Difference between revisions 4112077 and 4112106 on hrwiki


'''Povijest Podgorača''' može se proučavati do [[prapovijest]]i, jer je već tada podgoračko područje bilo naseljeno. 
[[Podgorač]] je bio naseljen prije 6300 godina. Oko Podgorača do danas je registrirano više od 20 [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta. Arheološka iskapanja provedena su na tri lokaliteta: Gaj 1979., Ražište 1975. i Breški 1973.-1974. godine. Iskapanja je vodio arheolog Zorko Marković i Nives Majnarić-Pandžić. Na lokalitetima Gaju, Crnjem panju i Bukviku ustan(contracted; show full)

Nakon oslobođenja od Turaka Podgorač je, zajedno s posjedom u Našicama, prelazio iz ruke u ruku više vlasnika. Austrijski carevi su pojedine posjede poklanjali svojim vjernim pristalicama, raznim velikašima i plemićima. Jedan od tih vlasnika bio je Odoyer. 1734. godine cijelo našičko vlastelinstvo kupio je barun Josip Pejačević od udovice Odoyer za 18.000 forinti. Pejačevići su tada bili jedna od najuglednijih velikaških obitelji u Slavoniji. Nakon smrti baruna Josipa <ref> 
Šumarski list od 1. lipnja 1892.[http://www.sumari.hr/sumlist/189206.pdf] </ref> njegov ogromni imetak razdijeljen je na djecu, tako da su nastale dvije loze Pejačevića: Našička i Rumsko-Retfalačka. Podgorač je pripao Retfalačkoj lozi. Vlastelinstvo Podgorač naslijedio je Ivan Nepomuk Pejačević (1765. - 1821.), koji je imao 4 sina i dvije kćeri. Pavao Pejačević je zajedno s mlađim bratom Ladislavom dobio na upravu Podgorač.<ref> Katarina Milanović Paulić: Podgorač sjećanja i zapisi, Zavičajni muzej Našice, Zagreb, 1986.</re(contracted; show full)
# Institut za arheologiju u Zagrebu [[http://www.iarh.hr/index.php?option=com_content&view=category&id=53:zorko-markovi&Itemid=54&layout=default]]
# Spomen soba Hinka Juhna [[http://www.mdc.hr/nasice/hr/b-hinko-juhn.html]]
[[Kategorija:Osječko-baranjska županija]]
[[Kategorija:Povijest hrvatskih gradova]]