Difference between revisions 58239 and 58240 on bswikiquote

----

== Citati ==
{{ABC}}

==A==

*[[A. V. Dicey]]
**"Ustavno pravo, kako se termin koristi u Engleskoj, sačinjavaju sva pravila koja neposredno ili posredno utiču na raspodjelu ili vršenje suverene vlasti u državi. Stoga uključuje sva pravila koja definiraju članove suverene vlasti, sva pravila koja reguliraju odnose takvih članova međusobno, ili koja određuju način na koji suverena vlast, ili njeni članovi, vrše svoj autoritet [...] Jedan skup pravila su u najstrožijem smislu 'zakoni', jer(contracted; show full)nice koje nastaju iz sukoba i saradnje između postojećih aktera (država), nastajućih aktera (partizana) iz unutar postojećih granica, i vanjskih 'trećih stranaka' ili velikih sila, koji neposredno utiču kroz pravno priznavanje, nasilje, diplomatski pritisak, i tumačenje relevanog međunarodnog Nomosa, na stvaranje nove političke zajednice." (''Constitutional (Re)Vision: Sovereign Peoples, New Constituent Powers, and the Formation of Constitutional Orders in the Balkans'')

**"Da li neizbježna uloga vanjskih činilaca u ustanovljavanju slabijih političkih zajednica znači da bi haičanski, bosanski, kosovarski, ili irački ustavni teoretičari trebali uključiti te činioce u njihovu artikulaciju temelja ustavnog poretka? Ne nužno. Razlog zašto govorimo o ustanovljavajućoj vlasti 'naroda', a ne vanjskih činilaca, jeste normativan. Prizivanje ustanovljavajuće vlasti naroda može biti dio egalitarne političke agende ([[Martin Loughlin|Loughlin]] i [[Neil MacCormick|McCormick]]). Može ponuditi leću kroz koju percipiramo politički život kao kolektivni poduhvat samouprave, dok istovremeno djeluje kao resurs za kritiku postojećih političkih struktura (Chalmers). Dalje, može imati emancipatorni i radikalni potencijal ([[Hans Lindhal|Lindhal]]). Ali normativne koristi okupljene pod okrilje ustanovljavajuće vlasti 'naroda' imaju svoju cijenu. Prvo, tu je gubitak usklađenosti sa širim političkim kontekstom u kojem se odvijaju radikalni politički projekti koji koriste devizu narodnjaštva [peoplehood]. Drugo, postoji mogućnost da će koncept ustanovljavajuće vlasti 'naroda' biti korišten ne samo u službu anti-imperijalizma već također za imperijalističke svrhe. Pozdravljajući tuđe 'narodnjaštvo' i postavljajući se kao dobroćudna babica u projektu 'stvaranja nacije', imperijalni činilac optimizira količinu političke energije koja je potrebna za održanje dominacije. Treće, emancipatorni potencijal ustanovljavajuće vlasti naroda nije uniforman. Pozivanje na 'mi, narod' može dobro služiti podređenima, ali ne i onima koji su podređeni podređenima. Ono služi Kosovarima, ali ne i kosovskim Srbima. Može služiti aboriđinskim narodima, ali ne i disidentima u njihovim redovima." (''Review of The Paradox of Constitutionalism: Constituent Power and Constitutional Form'')
**"[P]ostoje, mislim, četiri strategije koje mogu odgovoriti na kružna objašnjenja ustanovljavajuće vlasti naroda. Prvo, možemo početi sa pretpravnim događajem, ustavnim 'velikim praskom'  - uspješna revolucija, ''coup d'état'', secesija, ili okupacija - koji služi kao neupitna polazna tačka za bilo koje dalje ustavno teoriziranje. Drugo, možemo graditi nad kanonskim djelima političke teorije koje nude viši stepen artikulacije u obliku teorija društvenog ugovora i prirodnog stanja, koje objašnjavaju početak političkih zajednica. Treće, možemo zamisliti pretpolitičku osobu - deblji, historijski narod, ovaj put etnički zamišljen - koji stvara svoju supstvenu političku zajednicu. Konačno, četvrta strategija bila bi izvođenje identiteta 'naroda' i njegove ustanovljavajuće vlasti iz međunarodnog prava, naime, normi koje održavaju teritorijalni integritet države i nude ograničene mogućnosti za teritorijalnu rekonstrukciju. Sva četiri rješenja problema kružnosti impliciraju da se ustanovljavajuća vlast naroda tiče tek vladajućih institucija ustavnog poretka, a ne pitanja ustanovljavanja političke zajednice u njenoj ukupnosti." (''Ibid.'')⏎
**"Ustavna teorija je dom za dvije djelimično preklapajuće, ponekad međusobno podupiruće, ali ipak sukobljene vizije nadonjaštva [peoplehood], od kojih obje demarkiraju konture naše mašte o legitimnoj ustavnoj promjeni. Prema prvoj, "[[Emmanuel Joseph Sieyes|sieyesianskoj]]" viziji, radikalna ustavna promjena je implicirana u dobropoznatoj (navodno paradoksalnoj) dinamici između neograničene ''pouvoir constituant'' suverenog naroda, i u ograničene ''pouvoir const(contracted; show full)**"Što je bolji ustav države, više zadiru javna pitanja na privatna u umovima građana. Privatna pitanja su od još manjeg značaja, jer ukupnost zajedničke sreće snabdijeva veću proporciju nego ta svakog pojedinca, tako da je može manje naći u pojedinačnim." (''[[Društveni ugovor]]'', III:15) 


== Također pogledajte ==

*[[Zakon]]
[[Kategorija:Tema]]
{{Wikipedia}}