Difference between revisions 57396 and 57423 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[A. V. Dicey]]
**"Ustavno pravo, kako se termin koristi u Engleskoj, sačinjavaju sva pravila koja neposredno ili posredno utiču na raspodjelu ili vršenje suverene vlasti u državi. Stoga uključuje sva pravila koja definiraju članove suverene vlasti, sva pravila koja reguliraju odnose takvih članova međusobno, ili koja određuju način na koji suverena vlast, ili njeni članovi, vrše svoj autoritet [...] Jedan skup pravila su u najstrožijem smislu 'zakoni', jer(contracted; show full)
**"Tvrdnja da je valjani zakon "neustavan" je samo-kontradikcija; jer zakon može biti valjan samo na temelju ustava [...] Za nevaljan zakon ne može se reći da je neustavan, jer nevaljan zakon uopće nije zakon; on pravno ne postoji." (''[[Čista teorija prava]]'')
**"
Specifična ustavna forma, koja se uobičajeno sastoji u činjenici da izmjena ustava zahtijeva pojačanu većinu, ukazuje da neka temeljna pitanja mogu biti riješena samo sa saglasnošću manjine; prosta većina, barem po nekim pitanjima, nema pravo da nametne svoju volju manjini, u polju garantovanih ustavnih prava. Bilo koja manjina - klasna, religijska ili nacionalna - čiji interesi su na bilo koji način zaštićeni ustavom imaju eminentan interes u ustavnost zakonâ." (''La garantie jurisdictionelle de la Constitution'')
**"Naredba gangstera da mu se izruči određena svota novca, ima isto subjektivno značenje kao i ukaz službenika porezne uprave. Naime, značenje da pojedinac na kog se ukaz odnosi izruči određeni iznos novca. Međutim, samo ukaz službenika, a ne i gangstera, ima značenje važeće, za adresata obvezujuće norme...: jer je akt službenika porezne uprave opunomoćen poreznim zakonom, dok akt gangstera ne počiva ni na kakvoj sličnoj normi. To da zakonodavni akt, koji ima subjektivno značenje važeće norme ujedno i objektivno ima to značenje... jest stoga što ustav dodjeljuje zakonodavnom aktu taj objektivni smisao." (''Die Rechtsordnung als hierarchisches System von Zwangsnormen'')
**"Ako počnemo s proučavanjem državno-pravnog poredka, ne i narodnog prava, te se upitamo o temelju važenja povijesno prvog ustava, tj. ustav, koji nije nastao na način ustavno skladne izmjene prijašnjeg ustava, onda odgovor može glasiti samo da... važenje tog ustava... mora biti pretpostavljeno..Ne pretjerujemo ako kažemo da je imanentno značenje, značenje koje je otpočetka bilo zamišljeno temeljnim konceptom ustava, kao što je već bilo u upotrebi u pravnoj i političkoj teoriji antike, jeste dostupno samo ako počnemo od teorije pravne hijerarhije, jer ideja sukcesije koraka u stvaranju prava je implicitna u konceptu ustava. Ako, uklanjajući mnoge modifikacije koncepta ustava, izolujemo njegovu čvrstu i nepromjenjivu srž, ono što rezultira jeste ideja najvišeg principa koji odrežuje čitav pravni i politički poredak, princip koji je određujući za prirodu zajednice konstituisane tim poretkom. Kako god da definišemo koncept ustava, uvijek se pojavljuje sa tvrdnjom da obuhvata temelje države, na kojima je sagražen ostatak poretka. Ako pogledamo bliže, postaje očito da koncpet ustava, koji, u ovom smislu, preklapa sa konceptom forme vladavine, primarno i uvijek upućuje na temeljne principe u kojima raspodjela političke moći nalazi svoj pravni izražaj. To je pravilo koje određuje genezu zakona, općih normi čije izvršenje sačinjava aktivnost organa države, naime sudova i upravnih agencija. Ovo - pravilo za stvaranje pravnih normi koje primarno formiraju poredak države, odrežuje organe i procedure zakonodavstva - jeste suštinski, izvorni, i uski koncept ustava [...] [Š]iri koncept je u igri kada savremeni ustav sadrži ne tek norme koje se tiču organa i procedura zakonodavstva, već i katalog temeljnih prava i sloboda." (''Wesen und Entwicklung der Staatsgerichtsbarkeit'', 1929.)
**"Tradicionalno razumijevamo pod ustavom (u materijalnom smislu) ne tek norme koje se tiču organa i procedura zakonodavstva, već također i onih koje se tiču pozicije najviših izvršnih organa, kao i onih koji određuju temeljnu prirodu odnosa subjekata prema autoritetu države, ili, drugim riječima, katalog temeljnih prava i sloboda, katalog koji, da stavimo stvari u pravno ispravnu formu, sačinjava određene temeljne principe, upute, i ograničenja za sadržaj zakona." (''Ibid.'')
**"Dokle god ustavu manjka garancija [...] poništavanja neustavnih akata, također mu manjka karakter potpune pravne obaveznosti u tehničkom smislu. Ustav prema kojem neustavni akti, i naročito neustavni zakoni, moraju nastaviti važiti jer ne mogu biti poništeni zbog njihove neustavnosti ne čini ništa više, iz pravno-tehničkog gledišta, od ne obavezujuće želje [...] Bilo koji zakon, i bilo koji dekret - da, čak i bilo koja opća transakcija privatnih lica - prevazilazi takav ustav po pravnoj snazi, prevazilazi ga iako ustav stoji iznad svih njih, iako svi niži nivoi pavnog poretka vuku svoje važenje iz njega." (''Ibid.'')

*[[Heather Gerken]]
**"Jedan očit razlog zašto bi mogli vrednovati proces neformalnog amandmana jeste što ustavno značenje izvire iz dijaloškog procesa koji uključuje narodnu mobilizaciju i interinstitucionalnu debatu [...] Drugi razlog zbog kojeg bi se mogao preferirati neformalni, nad formalnim, amandmanom jeste što se promjena događa kroz proces nagomilavanja [...] [Konačno] neformalno izmjenjeni Ustav osigurava kontinuiranu spornost ustavnog prava [...] Zaje(contracted; show full)**"Što je bolji ustav države, više zadiru javna pitanja na privatna u umovima građana. Privatna pitanja su od još manjeg značaja, jer ukupnost zajedničke sreće snabdijeva veću proporciju nego ta svakog pojedinca, tako da je može manje naći u pojedinačnim." (''[[Društveni ugovor]]'', III:15) 


== Također pogledajte ==

*[[Zakon]]
[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}