Difference between revisions 4112106 and 4118174 on hrwiki

'''Povijest Podgorača''' može se proučavati do [[prapovijest]]i, jer je već tada podgoračko područje bilo naseljeno. 
[[Podgorač]] je bio naseljen prije 6300 godina. Oko Podgorača do danas je registrirano više od 20 [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta. Arheološka iskapanja provedena su na tri lokaliteta: Gaj 1979., Ražište 1975. i Breški 1973.-1974. godine. Iskapanja je vodio arheolog Zorko Marković i Nives Majnarić-Pandžić. Na lokalitetima Gaju, Crnjem panju i Bukviku ustan(contracted; show full)

Sve do kraja rata u Podgorač su dolazile različite vojske. Njemci, [[ustaše]], [[partizani]], [[Čerkezi]]. Boravili su u Pejačevićevoj kuriji (dvorcu), koju su vlasnici, obitelj Berks, zbog borbenih djelovanja napustili i preselili se u [[Valpovo]].
⏎
⏎
  Berksova obitelj je boravila u Valpovu sve do kraja rata. Nedugo po završetku II. svjetskog rata25.09.1945. godine nova vlast je grofa Berksa streljala kao klasnog neprijatelja, a njegovu ženu, groficu Anu-Mariju, je rasporedila da krpa stare vreće i čisti skladišta u seljačkoj radnoj zadruzi. Hranili su ju mještani Valpova i okolnih mjesta. Ubrzo je od tuge i teške bijede umrla. Kćerka Ana-Marija i sinovi Lothar i Rudolf otišli su u egzilJulijana se još 1944. godine udala za Valpovčanina Branka Petrovića, a sinovi Lothar i Rudolph pokušali su bribjeći u Austriju. Uhvaćeni su i prema prepisci između Ane-Marije i sinova, 1946. godine su još boravili u Beogradu. Sin Lothar je nakon burnog i nemirnog života, 1977. godine preminuo usamljen u Španiji, dok je Rudolph 1980. godine preminuo u Engleskoj. <ref>Sjećanja starijih mještana </ref>

Prvi napad partizana izvršen je 1942. na žandarmerijsku postaju u ulici K. Tomislava. Nadmoćnija partizanska jedinica u neravnopravnoj borbi sa žandarima brzo je došla do pobjede: ubijeni su svi žandari, a njihova postaja je zapaljena. Nakon toga je žandarmerijska postaja preseljena u sadašnju Preradovićevu ulicu. Kako je rat odmicao, partizanski napadi na vojne posade u Podgoraču bili su sve češći i žešći. Podgoračani su partizanima morali davati hranu (contracted; show full)
# Institut za arheologiju u Zagrebu [[http://www.iarh.hr/index.php?option=com_content&view=category&id=53:zorko-markovi&Itemid=54&layout=default]]
# Spomen soba Hinka Juhna [[http://www.mdc.hr/nasice/hr/b-hinko-juhn.html]]
[[Kategorija:Osječko-baranjska županija]]
[[Kategorija:Povijest hrvatskih gradova]]