postaje sastavni dio svjetske književne baštine već u [[18. vijek]]u.

===Religija===
{{Glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[
FileDatoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, medresa 2 (ca 1906).jpg|thumb|right|270px|Bosanska [[medresa]], ca. 1906]]
[[FileDatoteka:Pocitelj.PNG|thumb|left|180px|[[Šišman Ibrahim-pašina džamija|Hadži-Alijina džamija]], [[Počitelj]]; džamija izgrađena 1562./1563. g.]]
[[FileDatoteka:Medresa Sarajevo.JPG|thumb|left|180px|''[[Gazi Husrev-begova medresa]]'' (''Kuršumli medresa'', ''Seldžuklija'') je [[medresa]] osnovana 1537. godine u čast Gazi Husrev-begove majke Seldžuklije čije je ime jedno vrijeme i nosila, u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]] u Sarajevu]]

(contracted; show full)

Mnoga bošnjačka prezimena su slična ili zajednička s hrvatskim i srpskim: ''Puškar'', ''Jašić'', ''Sučić'', ''Subašić'', ''Begić'', ''Hadžić''...

===Simboli===
[[
FileDatoteka:Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|left|160px|Grb s ljiljanima, narodni simbol svih Bošnjaka]]
[[FileDatoteka:Bosniak national flag.svg|thumb|right|220px|Bošnjačka religijska zastava, korištena zajedno s narodnim srednjovjekovnim grbom s ljiljanima tokom 1990-ih]]

(contracted; show full)

Sjedinjene Države imaju brojna bosanska kulturna, sportska i vjerska udruženja. Novine na bosanskom jeziku i drugi časopisi se objavljuju u mnogim državama. ''(''''[http://sabahusa.com/ Bosansko-američke novine "Sabah"]'''')'' Najveća zajednica Bošnjaka u Sjedinjenim Državama je ona bazirana u St. Louisu.

=== Kanada ===
[[
FileDatoteka:Hedo Turkoglu point guard 11-27-08.jpg|thumb|right|125px|Hidayet Türkoğlu je turski [[NBA]] igrač bošnjačkih korijena]]
Prema Kanadskom cenzusu iz 2001. godine, 25.665 građana [[Kanada|Kanade]] se izjasnilo kao "Bošnjaci".<ref name="immigration-online.org">http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html</ref> Velika većina Bosanaca u Kanadi je emigrirala za vrijeme i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanskog rata]] koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Histori(contracted; show full)*[http://www.bosniak.org Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike]
*[http://www.baacbh.org/ baacbh.org – Bošnjačko američko Savjetodavno vijeće za BiH]
*[http://www.bosnjaci.net/ bosnjaci.net]
*[https://www.facebook.com/pages/Bosniaks/115081885174428?nr=108743032492432 Facebook stranica]

{{Navkutija
| ime   = Bošnjačka dijaspora
| naslov = [[Bošnjačka dijaspora]] [[
FileDatoteka:Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|15px]]
| slika = [[Image:Zlatni Ljiljan.svg|50px|''Lilium Bosniacum'', bošnjački nacionalni amblem]]

| grupa1 = [[Evropa]]
| podaci1  = [[Austrija]] {{•}} [[Bošnjaci (Hrvatska)|Hrvatska]] {{•}} [[Bošnjaci Kosova|Kosovo]] {{•}} [[Crna Gora]]{{•}} [[Srbija]] {{•}} [[Slovenija]]

| grupa2 = [[Azija]]
| podaci2  = Arapski [[Bušnak|Bušnaci]] {{•}} [[Turska]]

| grupa3 = [[Amerika]]
| podaci3  = [[Kanada|Kanada]] {{•}} [[SAD]]

| grupa4 = [[Okeanija]]
| podaci4  = [[Australija]]

| ispod  = [[Portal:Bosna i Hercegovina]] 
}} 
{{Navkutija
| ime   = Etničke grupe u Bosni i Hercegovini
| naslov = [[Narodi u Bosni i Hercegovini|Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
| slika =

| grupa1 = 
| podaci1 = <center>'''Bošnjaci''' {{•}} '''[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]''' {{•}} '''[[Srbi]]'''</center>
<center>[[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]] {{•}} [[Crnogorci]] {{•}} [[Makedonci]] {{•}} [[Romi]] {{•}} [[Turci]]</center>

| ispod  = '''Također pogledajte:''' [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|Popis stanovništva u BiH 1991.]] {{•}} [[Demografija]]
}} 

{{Slavenski narodi}}


{{BiHPortal}}

[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Narodi Bosne i Hercegovine]]

{{Link GA|no}}