Difference between revisions 57681 and 57701 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[A. V. Dicey]]
**"Ustavno pravo, kako se termin koristi u Engleskoj, sačinjavaju sva pravila koja neposredno ili posredno utiču na raspodjelu ili vršenje suverene vlasti u državi. Stoga uključuje sva pravila koja definiraju članove suverene vlasti, sva pravila koja reguliraju odnose takvih članova međusobno, ili koja određuju način na koji suverena vlast, ili njeni članovi, vrše svoj autoritet [...] Jedan skup pravila su u najstrožijem smislu 'zakoni', jer(contracted; show full)orao prihvatiti da su takva pitanja uvijek otvorena za sudsku raspravu kada god uzmu oblik pitanja ustavnog prava, čak i ako su formalno trebala biti pred-pravna pitanja pravila priznanja. Ali ta ustavna pitanja su samo jedna ilustracija općenitije istine da su pravna pitanja ''uvijek'' pitanja praktičnog rasuđivanja. Ako je tako, pravo se uvijek treba adresirati sa tehnikama i metodama razvijenim od strane praktičnog razuma u cjelini." (''Hart on Sovereignty'')
⏎
**"Da je ustav stvoren onom vrstom društvenog sporazuma kojeg opisuje [[H. L. A. Hart|Hart]], onda bi se mijenjao svaki put kada bi se promijenio društveni sporazum. On ne bi tek bio otvoren za mogućnost promjene, već bi se uzelo da je promijenjen pukom promjenom u mišljenju. Pod Hartovim okvirom morali bi prihvatiti da uvijek postoje dva načina za promjenu ustava. Prvi bi bio kroz procese prava, tj. kroz formalne procese ustavnog amandmana kao što ih propisuje pisani ustav. Drugi način bi bio kroz promjenu u relevanim ustavno-generirajućim činjenicama, odnosno kroz relevantnu političku epizodu ili tip zajedničke vjernosti i vjerovanja koji održava pravilo priznanja. Ova ustavno-generirajuća promjena dogodila bi se na puno temeljnijem nivou koji podupire pravo (ili, preciznije, koji čini da ono postoji) kroz promjeranje u društvenom obrascu koji je bio temelj pravila priznanja i koji [[Martin Loughlin|Loughlin]] zove 'ustanovljavajuća vlast'. Bilo kakva takva promjena bi promijenila pravilo priznanja i stoga stvorila novi ustav. Ustanovljavajuća vlast bila bi uvijek prisutna [...] Hartova teorija stoga čini ustav poputno jedinstvenim. Za razliku od drugog prava, ustav ne bi ležao na svome važenju. On bi postojao samo ako bi ljudi vjerovali da postoji. Njegov pravni status bi bio empirijska činjenica, ne pravna tvrdnja. On bi stoga bio najnestabilnija vrsta prava [...] Problem je što su takvi misaoni procesi strani ustavnom pravu. Ništa poput takve vrste ispitivanja ishodišnjih činjenica ne postoji. Mi ne ispitujemo ustav na temelju njegove popularnosti. On postoji bez obzira na to. U praksi, sve sudske odluke smatraju ustav postojećim kao stvar prava [...] Ustav se mora primjenjivati na svoju sopstvenu promjenu jer u suprotnom ne bi bio u potpunosti pravo. Stoga, faktičko objašnjenje suvereniteta koje izvire iz [[John Austin|Austinove]] ili Hartove teorije prava, neuspješno je kao objašenjenje ustavnog prava. / Takve teorije potkopavaju ideju ustavnog prava. One nam govore da je pravo u toj mjeri u kretanju i toliko otvoreno za plimu i oseku moći, da je samo razlikovanje između ustava i običnog prava ili razlikovanje između ustava i javnog mišljenja otvoreno za nedefinisanu i neformalnu promjenu." (''Power and Principle in Constitutional Law'')  

*[[Peter Lindseth]]
**"Nejednaka raspodjela resursa legitimnosti također dovodi do zahtijeva za „ustavnom tolerancijom“ između i prema različitim državama članicama (''per'' [[Joseph H. H. Weiler|Wailer]]) kao također i priznanje temeljnog „demoi-kratskog“ karaktera evropske integracije (''per'' [[Kalypso Nicolaidis|Nicolaidis]]). Ili, alternativno, kao što bih ja to istakao, budući da je ustavna legitimnost raspodjeljena između konstituisanih tijela Država čla(contracted; show full)**"Što je bolji ustav države, više zadiru javna pitanja na privatna u umovima građana. Privatna pitanja su od još manjeg značaja, jer ukupnost zajedničke sreće snabdijeva veću proporciju nego ta svakog pojedinca, tako da je može manje naći u pojedinačnim." (''[[Društveni ugovor]]'', III:15) 


== Također pogledajte ==

*[[Zakon]]
[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}